DEJAN JOVOVIĆ: Necarinske barijere u regiji zapadnog Balkana

Poseban problem u provođenju slobodne trgovine, iako su ukinute carine na sve proizvode, predstavljaju razne vrste necarinskih barijera u regiji zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Albanija i UNMIK/Kosovo po rezoluciji 1244 UN).


Prema najširoj definiciji, necarinske barijere su sve mjere trgovinske politike koje se odnose na trgovinske troškove u lancu od proizvodnje do krajnje potrošnje, uz isključenje carina. Necarinske barijere u trgovini podrazumijevaju sve one mjere koje se ne vezuju za uvoz ili izvoz robe, tj. za carine. Iako su manje vidljive i na taj način ih je teže izmjeriti nego prepreku kroz carinsku tarifu, one nisu manje značajne.

Necarinske prepreke su u suprotnosti sa principima i pravilima međunarodne trgovine, pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije. Necarinske barijere imaju veliki značaj u ometanju međusobne trgovine. Njihov broj je izuzetno veliki, preko dvije tisuće, te se njihov broj vremenom ne umanjuje, nego naprotiv stalno uvećava.

Njihova karakteristika je da su netransparentne, teško se otkrivaju u mreži nacionalnih propisa donesenih s potpuno opravdanim ciljevima, efekt im je često razorniji od visokih carinskih stopa, a uvode se najčešće kao pokušaj da se uravnoteži nivo zaštite nastao smanjenjem carina. 

Budući se carine kao tradicionalni oblik zaštite domaće proizvodnje, sve više eliminiraju ili smanjuju, carinske barijere ostaju kao jedna od ključnih prepreka punoj liberalizaciji međunarodne trgovine.

Najčešće necarinske barijere u regiji zapadnog Balkana su:

  • Komplicirane procedure na graničnim prijelazima - veliko administriranje i neusklađenost rada carine i inspekcijskih službi (sanitarnih, veterinarskih, radioloških…).
  • Nedostatak međunarodno priznatih akreditacijskih i certifikacijskih tijela i nedovoljno ovlaštenih laboratorija i institucija.
  • Nepriznavanja certifikata o kvaliteti - još uvijek nisu doneseni sporazumi o međusobnom priznavanju ovih dokumenata između zemalja u regiji, pa ovu vrstu kontrole obavlja svaka zemlja za sebe.
  • Problem neusklađenosti domaćih standarda i tehničke regulative s međunarodnim standardima.
  • Nedostatak adekvatne prometne i druge infrastrukture.
  • Dosta zamršen vizni režim, korupcija i krijumčarenje.

Kreiranje baze podataka

Privredna komora Srbija prikuplja podatke o necarinskim barijerama od poduzeća na razne načine (ankete, privredni skupovi, direktni kontakt) o kojima obavještava ministarstvo nadležno na primjenu CEFTA Sporazuma o slobodnoj trgovini, odnosno Ministarstvo vanjske, unutrašnje trgovine i telekomunikacija RS. Sve barijere službeno su evidentirane u bazi podataka CEFTA necarinskih barijera, koju zajedno ažuriraju CEFTA potpisnice.

Matrica za necarinske barijere CEFTA sekretarijata postoji od 2009. godine, od kada je službeno evidentirano preko 100 različitih necarinskih barijera, kojima se ometa slobodna trgovina. Iako je bilo prepoznavanja i ukidanja pojedinih necarinskih barijera, one se ipak i dalje umnožavaju. Među članicama CEFTA , znači, postoje mnoge necarinske barijere, a u slučaju kršenja propisa, sistem zaštite prava nije dovoljno efikasan.

U praksi, ovaj sporazum ne poštuje se potpuno, jer uvođenjem necarinskih barijera mnoge zemlje žele eliminirati konkurenciju u nekoj oblasti proizvodnje i pokušavaju da zaštite vlastitu privredu.

Svaka zemlja je odgovorna da otkloni necarinske barijere u trgovini sa zemljama u regiji i da o tome redovno podnosi izvještaj Zajedničkom komitetu CEFTA, koji je odgovoran za provođenje Sporazuma. Promovirajući provođenje politika koje imaju za cilj međusobnu trgovinu bez prepreka, Zajednički komitet nastoji da identificira i ukloni necarinske prepreke u trgovini realizacijom multilateralnog okvira za monitoring i korištenjem Trgovinskog portala CEFTA.

