Neplaćanje računa izravno utječe na povećanje cijena proizvoda i usluga, četiri od 10 građana RH račune naprosto zaboravlja platiti

Kod svakog petog računa kasni se s plaćanjem ili ga nije moguće naplatiti / Gotovo trećina hrvatskih tvrtki povećanjem cijena kompenzira nemogućnost naplate potraživanja / Svaka treća hrvatska tvrtka nudi plaćanje digitalnim metodama / Suradnjom s vanjskim partnerima pri naplati potraživanja tvrtke u RH uspijevaju oporaviti 10% prihoda


Već četvrtu godinu zaredom Europa bilježi porast računa plaćenih na vrijeme, čija je stopa ove godine na 79%. U Hrvatskoj također raste stopa pravovremeno plaćenih računa (77%), no svaki četvrti građanin i tvrtka u RH i dalje kasne s plaćanjem nastalih obveza ili ih uopće ne podmiruju. Kad je riječ o plaćanju računa nakon isteka roka plaćanja, u Hrvatskoj se oni podmiruju prosječno tri tjedna kasnije od propisanog roka.

Rezultati su ovo istraživanja o navikama plaćanja ‘European Payment Practices’, koje je već 11. put zaredom u ime EOS Grupe proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS. Među 3.400 tvrtki iz 17 zemalja, u istraživanju je sudjelovalo i 200 hrvatskih tvrtki koje, vidljivo je iz istraživanja, slijede europske trendove. Kašnjenje u naplati velik je izazov za svakodnevno poslovanje tvrtki koje potom i same posljedično kasne s podmirivanjem vlastitih obveza. Prekomjerna zaduženost i privremeni problemi s likvidnošću najučestaliji su razlozi kašnjenja, no zabrinjava podatak iz istraživanja prema kojemu čak 39 posto građana RH račune naprosto zaboravlja platiti.

„Istraživanje provodimo ne samo kako bismo prikupili podatke o trendovima i rokovima plaćanja, već kako bismo analizom zajedno utjecali na poboljšanje gospodarske situacije i povećanje potrošačke moći i poslovnih i privatnih subjekata. Ako primjerice znamo da gotovo trećina hrvatskih tvrtki, kad ne može naplatiti potraživanje, reagira povećanjem cijena, jasno je kako navike plaćanja utječu na cijelo gospodarstvo, konkurentnost naše ekonomije i buduće investicije, ali i potrošačku moć svih građana“, ustvrdila je Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix.

Pozitivan trend Hrvatska pokazuje u uporabi digitalnih metoda plaćanja, koje nudi 33% domaćih tvrtki, što je iznad europskog prosjeka od 29%.

„Možemo pretpostaviti kako na to utječe činjenica da je Hrvatska malo tržište, te da su digitalne metode jedan od načina dosega do većeg broja kupaca“, dodala je Cerinski i osvrnula se na podatak kako 40% hrvatskih tvrtki surađuje s vanjskim partnerima na naplati potraživanja: „Takvom suradnjom tvrtke uspijevaju oporaviti i do 10% prihoda, koji se, osim na plaće, podmirenje vlastitih obveza i širenje poslovanja, reinvestiraju i u istraživanje i razvoj. Istovremeno, prepuštanjem naplate vanjskim partnerima, tvrtke se mogu usredotočiti na svoje osnovno poslovanje.“

Povodom objave istraživanja EOS Matrix je u suradnji s tjednikom Lider organizirao i okrugli stol  Upravljanje potraživanjima - utjecaj kratkoročnih mjera na dugoročno poslovanje u Hrvatskoj, čijem je otvorenju prisustvovao i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

„Želimo poslati poruku da svi koji preuzimaju određene obveze moraju ih ispuniti na vrijeme i pritom predvidjeti najgore situacije u kojima se mogu naći, kao što je gubitak posla, i znati kako u takvom slučaju ispuniti dug prema vjerovniku. Da je tako, ne bismo imali više 300.000 blokiranih građana, što smo odlučili riješiti paketom od tri mjere“, ustvrdio je ministar, napomenuvši država mora na jednak način pristupati i vjerovniku i dužniku i ne smije prevagnuti ni na jednu stranu.

Sudionici okruglog stola složili su se kako je jedan od ključnih izazova novog paketa zakonskih mjera napraviti jasnu razliku između socijalno ugroženih građana i onih dužnika koji su to postali trošenjem izvan vlastitih financijskih mogućnosti.

„Iz Fininih podataka vidimo kako strukturu zaduživanja do 20.000 kuna uglavnom čine dugovanja prema kartičarskim kućama ili telekomima. Drugim riječima, riječ je o potrošnji bez pokrića, življenju iznad vlastitih mogućnosti i neodgovornom financijskom ponašanju. Trebaju li država i tvrtke uistinu kod njih intervenirati oprostom duga? Vjerovnici su također stavljeni u nezahvalni položaj – osim što deblokadom dužnika gube red u postupku naplate i što se trošak postupka prebacuje na njih, oni ne mogu donijeti objektivnu odluku oko aktivacija novih ovrha ili reaktivacije deblokiranih“, upozorava  izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

S obzirom na podatak iz ovogodišnjeg istraživanja o 5% računa koji se nikad neće moći naplatiti, voditeljica Sektora pravne naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa Tajana Horvat izrazila je zabrinutost kako će se ta stopa dodatno povećati sljedeće godine.

„Zakonskim mjerama dio potraživanja je otpisan, no ta otpisana sredstva zauvijek će ostati gubitak u financijskim planovima tih tvrtki, gradova i države. A taj će se minus kompenzirati povećanjem cijena usluga i vjerovnici će ga uvijek svrstavati u nenaplativa potraživanja. Stoga je upitno kakve podatke možemo očekivati iz istraživanja za sljedeću godinu“, pojasnila je Horvat.

O istraživanju

Već jedanaestu godinu zaredom, EOS je u suradnji s nezavisnim institutom za istraživanje tržišta Kantar TNS, proveo telefonsko istraživanje među 3.400 tvrtki u ukupno 17 europskih zemalja (Danska, Njemačka, Velika Britanija, Španjolska, Francuska, Belgija, Švicarska, Rumunjska, Češka, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Slovačka, Poljska, Rusija i Grčka). U istraživanju je iz svake zemlje sudjelovalo 200 tvrtki s godišnjim prometom od preko 5 milijuna eura, a cilj je bio ispitati stavove i iskustva o praksama plaćanja, gospodarskim kretanjima po pojedinim zemljama te općenito o pitanjima vezanima uz upravljanje rizicima i potraživanjima.

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox