Ove godine navršava se deset godina od početka primjene CEFTA sporazuma. Srbija ove godine na osnovu rotacije predsjedava Zajedničkim komitetom CEFTA sporazuma, a glavni naglasak u narednom periodu bit će stavljen na unaprjeđenje trgovine, kroz ukidanje prepreka, koje koče veću suradnju, odnosno na jačanje i produbljivanje primjene samog Sporazuma.

CEFTA sekretarijat i predsjedavajući svake godine zajedno organiziraju CEFTA tjedan. Ovaj značajni privredni događaj okuplja visoke uzvanike zemalja u okruženju, predstavnike privrednih komora i relevantnih institucija. U okviru ove manifestacije održava se i Forum privrednih komora CEFTA regije, kao i sastanak Zajedničkog CEFTA ministarskog komiteta. Manifestaciju CEFTA tjedna čini veći broj susreta i sjednica i drugih događaja posvećenih zajedničkim naporima za uklanjanje svih barijera u regiji, kao i unaprjeđenju privredne suradnje.

Srbija je 19. prosinca 2006. godine s još osam zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, i UNMIK/Kosovo kao carinski teritorij po Rezoluciji 1244 SBOUN), postala članica CEFTA 2006 (Central European Free Trade Agreement), prvog jedinstvenog multilateralnog Sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi (JIE). Sve članice CEFTA sporazuma otpočele su njegovu primjenu 22. studenog 2007. godine. Rumunjska, Bugarska i Hrvatska su po ulasku u EU istupile iz sporazuma.

CEFTA je sporazum koji sada definira jedinstvenu zonu slobodne trgovine u JIE, iako samo ime sporazuma opisuje suradnju država srednje Europe.

CEFTA 2006 sporazum zamijenio је mrežu od 32 bilateralna sporazuma o slobodnoj trgovini u regiji JIE, koji su bili u primjeni od 2001. godine i doprinijeli liberalizaciji i olakšanju uvjeta trgovine. On predstavlja izmijenjenu i moderniziranu verziju ranijeg CEFTA sporazuma, koji su primjenjivale zemlje centralne Europe.

CEFTA sporazum definira opće obveze koje se odnose na trgovinu svim robama. Opće pravilo je da će se ukinuti kvantitativna ograničenja i carine i druge dažbine na izvoz i uvoz roba u trgovini među zemljama u regiji, i da se nova ograničenja neće uvoditi.

Sporazumom su obrađene: tehničke prepreke u trgovini, kao i nove oblasti koje nisu bile tretirane bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini: trgovina uslugama, investicijska ulaganja, javne nabave, zaštita prava intelektualne svojine i arbitraža u slučaju spora.

Definirana su i operativna pravila o porijeklu robe (Aneks 4), suradnja carinske administracije, pravila konkurencije i državne pomoći, kao i pravila o zaštiti.

Srbija je prihvatila posluje po propisima EU i STO i prije nastanka formalno-pravnih pretpostavki – pune primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno pristupanja STO. Primjena CEFTA sporazuma predstavlja osnovu daljnjih EU integracija zemalja regije.

Sporazumom je propisana obaveza za sve potpisnice da će uspostaviti zonu slobodne trgovine, punu liberalizacija u skladu s odredbama Sporazuma CEFTA i s relevantnim pravilima i procedurama STO (najkasnije do 31. prosinca 2010.) Stupanjem Sporazuma na snagu primijenjena je razina liberalizacije koja je utvrđena bilateralnim sporazumima, uz nemogućnost uvođenja dodatnih fiskalnih i kvantitativnih ograničenja.

Novine iz CEFTA sporazuma

CEFTA kao zona slobodne trgovine nije carinska unija, koja podrazumijeva zajedničku carinsku tarifu, ali i zajedničku vanjsko-trgovinsku politiku prema trećim zemljama. Carinska unija je ekonomski prostor u kojem se države članice obvezuju sporazumom na ukidanje međusobnih carina ili sličnih nameta i kvantitativnih ograničenja za promet robe, kao i na uvođenje i primjenu zajedničke carinske tarife prema trećim zemljama. Carinska unija bi podrazumijevala i zajedničko unutrašnje tržište i bližu ekonomsku povezanost. Cijela regija bi, u takvim okolnostima, morala imati i iste carinske stope, kada izvozi u države koje nisu članice carinske unije.

Najvažnije novine novog CEFTA sporazuma u odnosu na ranije bilateralne sporazume, koje su od posebnog interesa za privredu, su:

• mogućnost primjene dijagonalne kumulacije porijekla robe,
• uvođenje postupne liberalizacije trgovine uslugama,
• obveza izjednačavanja uvjeta za investiranja u regiji putem primjene pravila STO i osiguravanje jednakog tretmana domaćih i investitora iz regije,
• postepeno otvaranje tržišta javne nabave i jednak tretman domaćih i dobavljača iz zemalja u regiji,
• osiguranje zaštite prava intelektualne svojine u skladu sa međunarodnim standardima,
• poboljšan je mehanizam za rješavanje sporova do kojih dolazi u toku primjene Sporazuma,
• obaveza pridržavanja pravila STO, bez obzira da li je zemlja članica ili nije.

Srbija je, kao i ostale članice CEFTA u potpunosti liberalizirala trgovinu industrijskim proizvodima, dok postoje samo određena manja ograničenja u prometu nekih poljoprivrednih proizvoda.

Poseban problem u provođenju Sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA predstavljaju razne vrste necarinskih barijera, kao što su:
komplicirane procedure na graničnim prijelazima:

• veliko administriranje i neusklađenost rada carine i inspekcijskih službi (sanitarnih, veterinarskih, radioloških),
• neusklađenost domaćih standarda i tehničke regulative s međunarodnim, 
• nedostatak akreditiranih tijela i laboratorija, 
• nepriznavanje certifikata o kvaliteti,
• nedostatak adekvatne prometne i druge infrastrukture,
• korupcija i krijumčarenje.

Privredna komora Srbije prikuplja podatke o necarinskim barijerama od poduzeća na razne načine (ankete, privredni skupovi, direktni kontakt) o kojima obavještava ministarstvo nadležno za primjenu CEFTA Sporazuma, odnosno Ministarstvo vanjske, unutarnje trgovine i telekomunikacija RS. Sve prepreke službeno su evidentirane u bazi podataka CEFTA necarinskih prepreka, koju zajedno ažuriraju CEFTA potpisnice. Matrica za necarinske prepreke CEFTA sekretarijata postoji od 2009. godine, od kada je službeno evidentirano preko 100 različitih necarinskih prepreka. Među članicama CEFTA, znači, postoje mnoge van-carinskih prepreka, a u slučaju kršenja propisa, sistem zaštite prava nije dovoljno efikasan. U praksi, ovaj sporazum ne poštuje se potpuno, jer ga koče necarinske prepreke, obzirom da države članice pokušavaju zaštititi vlastitu privredu.

Srbija, kao dominantan izvoznik hrane u CEFTA regiji ima najveći interes za otklanjanje prepreka u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Rješenje za brži protok roba, do trenutka potpune harmonizacije propisa iz sektora infrastrukture kvaliteta s direktivama EU, treba tražiti u sklapanju sporazuma o međusobnom priznavanju certifikata.

Poslije potpisivanja CEFTA sporazuma, na inicijativu PKS i uz podršku Eurokomora, u Beogradu je 2007. godine konstituiran Stalni Forum privrednih komora CEFTA članica. Cilj ovog Foruma je da se putem međukomorske suradnje i dijaloga, pruži podrška privredi ovih članica da maksimiziraju pozitivne efekte stvaranja zone slobodne trgovine u regiji.

Najvažnije razmatrane teme i aktivnosti Foruma su: efekti primjene CEFTA, seminari i edukacija, necarinske prepreke u regionalnoj trgovini, rješavanje problema nepriznavanja certifikata o kvaliteti, liberalizacija trgovine poljoprivrednih proizvoda, porijeklo robe i dijagonalna kumulacija, sektorsko povezivanje i regionalni klasteri, inicijative za razmatranje zaštite životne sredine u okviru primjene CEFTA i dr.

Svjedoci smo da sporazum CEFTA, kao dugoročni projekat EU sve više dobiva na značaju u domeni regionalne robne razmjene. Pogodnosti bescarinske trgovine, kao i pune liberalizacije sve se više koriste od strane svih članica ovog Sporazuma. Trgovina bez granica u regiji CEFTA je od velike važnosti za dobrobit svih privrednih subjekata kako u Srbiji, tako i okruženju.

Prednost CEFTA, kao tržišta ne tako male veličine u europskim okvirima, je i to što svaku od zemalja regije čini atraktivnijim mjestom za strani kapital, što u značajnoj mjeri podiže zainteresiranost ulagača.

CEFTA stvara uvjete za harmoniziranu robnu razmjenu unutar regije i posredno donosi velike pogodnosti, koje se, prije svega, odnose na mogućnosti lakšeg ulaska na susjedna tržišta koja su bila teže dostupna.

Ekonomski lider regije zapadnog Balkana bila je Hrvatska. Ali poslije njenog ulaska u EU, Srbija, kao centralna zemlja i najveća ekonomija u regiji, postala je novi lider. CEFTA tržište je značajno za privredu Srbije, a u ovoj razmjeni bilježi značajan suficit.

Definitivno najvažniji ekonomski partner Srbije je EU, pa potom CEFTA, na koje zajedno otpada preko devet desetina srpskog izvoza i oko tri četvrtine domaćeg uvoza. Tome je doprinijela geografska blizina i manji troškovi transporta, ali i slične navike potrošača, tako da susjedima prodajemo četiri puta više nego što od njih kupujemo.

Sporazum CEFTA dao je dobre rezultate i te zemlje tri četvrtine vanjsko-trgovinske razmjene obave međusobno. U proteklih deset godina trgovinska razmjena Srbije s CEFTA-om povećana je dva i pol puta i zemlje centralne Europe su drugi trgovinski partner, poslije EU.

Struktura robne razmjene CEFTA regije dominantno je zasnovana na proizvodima niže faze prerade (sirovine, poluproizvodi) i manjoj mjeri gotovim proizvodima s niskom dodatnom vrijednošću (razmjenu, uglavnom, čine prehrambeni proizvodi).

U strukturi razmjene, uglavnom, dominiraju proizvodi crne i obojene metalurgije, kemijske industrije, poljoprivrede i prehrambene industrije, električna energija i dr. U izvozu Srbije najviše su zastupljeni: električna energija, proizvodi od željeza, šećer, toplo-valjani proizvodi, pivo, bezalkoholna pića, kukuruz, papir, karton, lijekovi, ulje od suncokreta, preparati za ručno pranje rublja i posuđa, brašno, keramički crijepovi, mineralna voda, goveda i dr.

U uvozu su: električna energija, koks, toplo-valjane šipke, laka i teška ulja, lijekovi, žica, crni ugljen i lignit, drvo, cigarete, rajčica, propan, butan, sirovi aluminij, urea i dr. Suficit je, prije svega, rezultat većeg izvoza poljoprivrednih proizvoda u ove zemlje.

U 2016. godini Srbija je najviše izvozila u CEFTA regiju bezalkoholna pića, ulja od nafte i proizvode od žitarica, a uvozila čelik, ugljen i lijekove.

Od svih članica, Srbija ima najveću razmjenu s CEFTA regijom. Prije deset godina trgovinska razmjena Srbije sa zemljama CEFTA-e iznosila je 1,8 milijardi eura, a sada je 2,8 milijardi eura, dok je suficit bio 1,1 milijardu eura, a danas je 2,1 milijardu eura. Srbija je prošle godine četiri puta više izvezla u te zemlje nego što je uvezla.

Članice CEFTA su vrlo važno tržište za našu zemlju i to posebno BiH, Crna Gora i Makedonija, s kojima se obavlja najveći dio razmjene i ostvaruje suficit. Razmjena roba Srbije s članicama CEFTA-e iznosi oko 3, 7 milijardi dolara.

Koliko CEFTA znači za Srbiju govori podatak da u BiH ona više izvozi nego zajedno u SAD, Rusiju i Kinu, i tri puta više nego u Francusku. U Crnu Goru izvozimo više nego zajedno u Slovačku i Češku, više nego u Tursku i Bugarsku, a u Makedoniju dva i po puta više nego u SAD. Sve zemlje CEFTA povećale su izvoz, ali je on u prosjeku između 30 i 40% njihovog BDP-a, dok je poželjan nivo bar 50% BDP-a, što pokazuje da još nijedna od zemalja u regiji nije iskoristila, prije svega, svoj izvozni potencijal. Zato je plan da se međusobna trgovina dodatno liberalizira i ubrza i da se povećaju međusobne investicije, koje su relativno skromne.