CEFTA trgovinski portal pokrenut je 2010. godine tijekom održavanja CEFTA tjedna u Beogradu. Napravljen je uz pomoć njemačke agencije GTZ i značajno potiče funkcioniranje CEFTA sporazuma i eliminiranje necarinskih barijera. Sadrži sve informacije o regulativi i procedurama za izvoz/uvoz/tranzit u svim članicama CEFTA-e. Pruža osnovne podatke u vezi s: carinskim postupkom, viznim režimom, veterinarskom, fito-sanitarnom i sanitarnom kontrolom, tehničkim zahtjevima i izdavanjem dozvola.

Portal sadrži preko 1.700 različitih dokumenta, a među njima i relevantnu dokumentaciju koja prati robu pri uvozu i izvozu. Cilj je da portal uštedi vrijeme i novac poslovnim ljudima prilikom sakupljanja potrebnih informacija i da poveća transparentnost i predvidivost poslovnog ambijenta. Namijenjen je privrednicima regije i postavljena je internet veza na portalu PKS-a, koja privrednike iz Srbije povezuje s informacijama iz regije vezanim za pitanja trgovine.

Sekretarijat CEFTA redovno ažurira matricu tehničkih i necarinskih barijera i dostavlja svim članicama CEFTA sporazuma, kako bi se radilo na njihovom što bržem otklanjanju.

Usvojene su određene mjere, procedure i inicijative za rješavanje i otklanjanje ovih barijera. Posebno se to odnosi na problem međusobnog nepriznavanja certifikata o kvalitetu (sanitarni, fito-sanitarni, veterinarski) kod poljoprivrednih proizvoda, koji otežava trgovinu ovim proizvodima u regiji.

 

Cilj je smanjenje procedura i troškova

Zona slobodne trgovine koja postoji u okviru CEFTA sporazuma, trebalo bi da bude unaprijeđena na taj način što bi se, prije svega, necarinske barijere smanjile ili eliminirale. Ukoliko se ne budu otklanjale i postepeno smanjivale, ove barijere mogu znatno otežati punu implementaciju zone slobodne trgovine u regiji.

Dobar primjer najnovijeg kršenja CEFTA sporazuma necarinskim barijerama, je otežan izvoz srpskog brašna u Makedoniju. Naime, poslovno udruženje „Žitounija” optužilo je, krajem veljače ove godine, makedonske vlasti da su nedavno uvedenim mjerama učinili da uvoz brašna iz Srbije bude „gotovo neisplativ”. Traži da Srbija odmah uvede protumjere za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Makedonije.

Po novoj proceduri, brašno se iz Srbije šalje u Makedoniju bez makedonskih biljega. Tamo se potom skladišti, a tek posle fito-sanitarnog pregleda uvoznik može da nabavi biljeg i potom ih istakne na proizvod. Ova procedura može da potraje i mjesec dana.

Uvoznicima su time značajno povećani troškovi i posao sa Srbijom postaje ekonomski neisplativ. U 2017. uvoz brašna iz Srbije dostigao je 53.000 tona. Izvoz srpskog brašna smanjen je za 23% u protekla dva mjeseca zbog necarinskih barijera.

Ovo udruženje podnijelo je inicijativu da se makedonskoj strani odmah uvedu slične mjere reciprociteta na neke, njima važne proizvode.

Spor oko izvoza brašna u Makedoniju traje već godinama. Početkom 2016. godine „Žitounija” je, također, reagirala kada je Makedonija, preko noći, zatražila od naših izvoznika obavezne analize za svaki kamion isporučenog brašna. Uvođenjem takvih propisa Makedonija je kršila načela CEFTA sporazuma, ali i bilateralni sporazuma dvije zemlje iz 2012. o međusobnom priznavanju certifikata o kvalitetu, koje izdaju ovlašteni laboratoriji u državi izvoznici hrane.

Početkom ožujka 2018. "postignut je dogovor" da Makedonija nastavi da uvozi brašno, bez uvođenja protumjera Srbije, ali ga makedonska strana nije poštovala. Makedonska vlada je očigledno pod velikim pritiskom malog mlinarskog lobija, i pitanje je do kada će srpska strana tolerirati ovakvo ponašanje makedonske strane.

Upravo je formirana ad hoc radna grupa, koja će rješavati eventualne probleme vezane za izvoz robe preko graničnih prijelaza dvije države. Cilj je da trgovinska razmjena s Makedonijom dostigne milijardu eura, pa je neophodno poštovati CEFTA sporazum. Ukupna robna razmjena Srbije i Makedonije u 2017. godini iznosila je 767 mil. eura i bilježi povećanje od 5,5% u odnosu na 2016.

Na nedavnom sastanku dvije strane, poručeno da je "Makedonija spremna da poštuje CEFTA sporazum i popusti sve administrativne i neadministrativne barijere, ako je to spremna da učini i druga država". Dogovoreno je da do kraja lipnja ove godine budu potpisani i ratificirani bilateralni Sporazum o suradnji u području sigurnosti hrane i veterinarstva i Sporazum o fito-sanitarnoj suradnji, čime će biti priznato međusobno važenje certifikata.

Srpska strana očekuje da će makedonska strana vrlo brzo u Sobranju usvojiti novi pravilnik koji, između ostalog, regulira pitanje izvoza brašna iz Srbije.

Međutim, srpski proizvođači sumnjaju da će se Makedonija pridržavati dogovorenog, jer su u posljednjih deset godina 13 puta uvodili različite "blokade" na srpske proizvode.

Vlasti u Skopju spremne su za dodatne olakšice u trgovinskoj razmjeni sa Srbijom. Memorandum između Makedonije i Srbije, koji treba biti potpisan do 30. srpnja ove godine, „otvara i potrebu ukidanja biljega“, potvrdio je makedonski ministar za poljoprivredu. Procijenio je da će se unapređenjem suradnje između dvije države i međusobnim priznavanjem analiza, skratiti ne samo vrijeme utrošeno na kontrole, već će se znatno smanjiti i troškovi, budući da neke analize u Srbiji koštaju 500 eura, a u Makedoniji 200 eura.

Iz ministarstva trgovine Srbije rečeno je da su se s BiH dogovorili oko rješavanja svih necarinskih prepreka, ali da problemi i dalje ostaju s Prištinom, koja godinama pravi probleme na administrativnim prijelazima oko nabave robe iz Srbije.

Da ovaj problem neće skoro biti riješen, potvrđuje i činjenica da UNMIK/Kosovo predsjedava CEFTA-om u 2018., i da Priština nije sklona razgovorima s Beogradom. Između Beograda i Prištine postoji čak 21 necarinska barijera, te je radi protoka roba i usluga neophodno mijenjati način rješavanja sporova u CEFTA-i.

Danas u okviru CEFTA-e postoji više necarinskih barijera nego s bilo kojom trećom zemljom. Zemlje regije su veoma kreativne da izmisle nove prepreke, pogotovo kada je u pitanju zadržavanje kamiona na graničnim prijelazima.

Kamioni na graničnim prijelazima u regiji u prosjeku čekaju 48 sati. Godišnje se izgubi 26 mil. sati zbog čekanja kamiona s robom na granicama, a oko 800 mil. eura se plaća za različite vrste usluga na graničnim prijelazima, što je jedan posto BDP zemalja CEFTA regije. Prosječno vrijeme za izvoz na graničnim prijelazima u zemljama regije iznosi 20 sati i košta 158 dolara, i upravo zbog čestih zastoja na graničnim prijelazima, logistički troškovi u regiji iznose 16% BDP, što je duplo više u odnosu na prosječnih osam posto u EU. Samo jedan dan zastoja smanjuje izvoznu vrijednost robe za jedan posto, a taj postotak kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi iznosi sedam posto!

Protokol 5

Članice CEFTA-e su usuglasile Dodatni Protokol 5. o olakšavanju trgovine, da se smanje čekanja na granici, da se napravi više na usklađivanju rada carinskih službenika i priznavanju dokumenata. Ovim Protokolom bi se izbjegle necarinske barijere i da se spriječi da roba danima čeka za prolaz iz jedne u drugu zemlju. Treba se ujednačiti rad carinskih službi, radno vrijeme, omogućiti priznavanje dokumenata i certifikata, a sve da bi se izbjeglo čekanje na granici. Radi se o čitavom nizu konkretnih koraka u okviru Protokola 5, koji je usuglašen.

Međutim, ne primjenjuje se, jer se kasni s ratifikacijom Protokola 5, kako bi se pojednostavile procedure na granicama, a još nema suglasnosti o potpisivanju Protokola 6, čime bi sve zemlje priznavale raznu dokumentaciju, od certifikata, radnih knjižica, do fito-sanitarnih dokumenata. Rješavanjem Protokola 6. uspostavili bi se standardi o priznavanju kvalifikacija, što bi omogućilo funkcioniranje slobodnog tržišta radne snage.

Može se reći da je CEFTA sporazum sada u određenoj krizi, a ideja o ekonomskom povezivanju regije zapadnog Balkana dosta na "staklenim nogama" zbog čestih jednostranih i provokativnih odluka pojedinih vlada regije i uvođenja necarinskih barijera u trgovini.

Vremenom se politika počela sve više miješati u ekonomsko funkcioniranje CEFTA-e. Naročito u izbornom periodu političari pod obrazloženjem da štite ekonomske interese svojih proizvođača, a iz želje da ostvare političke bodove kod glasača, povlače poteze poput necarinskih barijera, kojima se u konkretnom slučaju otežava uvoz robe iz Srbije.

U članice CEFTA-e, Srbija izvozi 30% prehrambenih proizvoda i to je najveće tržište za njene proizvođače hrane poslije EU, gdje se izvozi 60% prehrambenih proizvoda. Necarinske barijere u izvozu pogađaju Srbiju i baš zbog toga što je ona veliki izvoznik, nije joj u interesu da pod svaku cijenu poduzima protumjere.

Zato bi Mješoviti komitet na ministarskom nivou, kao centralni organ CEFTA-e, morao pronaći rješenje za sve sporne slučajeve u vezi necarinskih barijera i da se potpišu obvezujući sporazumi, koji bi to regulirali. Ako to ne bude slučaj, Srbija bi onda mogla uzvratiti protumjerama, kojima bi ograničila uvoz iz članica CEFTA-e, koje to isto čine sa srpskom robom, i da na taj način zaštiti svoje proizvođače.

Zbog čestih necarinskih barijera, Srbija je predložila da se izmijeni način glasanja u CEFTA-i, i uvede princip "konsenzus minus jedan". Cilj prijedloga je da se izbjegne dosadašnja praksa da jedna zemlja blokira drugu prilikom glasanja o važnim sporazumima. Ovim modelom bi se isključila iz odlučivanja strana u sporu i na taj način izbjegla blokada, i omogućilo nesmetano donošenje odluka.

Ne treba očekivati da se problem necarinskih barijera unutar CEFTA-e može uskoro riješiti na duge staze, i da će se turbulentne situacije poput one u kojoj se sada nalazi Srbija, povremeno ponavljati i u budućnosti. To znači da se ne može računati da će uslijediti period stabilnosti u kome će tržište zemalja zapadnog Balkana biti potpuno slobodno, bez administrativnih barijera koje ograničavaju trgovinu.

CEFTA sporazum se na određeni način sveo na klasični sporazum o slobodnoj trgovini između zemlja regije, iako je CEFTA dala vrlo važne rezultate u trgovini među zemljama na ovom prostoru. Međutim, zbog raznih necarinskih barijera, došla je u fazu stagnacije, pa je potrebno uložiti velike napore svih učesnika u pravcu daljih ekonomskih integracija.

Svjetska banka priprema regionalni projekt kojim bi se trebala olakšati trgovina na teritoriji zapadnog Balkana. Projekt bi trebao biti odobren na ljeto ove godine, a do sada su preliminarno za njegovu primjenu zainteresirane Srbija, Makedonija i Albanija.

EU se ne bavi dovoljno ovim problemom, osim načelnih sastanaka koji obično ne donose neke veće koristi, a razlike među zemljama članicama CEFTA-e su tako velike, da teško da se može postići suglasnost. EU bi morala aktivnije se uključiti u proces ekonomskih integracija cijele regije.

Pojedini stručnjaci zapadnog Balkana, inicijativu Srbije za ekonomsko povezivanje, gledaju sa skepsom i kroz prizmu politike. Još uvijek postoji kod pojedinih zemlja bojazan da ova inicijativa nije neka zamjena za europske integracije. Međutim, riječ je o ekonomskom spajanju svih regionalnih kapaciteta, kako bi se stvorilo veće jedinstveno tržište što je značajno za dolazak velikih investitora u regiju.

Priprema se nekoliko regionalnih sastanaka kako bi se razgovaralo na ovu temu, da bi se na tim skupovima stvari pokrenule naprijed, i ozbiljnije krenulo u ekonomsku integraciju zapadnog Balkana.

Prema tome, dokle god bude bilo političkog uplitanja u funkcioniranje CEFTA sporazuma, ne može se očekivati efikasno provođenje ideje o ekonomskom povezivanju regije zapadnog Balkana, niti smanjenje i ukidanje necarinskih barijera, što posebno šteti interesima Srbije, kao zemlje koja je veliki izvoznik u regiji.

dr. sc. Dejan Jovović
znanstveni savjetnik - redovni član Znanstvenog društva ekonomista Srbije

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox