PROPISI.hr

Inventura (godišnji popis) - inventurna lista (obrazac, primjer - Excel), specifičnosti: trgovina (prodavaonica), osnovna sredstva i dr.

Ned, 12/12/2010 - 13:06

Sve tvrtke dužne su na kraju poslovne godine napraviti inventuru (godišnji popis) cjelokupne imovine i obveze, o čemu detaljnije u nastavku. U sklopu članka prikazane su i inventurne liste u Excel-u.


OBVEZA GODIŠNJE INVENTURE

Financijski izvještaji da bi na određeni dan realno i objektivno iskazivali stanje imovine i obveza kao i rezultat poslovanja, popis je jedan od neizostavnih postupaka s obzirom da se njime utvrđuje stvarno stanje imovine i obveza u odnosu na knjigovodstveno stanje na dan 31. prosinca.
Poduzetnici odnosno pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti obvezani su obaviti popis imovine i obveza, sukladno članku 11. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/2007) i članka 56. stavka 13. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/2008), na kraju poslovne godine odnosno i u tijeku poslovne godine, ukoliko se za to ukaže potreba, zbog promjene cijena proizvoda i roba, statusnih promjena, otvaranja postupaka stečaja i likvidacije.
Za neobavljanje godišnjeg popisa, sukladno članku 32. Zakona o računovodstvu, predviđena je novčana kazna za poduzetnika od 10.000,00 do 100.000,00 kn, te za odgovornu osobu 5.000,00 do 20.000,00 kn.

INVENTURA U TRGOVINI

Popis zaliha u trgovini na malo i veliko s obzirom na veliku učestalost ulaza i izlaza velikog broja artikala treba obaviti što bliže kraju godine. Inventurne razlike mogu biti svedene na minimum ako je društvo ustrojilo vođenje urednih i točnih evidencija o zaduženju i razduženju pojedinih prodajnih mjesta, te ako se prilikom promjena cijena obavljaju popisi zaliha. Pravilnikom o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo, kojim je propisano za pravne i fizičke osobe kako dnevno voditi stanje u prodavaonicama znatno je olakšano obavljanje popisa popisnim komisijama.
Odgovorne osobe (poslovođe u trgovinama i skladištima) prije popisa robu trebaju razvrstati po vrstama i specifičnim obilježjima: neuporabljivu, oštećenu, zastarjelu i nekurentnu robu, robu kojoj je istekao rok uporabe i tuđu robu treba izdvojiti kako bi ih komisije mogle popisati i iskazati na posebnim popisnim listama. Prilikom popisa robu treba što bliže označiti (naziv artikla, nomenklatura, oznaka kvalitete, oznaka etikete na proizvodu i dr.).
Iako se većina trgovačke robe nalazi u vlastitom skladištu ili prodavaonici, te se stvarno stanje ove robe utvrđuje godišnjim popisom na dan 31. prosinca, neka se roba za vrijeme popisa ne treba nalaziti u skladištu ili prodavaonici. Zato prilikom popisa kod veleprodaje treba paziti da se izvrše i popisi robe dane u tuđe skladište, silose ili hladnjače, te roba dana u komisijsku ili konsignacijsku prodaju jer s bilančnog motrišta sve dok se roba ne proda ostaje u vlasništvu trgovca. Robu u tranzitu treba popisati, ta roba se ne uskladištava već se izravno od svog dobavljača prodaje kupcu. Iznimno ako na dan popisa, odnosno bilanciranja, dakle na dan 31. prosinca roba još nije isporučena kupcu treba je tretirati kao robu na putu.
Evidentiranje robe na putu se koristi i onda kada se roba nalazi na carinskom terminalu jer još nije ocarinjena, odnosno zaprimljena na skladište. Kao roba na putu se iskazuje i ona roba kada je ugovorena isporuka «fco skladište kupca», a kupac ju još nije zaprimio. U zalihe trgovačke robe treba uključiti i robu danu na doradu, odnosno oplemenjivanje. Ambalaža, koja je uglavnom u vlasništvu isporučitelja robe, se ne bilancira u poslovnim knjigama trgovca, ali se popisuje i informira dobavljača o visini zalihe.
Po izvršenom popisu u popisne liste unese se knjigovodstveno stanje te je potrebno utvrditi na kojoj robi su nastale razlike zbog kala, rastepa, kvara ili loma, a u skladu s Odlukom o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov., br. 129/2007).

PRIMJER OBRASCA ZA POPIS ROBE I MATERIJALA


Obrazac za popis robe i materijala (Excel) – vidi OVDJE



INVENTURA DUGOTRAJNE IMOVINE


Dugotrajnu imovinu, sukladno Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja, čini:
1)      dugotrajna nematerijalna imovina,
2)      dugotrajna materijalna imovina,
3)      dugotrajna financijska imovina,
4)      dugotrajna potraživanja i
5)      odgođena porezna imovina.
Obilježje dugotrajne imovine jest, da ona uključuje iznose koji se očekuju nadoknaditi u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance.
Dugotrajnom nematerijalnom i materijalnom imovinom, s poreznog stajališta, smatraju se, sukladno čl. 12. st. 3. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10 - u nastavku teksta: ZPD), stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i vijek trajanja duži od godine dana.
Dugotrajnom financijskom imovinom smatraju se financijska prava za koja se očekuje da će se realizirati nakon više od 12 mjeseci. Prema Pravilniku, u dugotrajnu financijsku imovinu uključuju se:
1)      udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika,
2)      dani zajmovi povezanim poduzetnicima,
3)      sudjelujući interesi (udjeli),
4)      ulaganja u vrijednosne papire,
5)      dani zajmovi, depoziti i sl.,
6)      vlastite dionice i udjeli,
7)      ostala dugotrajna financijska imovina.
Svu dugotrajnu imovinu potrebno je popisati krajem godine u okviru godišnje inventure.
Dugotrajna potraživanja su prava vjerovnika na novčane primitke od dužnika, koja će se realizirati u periodu dužem od 12 mjeseci, prema okolnostima koje su utvrđene njihovim međusobnim ugovorom. Uključuju potraživanja od povezanih poduzetnika, potraživanja po osnovi prodaje na kredit i ostala potraživanja.
Pri popisu dugotrajne imovine korisno je da povjerenstvo istovremeno utvrdi vlasništvo (primjerice, poduzetnik može koristiti sredstvo koje nije u njegovom vlasništvu), postojanost (primjerice, poduzetnik je vlasnik sredstva, ali ono ne postoji), imovinu koja nije u uporabi odnosno imovinu od koje se ne očekuju buduće ekonomske koristi, imovinu kojoj je umanjenja odnosno povećana vrijednost, stvarnu količinu brojanjem, mjerenjem, vaganjem, okolnosti za utvrđivanje odgovornosti za manjkove, procijeni vrijednost viškova, da li se primjenjuju određene računovodstvene politike koje se odnose na tu imovinu, te da preispituje vijek uporabe i metodu amortizacije.
Da bi povjerenstvo sve te zadatke moglo izvršiti potrebno je da dobije odgovarajuće izlistanje analitike dugotrajne imovine koje će sadržavati sve potrebne podatke, a ne samo inventarske brojeve, nazive i količine, ali i da članovi povjerenstva pritom raspolažu određenim nivoom stručnosti ili da dobiju primjerene upute, jer u protivnom, popis ne će imati potrebnu kakvoću, a slijedom toga ni godišnji financijski izvještaji.
Prije popisa treba analitičku evidenciju dugotrajne materijalne imovine (koja se, u pravilu, vodi u okviru knjigovodstva dugotrajne materijalne imovine kao pomoćna knjiga) uskladiti sa sintetičkom evidencijom te imovine u glavnoj knjizi.


PRIMJERI OBRAZACA ZA POPIS OSNOVNIH SREDSTAVA I NEMATERIJALNE IMOVINE

Obrazac za popis osnovnih sredstava (Excel) – vidi OVDJE


Obrazac za popis nematerijalne imovine (Excel) – vidi OVDJE


ODLUKE HGK PREMA KOJIMA MANJKOVI NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU


Ono što je potrebno znati u poslovanju s proizvodima i robom je da na njima nastaju određeni gubitci s naslova kola, rastepa, kvara i loma. Utvrđeni gubitci s naslova kala, rastepa, kvara i loma do iznosa koje svojim odlukama utvrdi Hrvatska gospodarska komora (ovo vrijedi za trgovačka društva), prema odredbama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, ne podliježu oporezivanju. Oporezivanju ne podliježe niti tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti, odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima za proizvode koji podliježu plaćanju posebnih poreza. Normative do kojih tehnološki manjak ne podliježe oporezivanju mogu utvrditi strukovne grupacije ili sam poduzetnik. Iznosi tehnološkog manjka, kala, rastepa, kvara i loma iznad iznosa utvrđenih odgovarajućim odlukama podliježu oporezivanju (PDV, porezno nepriznati rashodi).
Hrvatska gospodarska komora donijela je sljedeće odluke:
-  Odluka o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov., br. 129/2007);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka u procesima proizvodnje nafte, prirodnog plina i proizvoda prerade nafte i plina (Nar. nov., br. 72/1999);
- Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehnološkog manjka u ugostiteljstvu za  (Nar. nov., br. 72/1999);
- Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u graditeljstvu  (Nar. nov., br. 101/1999 i 81/2002);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i rasipa u doradi/konfekcioniranju meda i drugih pčelinjih proizvoda (Nar. nov., br. 21/2000);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja (Nar. nov., br. 21/2000 i 136/2006);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji mlinarskih i pekarskih proizvoda i tjestenine (Nar. nov., br. 21/2000);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma za proizvode u industriji ulja (Nar. nov., br. 21/2000 i 129/2007);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji šećera (Nar. nov., br. 21/2000);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji stočne hrane (Nar. nov., br. 21/2000);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji vina, bezalkoholnog piva, mineralne vode, voćnih sokova i sirupa  (Nar. nov., br. 21/00 i 182/2004);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji i preradi duhana (Nar. nov., br. 21/2000 i 118/2001);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji prerade ribe (Nar. nov., br. 21/2000);
- Odluku o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, rastepa, kvara i loma u procesima proizvodnje boja i lakova (Nar. nov., br. 136/2006).