Trgovina robom u CEFTA regiji je potpuno liberalizirana, kao i tržište javne nabave, dok se liberalizacija trgovine uslugama očekuje u ovoj godini. Tehnički pregovori o liberalizaciji trgovine uslugama završeni su u prosincu prošle godine. Srbija ostvaruje suficit u trgovini uslugama sa zemljama CEFTA-e, pa je u 2015. godini vrijednost izvoza dostigla 555 miliona eura, dok je uvoz iznosio 302 miliona eura. Udio usluga u privredama zemalja CEFTA-e je 60-70% BDP-a.

Dodatni Protokoli

Trebalo bi usuglasiti i Dodatni Protokol 5 o olakšavanju trgovine, da se smanje čekanja na granici, da se napravi više na usklađivanju rada carinskih službenika i priznavanju dokumenata. Ovim Protokolom bi se izbjegle van-carinske prepreke i da se spriječi da roba danima čeka za prolaz iz jedne u drugu zemlju. Treba ujednačiti rad carinskih službi, radno vrijeme, omogućiti priznavanje dokumenata i certifikata, a sve da bi se izbjeglo čekanje na granici.

Radi se o čitavom nizu konkretnih koraka u okviru Protokola 5, koji je usuglašen, a poslije usvajanja na Zajedničkom komitetu CEFTA-e, svaka od šest zemalja trebala bi ga ratificirati u svom parlamentu. Očekuje se da bi taj Protokol ove godine mogao stupiti na snagu.

Radi se i na liberalizaciji trgovinskih usluga, ali i priznavanju profesionalnih kvalifikacija, kako bismo olakšali mobilnost radnika u oblasti zdravstva, građevina, usluga. Rješavanjem Protokola 6. Uspostavit će se standardi o priznavanju kvalifikacija, što će omogućiti funkcioniranje slobodnog tržišta radne snage, a radit će se i na ubrzavanju rješavanja sporova.

U okviru CEFTA sporazuma je šest učesnica zapadnog Balkana proširilo svoja lokalna tržišta u jedno veće, od oko 20 mil. ljudi. Udio u CEFTA-i je imalo značajan pozitivan efekt na trgovinske tokove za šest zemalja sporazuma, povećavši izvoz unutar regije za oko 75%.

Uspostavljanje područja slobodne trgovine doprinijelo je ekonomskom razvoju i unaprjeđenju regionalne suradnje. CEFTA je učesnicima sporazuma dala znatnu, ali ne i dovoljnu pokretačku snagu za ostvarenje lakše tranzicije i pristupanje EU. Generalno, ekonomije zapadnog Balkana su i dalje slabo integrirane u svjetsku trgovinu.

Suradnja prema CEFTA sporazumu donijela je korist svim stranama i svi su izrazili jasno opredjeljenje za dalje produbljivanje integriranja. Većina članica CEFTA-e doživljava ovu ekonomsku zajednicu samo kao tranzicijsku fazu na putu k EU i uglavnom slijedi vlastite interese, u nastojanju da, u što kraćem periodu, dođu do EU.

CEFTA je, na neki način, mala igraonica priključenja EU, gdje bi se sve zemlje zapadnog Balkana na neki način trebale pripremiti za obveze koje podrazumijeva članstvo u EU. Zajedničko tržište ekonomski sličnih zemalja može poslužiti kao poligon za testiranje spremnosti da se uđe u otvorenu tržišnu utakmicu koja vlada na tržištu EU.

Treba ukazati na potrebu dosljedne, potpune i efikasne primjene CEFTA sporazuma. Bescarinska trgovina i ujednačavanje uvjeta poslovanja, u skladu s pravilima STO i standardima EU, doprinijet će povećanju proizvodnje, trgovine i zaposlenosti, širem asortimanu roba, većoj konkurentnosti i značajnijem priljevu investicija u regiju, kao i općem ekonomskom razvoju.

Jedan od oblika borbe protiv globalne krize može i treba biti unaprjeđenje regionalne ekonomske suradnje. CEFTA sporazum je jedna od rijetkih regionalnih inicijativa, koja je poslije deset godina primjene u praksi donijela konkretan i opipljiv rezultat.

dr sc. Dejan Jovović
Znanstveni savjetnik i redovni član NDES (nekadašnji pomoćnik saveznog ministra i glavni pregovarač za sporazume o slobodnoj trgovini u regiji JIE, na osnovu kojih je nastala CEFTA)