PROPISI.hr

PRAVILNIK O UNUTARNJEM USTROJU, VOĐENJU ZEMLJIŠNIH KNJIGA I OBAVLJANJU DRUGIH POSLOVA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA SUDOVA (ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSLOVNIK) - urednički pročišćeni tekst, NN br. 81/1997 do 60/2010

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći! 
Na temelju članka 214. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96) ministar pravosuđa donosi 

PRAVILNIK O UNUTARNJEM USTROJU, VOĐENJU ZEMLJIŠNIH KNJIGA I OBAVLJANJU DRUGIH POSLOVA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA SUDOVA (ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSLOVNIK) 

(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 81/97, 109/02 , 123/02, 153/02, 14/05 i 60/10)

DIO PRVI 

OPĆE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJU ZEMLJIŠNIH KNJIGA 

I. glava 

UVODNE ODREDBE 

Članak 1.
(1) Pravilnikom o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik - u daljnjem tekstu: Poslovnik) propisuje se unutarnji ustroj, vođenje zemljišnih knjiga i obavljanje drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova.
(2) Na poslovanje zemljišnoknjižnog odjela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Sudskog poslovnika ako Poslovnikom nije drukčije određeno.

Članak 2.
(1) Zemljišne knjige vodi posebna ustrojstvena jedinica općinskog suda - zemljišnoknjižni odjel (članak 5. stavak 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama, "Narodne novine", broj 91/96 - u daljnjem tekstu: ZZK).
(2) Zemljišnoknjižnim odjelom upravlja, vodi postupak i poslove obavlja voditelj zemljišnoknjižnog odjela pod neposrednim nadzorom zemljišnoknjižnog suca, ako ministar pravosuđa ne odredi drukčije (članak 5. stavak 4. ZZK). Voditelj zemljišnoknjižnog odjela i sudac koji je određen za rad na zemljišnoknjižnim predmetima (zemljišnoknjižni sudac) određuju se godišnjim rasporedom poslova.
(3) U zemljišnoknjižnim odjelima s povećanim opsegom poslova vođenje zemljišnih knjiga i ostali poslovi vezani s radom sa zemljišnim knjigama mogu se dodijeliti većem broju zemljišnoknjižnih službenika, pod neposrednim nadzorom voditelja zemljišnoknjižnog odjela (članak 5. stavak 4. ZZK). Za vođenje zemljišnih knjiga zemljišnoknjižni službenik mora imati položen zemljišnoknjižni ispit, a za njihov rad odgovara voditelj zemljišnih knjiga.

Članak 3.
(1) Podnesci i dopisi koji se odnose na zemljišne knjige (zemljišnoknjižni podnesci) primaju se u posebnoj pisarnici zemljišnoknjižnog odjela.
(2) Zemljišnoknjižne podneske prima službenik zemljišnoknjižnog odjela kojeg je za to odredIo voditelj zemljišnih knjiga.
(3) Primitak zemljišnoknjižnih podnesaka može se ograničiti na određeni skraćeni dio radnog vremena.

II. glava

SASTAV ZEMLJIŠNE KNJIGE

1. Glavna knjiga

a) Opće odredbe

Članak 4.
(1) Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava (članak 14. stavak 1. ZZK).
(2) Za svaku glavnu knjigu vode se posebni pomoćni popisi određeni Zakonom o zemljišnim knjigama i drugim propisom (članak 14. stavak 2. ZZK).
(3) Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova koja korisnicima zemljišnih knjiga služi za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta (članak 28. ZZK).

Članak 5.
(1) Za sva zemljišta jedne katastarske općine vodi se jedna glavna knjiga (članak 17. stavak 1. ZZK)
(2) Glavna knjiga sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka (članak 18. stavak 1. ZZK).
(3) Za svaku će se glavnu knjigu odvojeno u slučaju potrebe osnovati dopunski svesci.

Članak 6.
(1) U zemljišnoknjižne uloške upisuju se:
1. zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu;
2. stvarna i druga knjižna prava glede zemljišnoknjižnoga tijela i promjene tih prava;
3. druge činjenice određene zakonom (članak 18. ZZK).
(2) Odredbe o pojedinim vrstama upisa i o pretpostavkama pod kojima se pojedini upisi mogu provesti sadržane su u člancima 30. do 89. ZZK. Odredbe o tome što se upisuje u pojedine listove zemljišnoknjižnog uloška sadržane su u člancima 20. do 25. ZZK i člancima 11. do 15. Poslovnika.

Članak 7.
(1) U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo (članak 19. stavak 1. ZZK).
(2) Zemljišnoknjižno tijelo može se sastojati od jednog ili više zemljišta koja se nalaze u istoj katastarskoj općini (članak 19. stavak 2. ZZK). Prema članku 2. stavak 1. ZZK zemljište je dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).
(3) Više zemljišta koja u istoj katastarskoj općini pripadaju istom vlasniku spojit će se u jedno zemljišnoknjižno tijelo kad to vlasnik zatraži, ako nisu različito opterećena i ako glede ograničenja vlasništva nema nikakve razlike ili ako se istodobno sa spajanjem uklone sve prepreke koje smetaju spajanju (članak 19. stavak 3. ZZK). Na zahtjev vlasnika može se spojiti i neopterećeno s opterećenim, kao i manje opterećeno s više opterećenim zemljištem, ako su tereti koji se nalaze na više opterećenom zemljištu na njemu upisani u istom prvenstvenom redu kao i na manje opterećenom zemljištu. Spajanje nije dopušteno ako je na više opterećenom zemljištu između dva tereta koji su upisani i na manje opterećenom zemljištu upisan neki treći teret, a taj prvenstveni red ne bude promijenjen.
(4) Za spajanje zemljišta u jedno zemljišnoknjižno tijelo, osim zakonskih uvjeta, važan je i gospodarski interes vlasnika da njegova nepokretna imovina čini jednu cjelinu ili da može pojedinim njezinim dijelovima odvojeno raspolagati. Prekomjerno cijepanje (komadanje) zemljišnoknjižnih tijela po mogućnosti trebalo bi ipak izbjegavati.
(5) Kad se više zemljišnoknjižnih tijela spaja u jedno zemljišnoknjižno tijelo, zemljišta će se prenijeti u zemljišnoknjižni uložak u kojem se nalazi glavni sastavni dio cjelokupnoga dobra. O tome koji će se sastavni dio smatrati kao glavni odlučuje vlasnik. Takvo spajanje zemljišnoknjižnih tijela može se provesti jedino ako zemljišnoknjižna tijela koja se imaju spojiti obuhvaćaju zemljišta koja se nalaze u istoj katastarskoj općini.

Članak 8.
(1) U glavnu knjigu upisat će se sva zemljišta jedne katastarske općine (članak 17. stavak 1. ZZK).
(2) Opće dobro upisuje se u glavnu knjigu ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes (članak 17. stavak 3. ZZK).

Članak 9.
(1) Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi (članak 15. stavak 1. ZZK).
(2) Zemljišnoknjižni upis može se provesti samo po nalogu koji je zemljišnoknjižni sud izdao u rješenju o upisu i ne drukčije nego prema sadržaju tog naloga (članak 112. stavak 1. ZZK).

b) Zemljišnoknjižni ulošci

Članak 10.
(1) Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C).
(2) Za svako zemljišnoknjižno tijelo postoje u pravilu po jedna posjedovnica, vlastovnica i teretovnica. Svaki od tih listova može obuhvaćati više strana. Svaki se list i svaka strana istog lista moraju označiti brojem zemljišnoknjižnog uloška, te slovima i to: posjedovnica slovom "A", vlastovnica slovom "B", teretovnica slovom "C".
(3) Za zemljišnoknjižne uloške upotrebljavaju se zemljišnoknjižni obrasci (zk. obr.) br. 1-3, a za poduloške zemljišnoknjižni obrasci 4-6 određeni Poslovnikom.

Članak 11.
(1) Kad je zemljišnoknjižno tijelo u suvlasništvu više osoba, na zahtjev suvlasnika za njegov će se idealni dio otvoriti poduložak koji je sastavni dio zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljišnoknjižno tijelo u suvlasništvu (članak 20. stavak 2. ZZK).
(2) Za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine otvorit će se poduložak (članak 24. stavak 2. ZZK).
(3) Glede suvlasničkog dijela za koji je otvoren poduložak upisi će se provoditi u tom podulošku (članak 20. stavak 4. ZZK).
(4) Poduložak sadrži posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu. Na upise u poduložak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upisima u uložak (članak 20. stavak 3. ZZK).
(5) Svaki se list poduloška i svaka strana istog lista moraju označiti brojem zemljišnoknjižnog uloška i brojem poduloška, te slovima, i to: posjedovnica poduloška slovom "A". vlastovnica poduloška slovom "B", teretovnica poduloška slovom "C".
(6) Broj poduloška određuje se rednim brojem upisa pod kojim je u vlastovnici uloška upisan suvlasnički dio za koji je otvoren poduložak (članak 21. stavak 6. ZZK).
(7) Ako je suvlasnički dio za koji je otvoren poduložak povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnina, poduložak će se, osim brojem, označiti i posebnim dijelom nekretnine i sporednim dijelovima na koji se odnosi vlasništvo (članak 21. stavak 6., članak 24. stavak 1. ZZK).
(8) Postojanje i broj poduloška učinit će se vidljivim u posjedovnici uloška u kojem je upisana cijela nekretnina (članak 21. stavak 5. ZZK).

Članak 12.
(1) U posjedovnicu (zemljišnoknjižni obrazac - zk. obr. br. 1) upisuju se:
1. svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela;
2. stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela ili nekog suvlasničkog (idealnog) dijela zemljišnoknjižnog tijela, kao i promjene tih prava. Stvarna prava koja postoje u korist povlasne nekretnine upisat će se u posjedovnicu i kad poslužna nekretnina nije upisana u zemljišnoj knjizi;
3. sve katastarske promjene koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo (promjene katastarskog broja, naziva, površine, izgrađenosti), kao i pokretanje postupaka za promjenu tih podataka;
4. sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnog tijela koja nisu opće naravi.
(2) Posjedovnica se sastoji od dva odjeljka. Prvi odjeljak obuhvaća natpis i sastavne dijelove zemljišnoknjižnoga tijela, a ostali se upisi provode u drugom odjeljku.
(3) Pravo građenja upisuje se u posjedovnicu posebnog zemljišnoknjižnog uloška kao posebno zemljišnoknjižno tijelo (članak 21. stavak 4. ZZK).
(4) U posjedovnici će se po službenoj dužnosti učiniti vidljivom svaka promjena sadržaja posjedovnice koja nastane zbog upisa u nekom drugom listu zemljišnoknjižnog uloška (članak 22. stavak 1. ZZK).
(5) U posjedovnicu poduloška (zk. obr. br. 4.) upisuje se suvlasnički dio nekretnine koji se opisuje i označava po pravilima iz članka 21. stavka 6. ZZK.

Članak 13.
(1) Posjedovnica sadrži natpis koji obuhvaća naziv katastarske općine i broj zemljišnoknjižnoga uloška. Ako je koje zemljišnoknjižno tijelo općepoznato pod određenim nazivom, taj se naziv upisuje u natpis posjedovnice (članak 21. stavak 7. ZZK).
(2) U natpisu posjedovnice naznačit će se da je u zemljišnoknjižnom ulošku upisano vlasništvo posebnog dijela nekretnine naznakom - "Etažno vlasništvo" (članak 24. stavak 1. ZZK).
(3) Zemljišta se upisuju u posjedovnicu pod posebnim rednim brojem, i to po mogućnosti prema aritmetičkom redu brojeva koje pojedino zemljište ima u katastru zemljišta. Uz svako zemljište navest će se vrsta kulture ili namjena, a eventualno i općepoznata oznaka. Oznake zemljišta moraju biti sukladne njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju u za to predviđenim stupcima biti navedeni katastarski brojevi zemljišta, njihova površina prema katastru izražena u četvornim metrima, a eventualno i u hvatima i arima, kultura i namjena, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).
(4) Zgrade i druge građevine moraju biti označene adresom, putom, ulicom, trgom i brojem radi orijentacije (npr. Petrova ulica broj 3). Po mogućnosti tako će se postupati i kad zemljište koje je prema službenoj obavijesti o provedenoj parcelaciji određeno za građenje kuće još nije označeno kao zgrada, ali je ipak dobilo svoju oznaku i već su poznati ulica i kućni broj. Tada se mogu navesti službene oznake gradilišta (npr. "Gradilište broj 2 u Preradovićevoj ulici broj 15").
(5) U pravilu, najprije će se upisati zemljišta na kojima su kuće, dvorišta i vrtovi uz kuću, i zemljišta koja su gradilišta, a zatim ostala zemljišta aritmetičkim redom.
(6) Zemljišta koja se pripisuju zemljišnoknjižnom tijelu upisivat će se pod rednim brojem, koji neposredno slijedi iza rednoga broja posljednjega upisa, a pripis će se učiniti vidljivim u posjedovnici.
(7) Kad se zemljište otpisuje iz zemljišnoknjižnog uloška, crvenom će se tintom podvući upis kojim je ono upisano u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška iz kojega se otpisuje.

