Poboljšanje prakse plaćanja u Hrvatskoj

Navike plaćanje hrvatskih kupaca popravile su se u usporedbi s prošlom godinom. Rokovi plaćanja u Hrvatskoj skraćeni su za šest dana i to na 36 dana, što znači da su trenutno za dva dana kraći u odnosu na istočnoeuropski prosjek. Ovaj aspekt se pozitivno odražava na navike plaćanja - gotovo četiri od pet kupaca plaćaju svoje račune na vrijeme (2015:71 %). Time se Hrvatska uz Poljsku pozicionirala na vodeće mjesto u odnosu na ostale zemlje istočne Europe. Sa svojih 78% pravodobno plaćenih računa ima iznadprosječnu stopu plaćanja (istočna Europa 74%). Posebno se ističe sektor trgovine sa čak 80% pravodobno plaćenih računa, dok sektor usluga prednjači u lošim navikama plaćanja s udjelom od 25% zakašnjelih plaćanja, odnosno nenaplativih potraživanja.

 

Rezultati su to EOS istraživanja „European Payment Practices“ 2016. za koje je neovisni institut za istraživanje tržišta TNS Infratest, ispitao 200 rukovoditelja u Hrvatskoj o prevladavajućim navikama plaćanja u njihovim tvrtkama.

Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem, hrvatske tvrtke moraju svejedno čekati dobra tri tjedna nakon isteka roka plaćanja (2015: 60 dana); a u industrijskom i uslužnom sektoru do četiri tjedna. Iako se lani visoki udio nenaplaćenih potraživanja pripisivao lošoj praksi plaćanja u B2B segmentu, ove godine nema značajnijeg odstupanja između prakse plaćanja kod privatnih i poslovnih kupaca. Znatno urednije plaćanje vidljivo je kod poslovnih kupaca, ali privatni kupci i dalje prednjače.

“Ono što smo lani naslućivali, ove godine možemo i potvrditi. Skraćivanjem rokova plaćanja, poboljšava se disciplina plaćanja", kaže Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrix-a u Hrvatskoj. “To je posebno uočljivo u sektoru trgovine gdje se osam od deset računa plati na vrijeme”. Međutim u sektoru usluga, navike plaćanja su nešto lošije, gdje svaki peti račun nije naplativ ili se kasni s njegovim plaćanjem.

Jednako kao i u istočnoj Europi, svako drugo poduzeće slabo plaćanje objašnjava nedostatkom likvidnosti poslovnih partnera. Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog nezaposlenosti i osobne prezaduženosti.

Unatoč pozitivnom razvoju platežnog mentaliteta sve više hrvatskih poduzeća skeptično je prema budućem razvoju navika plaćanja u usporedbi s 2015. godinom, a poboljšanje u navikama plaćanja klijenata vide kao najveći izazov budućnosti. Hrvatska poduzeća najčešće osjećaju posljedice kasnog plaćanja u vidu smanjenog profita i manjka likvidnosti, dok 14% ispitanih te posljedice osjećaju kao glavnu prijetnju opstojnosti njihovih poduzeća.

Suradnja s vanjskim pružateljima usluga u upravljanju potraživanjima povećana je u svim sektorima na godišnjoj razini, a posebno u sektoru trgovine. "Povjerenje u industriju naplate potraživanja raste i sve više tvrtki prepušta upravljanje potraživanjima djelomično ili u cijelosti vanjskim partnerima”, naglašava Cerinski. “Takav trend vidljiv je u zemlji, ali i cijeloj istočnoj Europi sa 38 posto u B2C i 44 posto u B2B sektoru”.

Kao razlog angažmana vanjskih stručnjaka tvrtke najčešće ističu osiguranje likvidnosti u prvom planu. PS/S.P.

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox