Od ugovaranja do arbitraže: Sporovi često počinju već pri ugovaranju projekata
U vrijeme intenzivnih ulaganja u infrastrukturu, odluke o raspodjeli rizika donesene već pri ugovaranju mogu biti presudne za uspješnu realizaciju velikih građevinskih projekata i sprječavanje skupih i dugotrajnih sporova.
Kako pravodobno prepoznati rizike, spriječiti sporove i učinkovitije ih rješavati, u fokusu je Četvrte godišnje regionalne konferencije o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova – Sporovi u građevinskim projektima, koja se održava u Dubrovniku.
Podaci ICC Dispute Resolution Services za 2025. godinu pokazuju razmjere tih rizika gdje građevinarstvo čine 28 posto svih novih predmeta ICC-a, te dodatnih 15 posto čini energetski sektor. Tako je prošle godine pokrenut 881 novi predmet, a ukupna vrijednost svih predmeta dosegnula 299 milijardi američkih dolara.
Činjenica da čak 43 posto novih svjetskih sporova dolazi iz građevinarstva, i energetike pokazuje koliko je važno pravodobno upravljati rizicima. Izmijenjena Arbitražna pravila ICC-a za 2026. donose veću proceduralnu fleksibilnost i brže postupke, što poduzetnicima znači manje troškove i kraće trajanje sporova, istaknula je Marina Rožić, potpredsjednica HGK i glavna tajnica ICC Hrvatska, te je dodala kako pravodobno prepoznavanje rizika postaje presudno pogotovo u vrijeme intenzivnih ulaganja u infrastrukturu u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.
Nova Arbitražna pravila ICC-a, koja su stupila na snagu 1. lipnja ove godine, donose niz promjena usmjerenih na jednostavnije i brže rješavanje sporova. Među njima su povećanje vrijednosnog praga za primjenu ubrzanog postupka na četiri milijuna američkih dolara, uvođenje izrazito ubrzanog arbitražnog postupka te promjene u upravljanju predmetima.
Viša savjetnica u Runeland Law AB, članica Dispute Board Chambers i potpredsjednica globalne Komisije ICC-a za arbitražu i alternativno rješavanje sporova Aisha Nadar, predstavila je glavne izmjene i njihov značaj za međunarodnu arbitražu.
Promjene u geopolitičkom i poslovnom okruženju sve snažnije utječu na građevinske projekte, od načina ugovaranja i upravljanja rizicima do rješavanja sporova. Zato smo se konferenciju usmjerili na pitanja s kojima se susrećemo u praksi, od novih tehnologija i različitih modela ugovaranja do učinkovitijeg sprječavanja i rješavanja sporova. Uz nova Arbitražna pravila ICC-a iz 2026. godine, ističemo i praktične alate poput vijeća za rješavanje sporova, koja omogućuju da se problemi rješavaju već tijekom provedbe projekta, prije nego što prerastu u dugotrajne i skupe sporove, istaknula je Nadar.
Važan dio konferencije posvećen je mogućnostima da se problemi riješe prije ili tijekom arbitražnog postupka, Jasminka Čorda Truhar, partnerica u Hanžeković & Partneri, članica Međunarodnog arbitražnog sudišta ICC-a i predsjednica Komisije ICC Hrvatska za arbitražu i alternativno rješavanje sporova, uz važnost edukacije poslovne zajednice istaknula je različite mogućnosti koje su strankama na raspolaganju.
U građevinskim projektima, a pogotovo onim složenim, važno je o mogućem sporu razmišljati prije nego što on uopće nastane. Uz već poznate alate kao što su stalna vijeća za rješavanje sporova, angažiranje neovisnih stručnjaka za pojedina sporna pitanja te mirenje prije i tijekom arbitraže, dostupni su im i novi modeli ugovaranja, poput alliance ugovora, koji pak otvaraju prostor za drukčiju raspodjelu rizika i veću suradnju investitora i izvođača, što također može pridonijeti sprječavanju sporova, istaknula je Čorda Truhar.
Kod velikih građevinskih projekata prevencija sporova ima i vrlo konkretnu financijsku dimenziju jer se pravodobnim prepoznavanjem i raspodjelom rizika već u fazi ugovaranja mogu izbjeći znatni troškovi koje mogu donijeti dugotrajni sporovi, kašnjenja i zastoji u realizaciji projekta. Arent van Wassenaer, međunarodni odvjetnik za građevinsko pravo, arbitar i član Vijeća za rješavanje sporova, upozorio je kako građevinski spor može nastati u trenutku kada se određuje tko preuzima pojedine rizike, kako se formira cijena i što se događa kada stvarna situacija odstupi od plana.
Rizik prenesen na stranku koja njime ne može upravljati uvijek se vraća, s kamatama i u obliku spora. Kooperativno ugovaranje, rano uključivanje izvođača radova i stalni odbor za rješavanje sporova nisu neobvezujuće opcije; to je najisplativije osiguranje koje projekt može imati, poručio je van Wassenaer.
Stručnjaci iz Finske, Brazila, zemalja Perzijskog zaljeva, Hrvatske i Nizozemske otvorili su pitanje u kojoj mjeri odabrani model ugovora određuje prirodu budućeg spora. Posebna pozornost posvećena je kooperativnom ugovaranju te stalnim (Standing) i ad hoc vijećima za rješavanje sporova (DAB), odnosno njihovoj ulozi u rješavanju problema tijekom realizacije projekta.
Uz ugovorne rizike, konferencija je otvorila i pitanje jesu li postojeći mehanizmi rješavanja međunarodnih sporova spremni odgovoriti na promjene u globalnom poslovnom okruženju.
Međunarodna trgovina i ulaganja počivaju na povjerenju da će se sporovi rješavati neovisno, neutralno i pouzdano, bez obzira na politička kretanja. To načelo, na kojem je prije više od stoljeća utemeljen sustav rješavanja sporova ICC-ja, danas je možda važnije nego ikada. U vremenu snažnih geopolitičkih i ekonomskih previranja tvrtke su izložene sve složenijim rizicima, zbog čega im je potrebna sigurnost da na raspolaganju imaju mehanizme rješavanja sporova koji mogu odgovoriti na nepredvidive okolnosti i omogućiti nastavak prekogranične trgovine i ulaganja, istaknula keynote govornica Marion Smith KC, odvjetnica, arbitar, rješavateljica sporova i medijatorica iz 39 Essex Chambers Smith.
Četvrta godišnja regionalna konferencija o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova održava se 9. i 10. listopada u Dubrovnik, a organiziraju je ICC Hrvatska, Hrvatska gospodarska komora i ICC Dispute Resolution Services. PS/SM