Članak 14.
(1) U vlastovnicu (zk. obr. br. 2) se upisuje pravo vlasništva cijelog zemljišnoknjižnog tijela, kao i ona ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede slobodnog upravljanja ili glede raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom (članak 23. stavak 1. i 2. ZZK).
(2) U vlastovnici se čine vidljivom zabrana opterećivanja ili otuđivanja, kao i ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom koja se upisuju u teretovnicu, a tiču se svakoga vlasnika (članak 23. stavak 2. i 3. ZZK).
(3) Kad je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro, to će se njegovo svojstvo učiniti vidljivim u vlastovnici, kao i tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro, s time da se to neće posebno upisivati ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska (članak 23. stavak 4. ZZK).
(4) Glede javnih dobara u općoj i u javnoj uporabi pored njihova vlasnika (Republike Hrvatske odnosno jedinice lokalne uprave ili samouprave) naznačit će se u vlastovnici tijelo ili ustanova kojoj je dobro dano na upravljanje odnosno tijelo koje njime neposredno upravlja (članak 23. stavak 5. ZZK).
(5) U vlastovnicu poduloška (zk. obr. br. 5) upisuje se pravo vlasništva suvlasničkog dijela nekretnine za koji je otvoren poduložak, kao i ona ograničenja kojima je suvlasnik osobno podvrgnut glede slobodnog upravljanja ili glede raspolaganja suvlasničkim dijelom.

Članak 15.
(1) U teretovnicu (zk. obr. br. 3) se upisuju stvarna prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika, prava stečena na ovim pravima, pravo nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa, ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenog dobra (članak 25. stavak 1. ZZK).
(2) Kad je u zemljišnoknjižnom ulošku upisano opće dobro ili javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne uprave ili samouprave, u teretovnicu će se prema odredbama o upisu zakupa upisati koncesija, ako nije što posebno određeno (članak 25. stavak 2. ZZK).
(3) U teretovnicu se upisuju zabrane opterećivanja ili otuđenja (članak 25. stavak 3. ZZK), s time da se moraju učiniti vidljivima u vlastovnici (članak 23. stavak 2. ZZK, članak 14. Poslovnika).
(4) Kad se u teretovnicu upisuju služnosti i druga knjižna prava koja postoje u korist povlasne nekretnine, oni se moraju učiniti vidljivima u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisana povlasna nekretnina (članak 21. stavak 1. ZZK, članak 12. Poslovnika).
(5) Zabilježbe određene ZZK i drugim propisima upisuju se u teretovnicu ako nije određeno da se upisuju u neki drugi list zemljišnoknjižnog uloška.
(6) U teretovnicu poduloška (zk. obr. br. 6.) upisuju se stvarna prava kojima je opterećen suvlasnički dio glede kojega je otvoren poduložak stečena na ovim pravima, pravo nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa, ograničenja raspolaganja suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenog dobra, zabrane opterećivanja ili otuđenja suvlasničkog dijela.

Članak 16.
(1) Zemljišnoknjižni će se ulošci, poredani po aritmetičkom redu brojeva uložaka, čvrsto uvezati u sveske, koje ne smiju biti suviše debele. Ako jedna glavna knjiga obuhvaća više svezaka, označit će se i one redom brojeva.
(2) Radi bolje preglednosti na prvom listu svakog sveska glavne knjige mogu se navesti stranice kojima počinju pojedini ulošci ili se u lijevom donjem kutu svake strane može tintom ili žigom navesti broj uloška.
(3) Kad se ulošci povezuju, mora se paziti da prostor određen za listove jednoga zemljišnoknjižnoga uloška za dulje vrijeme bude dovoljan. Radi toga dodat će se svakom ulošku dovoljan broj praznih listova.
(4) Sveske se smiju povezati i popravljati samo pod nadzorom voditelja zemljišne knjige. Kad god je to moguće sveske će se povezivati i popravljati u sudskoj zgradi.
(5) Glavne knjige čuvat će se tako da budu zaštićene od požara.

Članak 17.
(1) Kad se otvaraju novi zemljišnoknjižni ulošci, oni se moraju označiti brojevima koji slijede neposredno iza posljednjega broja dosadašnjih uložaka iste glavne knjige. Brojevi izbrisanih uložaka ne smiju se više upotrijebiti.
(2) Brojevi izbrisanih uložaka bilježe se na unutarnjoj strani omotnog lista, a umjesto toga može se voditi i poseban popis izbrisanih uložaka složenih po katastarskim općinama.

Članak 18.
(1) Kad su zemljišnoknjižni ulošci povezani, upisi se mogu nastaviti na praznim listovima izbrisanih uložaka. Ako takvih listova nema, a mora se provesti koji novi upis, uložak se mora nastaviti u dopunskom svesku.
(2) Veza između prvobitnoga uloška i nastavaka učinit će se vidljivom na način da će se u prvobitnom ulošku uputiti na nastavak, a u nastavku na uložak.

c) Prepisivanje zemljišnoknjižnih uložaka

Članak 19.
Zemljišnoknjižni uložak mora se prepisati ako je postao nepregledan zbog nastavljanja u dopunskim svescima ili zbog velikoga broja izbrisanih upisa ili iz drugih kojih razloga ili ako je uložak tako oštećen ili istrošen da prijeti opasnost da će postati neupotrebljiv.

Članak 20.
Prepisivanje pojedinih zemljišnoknjižnih uložaka određuje na prijedlog voditelja zemljišnih knjiga predsjednik suda stavljanjem svoga potpisa u bilježnicu o prepisivanju uložaka. Ako se moraju prepisati ulošci cijele sveske, potrebno je odobrenje predsjednika županijskog suda.

Članak 21.
Upisi sadržani u starom ulošku zadržavaju svoj učinak, ali kad se prave izvaci, prijepisi i službene potvrde, kad se uspoređuju zemljišnoknjižni podnesci sa stanjem zemljišne knjige i sl., uvažit će se jedino sadržaj novog uloška.

Članak 22.
(1) Zemljišnoknjižni sud mora prije nego se uložak prepiše provesti sve neprovedene upise u zemljišnoknjižnom ulošku. Ako su u ulošku koji treba prepisati upisana prava glede kojih se može pretpostaviti da su već bez učinka, zemljišnoknjižni će sud prije prepisivanja nastojati da se ta prava izbrišu.
(2) Ako je to svrhovito, naredit će se i skupljanje udjela vlasništva pod najmanji zajednički nazivnik.

Članak 23.
(1) Prepisivanje mora uvijek obuhvatiti cijeli uložak.
(2) Svi neizbrisani upisi prepisat će se pod dosadašnjim tekućim brojem s onim sadržajem i u onom obliku kako su bili upisani u ulošku. Izbrisani upisi i upisi koji su postali bespredmetni prenijet će se samo ako su oni od značenja za postojanje, prvenstveni red, preglednost ili razumljivost neizbrisanih upisa. U posjedovnicu novoga uloška upisat će se samo ona zemljišta koja su u vrijeme prepisivanja sastavni dijelovi zemljišnoknjižnoga tijela.
(3) Umjesto pravomoćno izbrisanih upisa koji nisu preneseni stavit će se uz redni broj samo riječ "brisano", a umjesto upisa brisanja, riječ "brisanje". Pri tome se više rednih brojeva koji neposredno slijede jedan iza drugoga mogu skupiti (npr. "red. br. 21. do 36: brisani, brisanja").

Članak 24.
Novi uložak zadržava broj prepisanog uloška. Upisi koje treba provesti u novom ulošku moraju bez prekida slijediti iza posljednjeg rednoga broja upisa provedenog u starom ulošku.

Članak 25.
(1) Novi uložak mora se točno usporediti sa starim uloškom. Čim je utvrđeno da se oni slažu, moraju se na kraju posljednjega prenesenoga upisa u svakom listu (A, B, C) staviti preko cijele širine strane novoga uloška crnom tintom dvije vodoravne crte. Među tim vodoravnim crtama voditelj zemljišne knjige stavit će bilješku "Dana ---------- 19---. god. preneseno iz sveska -------------- str. ---- do ---- ove zemljišne knjige" i stavit uz to svoj potpis.
(2) U starom će ulošku voditelj zemjišne knjige neposredno iza posljednjega prenesenoga upisa svakoga lista (A, B, C) staviti među dvije vodoravne crte bilješku "preneseno u svezak ------ str. -----" i uz to staviti svoj potpis. Na svaku stranu prepisanoga uloška stavit će se na gornjem rubu žigom riječ "prepisano".
(3) Čim budu prepisani svi ulošci jednog sveska, on će se staviti izvan upotrebe i čuvati.

Članak 26.
Nakon što se uložak prepiše i voditelj zemljišne knjige postupi u smislu članka 25. Poslovnika, po pravilima o pojedinačnom ispravnom postupku javno će se objaviti da je uložak prepisan i pozvati sve osobe u čiju su korist bili provedeni upisi u starom ulošku da podnesu prigovore i prijave glede prenesenih upisa.

Članak 27.
(1) O prepisivanju uložaka vodit će se bilježnica (bilježnica o prepisivanju uložaka, zk. obr. br. 7) sa sljedećim stupcima:
1. katastarska općina;
2. oznaka uloška koji treba prepisati;
3. dan naredbe za prepisivanje i potpis predsjednika suda;
4. ime zemljišnoknjižnog službenika koji je proveo prepisivanje;
5. dan uspoređivanja sa starim uloškom i potpis voditelja zemljšne knjige;
6. dan objavljivanja oglasa o prepisivanju uloška s pozivom na ispravak;
7. primjedbe.
(2) Ako je prepisivanje odobrio predsjednik županijskog suda, uputit će se u stupcu 3 samo na broj upisnika koji se vodi za stvari sudske uprave.

2. Zbirka isprava

Članak 28.
Zbirka isprava nastaje ulaganjem izvornika ili ovjerovljenih prijepisa isprava na temelju kojih je dopušten zemljišnoknjižni upis. Za to se ulaganje od svake isprave na temelju koje je dopušten upis zadržava barem ovjerovljeni prijepis (članak 26. stavak 1. ZZK).

Članak 29.
(1) Ako se izvornik ili ovjerovljena isprava na temelju koje je dopušten zemljišnoknjižni upis već nalazi u zbirci isprava, nije potrebno ponovno ulagati prijepis. Na mjestu u zbirci isprava na koje bi trebalo uložiti prijepis uložit će se samo list s brojem urudžbenog brojevnika i oznakom mjesta u zbirci isprava na kojem je uložen izvornik ili ovjerovljeni prijepis.
(2) Ako se radi o ispravama sastavljenim na tuđem jeziku, a priložen im je ovjerovljen prijevod, dovoljno je uložiti ovjerovljeni prijepis prijevoda.

Članak 30.
(1) Isprave koje se ulažu u zbirku isprava označit će se kraticom urudžbenoga brojevnika zemljišnoknjižnih podnesaka (Z), brojem urudžbenoga brojevnika zemljišnoknjižnih podnesaka i posljednjim dvjema brojkama broja godine, npr. "Z. br. 50/30". Isprave će se čuvati poredane prema brojevima urudžbenoga brojevnika odvojeno od drugih zemljišnoknjižnih spisa, između tvrdih korica i uvezati u sveske umjerene debljine. Isprave jedne godine uvezat će se u sveske nakon 31. svibnja sljedeće godine.
(2) Sveske se smiju povezati i popravljati samo pod nadzorom voditelja zemljišne knjige. Kad god je to moguće sveske će se povezivati i popravljati u sudskoj zgradi.

Članak 31.
Zbirka isprava vodit će se zajednički za sve glavne knjige jednoga suda.

3. Zbirka katastarskih planova

Članak 32.
(1) Zbirka katastarskih planova sastoji se od pojedinih katastarskih planova (listova), koji su u svakoj katastarskoj općini označeni tekućim brojevima, a na svakom listu označeni su:
1. naziv katastarske općine;
2. broj lista;
3. razmjer plana;
4. brojevi zemljišta (katastarskih čestica).
(2) Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadležno za katastar zemljišta prikazujući u njima položaj i oblik svih zemljišta (katastarskih čestica) i zgrada odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine (članak 28. stavak 2. ZZK).
(3) Zbirka katastarskih planova vodi se za svaku glavnu knjigu, a služi korisnicima zemljišnih knjiga za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta (članak 28. stavak 1. i 3. ZZK).
(4) Zemljišnoknjižnom sudu katastarske planove i njihove izmjene dostavlja katastar zemljišta (članak 28. stavak 4. ZZK).

4. Upisnici, pomoćni popisi i druga pomagala

Članak 33.
(1) U zemljišnoknjižnom odjelu vode se za zemljišnoknjižne stvari sljedeći upisnici i popisi (članak 29. ZZK):
1. Dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka - urudžbeni brojevnik Z - zk. obr. br. 8;
2. Abecedni imenik - zk.obr.br.9;
3. Poslovni iskaz - zk.obr.br.10;
4. Popis zemljišta katastarske općine (Popis zemljišta I) - zk.obr.br.11a;
5. Naknadni popis zemljišta katastarske općine (Naknadni popis zemljišta I) - zk.obr.br.11b;
6. Popis zemljišta koja u zemljišnoj knjizi katastarske općine nisu upisana (Popis zemljišta II.) - zk.obr.br12;
7. Popisi osoba po zk.obr.br.13;
8. Popis naručenih izvadaka, prijepisa i službenih potvrda - zk.obr.br.14;
9. Popis otpremljenih spisa - zk.obr.br.15;
10. Bilježnica o prepisivanju uložaka (v. članak 27. Poslovnika) - zk.obr.br.7;
11. Poslovni kalendar - zk.obr.br.16;
12. Bilježnica za rokove - zk.obr.br.17.
(2) U zemljišnoknjižnim odjelima u kojima za to postoji osobita potreba, a u posebno velikim gradovima, mogu se po naredbi predsjednika općinskog suda voditi i popisi adresa (kućnih brojeva i ulica) ili druga pomagala.
(3) Popise i druga pomagala voditelj zemljišne knjige vodi samostalno bez posebnog naloga zemljišnoknjižnog suda. Ako iz popisa proizlazi da bi sud po službenoj dužnosti trebao narediti neki upis (npr. brisanje neke zabilježbe), voditelj zemljišne knjige podnijet će sucu službeni izvještaj, s kojim se mora postupati kao sa zemljišnoknjižnim podneskom.

Članak 34.
(1) Popis zemljišta I vodi se za svaku katastarsku općinu odvojeno. On ima četiri stupca, i to:
1. stupac s natpisom "broj katastarskog plana";
2. stupac s natpisom "broj katastarske čestice";
3. stupac s natpisom "broj zemljišnoknjižnog uloška;
4. stupac s natpisom "primjedbe".
(2) U stupac 1 upisat će se broj katastarskog plana na kojem je ucrtana katastarska čestica.
U stupac 2 upisat će se sva zemljišta jedne katastarske općine po aritmetičkom redu.
U stupac 3 upisat će se broj zk. uloška u kojem je upisana katastarska čestica. Ako zemljište nije upisano jer se radi o općem dobru, navest će se da se radi o općem dobru koje nije upisano u zemljišnoj knjizi. Ako zemljište bude upisano u novi zemljišnoknjižni uložak, upisat će se broj novoga uloška, a broj dosadašnjeg uloška precrtat će se crvenom tintom.
U stupac 4 upisat će se sve primjedbe koje se odnose na česticu, a naročito, ako je čestica dijeljena redni broj Naknadnog popisa zemljišta I, pod kojim je upisano dijeljene čestice. U ovaj stupac upisat će se ostalo što se odnosi na česticu. Npr. "poništena radi spajanja sa...".
(3) Primjedba o dijeljenju čestica se zbog preglednosti uvijek upisuje uz aritmetički zadnji broj katastarske čestice, a ne uz broj čestice koja se dijeli.
(2) Uz Popis zemljišta I za svaku katastarsku općinu vodi se i Naknadni popis zemljišta I u koji se upisuju sva zemljišta nastala dijeljenjem katastarskih čestica. Naknadni popis zemljišta I ima pet stupaca i to:
1. stupac sa natpisom "redni broj";
2. stupac s natpisom "broj katastarskog plana";
3. stupac s natpisom "broj katastarske čestice";
4. stupac s natpisom "broj zemljišnoknjižnog uloška";
5. stupac s natpisom "primjedbe".

Članak 35.
(1) U Popis zemljišta II upisuju se zemljišta koja leže u istoj katastarskoj općini, a nisu upisana u zemljišnoj knjizi. Popis zemljišta II ima iste stupce kao posjedovnica, a povezuje se u zemljišnu knjigu ispred prvog uloška.
(2) Kad je u popisu zemljišta II upisano zemljište koje je opće dobro, to će se njegovo svojstvo posebno naznačiti u stupcu "Primjedbe". Kad se zemljište koje je opće dobro upiše u zemljišnu knjigu (članak 17. stavak 3. ZZK), u istom će se stupcu navesti i broj zemljišnoknjižnoga uloška u kojem je upisano opće dobro.

Članak 36.
(1) Popisi zemljišta ponovno će se osnovati:
1. kad se osnivaju nove zemljišne knjige;
2. ako su postojeći popisi postali nepregledni ili neupotrebljivi. U tom slučaju tražit će se odobrenje predsjednika općinskog suda.
(2) Popisi zemljišta koji se sada upotrebljavaju vodit će se i nadalje po dosadašnjem obliku.

Članak 37.
(1) Za svaku glavnu knjigu vodi se popis osoba koji obuhvaća imena vlasnika i drugih osoba u čiju je korist proveden upis nekog drugog knjižnog prava. Popis osoba vodi se po abecedi, a ima četiri stupca. U prvom stupcu navest će se ime i prezime osobe, a po potrebi datum rođenja, očevo i rođeno ime, jedinstveni matični broj i dr. kako bi se izbjegla opasnost da se osobe zamijeni s drugima, u drugom stupcu mjesto stanovanja, u trećem stupcu broj uloška u kojem je proveden upis vlasništva ili prava građenja, a u četvrtom stupcu broj uloška u kojem je proveden upis nekog drugog knjižnog prava, a odnosi se na tu osobu.
(2) U zemljišnoknjižnim odjelima s manjim opsegom poslova i zemljišnoknjižnih predmeta popis osoba može se voditi za svaku glavnu knjigu odvojeno ili za sve glavne knjige zajedno ili za više njih.
(3) U zemljišnoknjižnim odjelima s povećanim opsegom poslova i zemljišnoknjižnih predmeta i u kojima se vodi veći broj glavnih knjiga predsjednik suda može odlučiti da se za svaku glavnu knjigu vode odvojeni popisi osoba ovisno o knjižnom pravu koje je u njihovu korist upisano, i to: popis vlasnika i nositelja prava građenja, popis predbilježenih vlasnika i nositelja prava građenja, popis osoba u čiju su korist provedeni upisi drugih knjižnih prava.
(4) Popisi osoba iz stavka 3. ovog članka vode se po abecedi, a imaju tri stupca. U prvom stupcu navest će se ime i prezime osobe, a po potrebi datum rođenja, očevo i rođeno ime, jedinstveni matični broj i dr. kako bi se izbjegla opasnost da se osobe zamijeni s drugima, u drugom stupcu mjesto stanovanja, u trećem stupcu broj uloška u kojem je proveden upis vlasništva, prava građenja odnosno drugog knjižnog prava koje se odnosi na tu osobu.
(5) Kad se upis izbriše u glavnoj knjizi, u popisu osoba precrtat će se broj uloška crvenom tintom.

Članak 38.
(1) Popis otpremljenih spisa služi nadziranju da se zemljišnoknjižnom sudu vrate zemljišnoknjižni spisi koji su iz bilo kojeg razloga dostavljeni nekom drugom sudu ili drugoj vlasti.
(2) Ako sud mora poslati svoj spis na zamolnicu drugog suda ili druge vlasti, zamolnica će se uložiti u spis koji se treba poslati, a povratak spisa nadzirat će se pomoću popisa poslanih spisa. U stupcu za primjedbe navest će se poslovni broj spisa drugoga suda ili vlasti. Ako zatraženoga spisa nema ili je već predan na čuvanje, zamolnica se neće upisati u popis otpremljenih spisa već u upisnik za pravnu pomoć. Odluku o slanju zatraženog spisa donosi sudac. Stranim sudovima spisi se mogu poslati samo ako je to predviđeno posebnim međunarodnim ugovorom o pravnoj pomoći, uz uvjet uzajamnosti.
(3) Kad se koji spis šalje sudu ili drugoj vlasti uz zamolnicu da ga oni dalje pošalju drugom sudu ili drugoj vlasti, u stupac 3 popisa otpremljenih spisa upisat će se svi sudovi i vlasti kojima se spis šalje, i to po redu po kojem se može očekivati da će im stići spis.
(4) Kad se spis šalje višem sudu zbog pravnoga lijeka, primjedba o podnošenju spisa stavljena u stupac za primjedbe upisnika u kojem je odnosni predmet upisan zamjenjuje upisivanje u popis otpremljenih spisa.
(5) U popis otpremljenih spisa neće se upisati spis koji je ustupljen drugom sudu ili drugoj vlasti radi rješavanja predmeta. U popis otpremljenih spisa neće se upisati ni vraćeni spis nekog drugog suda ili druge vlasti koji je bio priključen zemljišnoknjižnom spisu već će se to upisati u upisnik u kojem je bio upisan ustupljeni spis odnosno u zemljišnoknjižnom spisu kojem je bio priključen spis drugog suda ili druge vlasti.
(6) Zemljišnoknjižni sud mora pregledavanjem popisa otpremljenih spisa i zahtijevanjem njihova vraćanja voditi računa da se otpremljeni spisi na vrijeme vrate zemljišnoknjižnom sudu.

Članak 39.
(1) Poslovni kalendar vodi se da bi se spisi o zemljišnoknjižnim predmetima u kojima se provela dostava podnesaka i poziva ili u kojima se nakon isteka određenog roka mora donijeti neka odluka ili naredba na vrijeme dostaviti sudu. Svi spisi koji se odnose na isti dan skupljat će se na jednom mjestu kalendara. Sudac naređuje upisivanje u poslovni kalendar bilješkom "Kal". Ako je to potrebno s obzirom na opseg spisa, može se kod upisivanja u poslovni kalendar u stupcu za primjedbe navesti službena radnja koja se mora provesti ili broj podneska u spisu (redni broj-r.br.) u kojem je navedena službena radnja koja se mora provesti po proteku određenoga roka. Ako se za isti dan mora kalendirati veći broj predmeta, pojedini predmeti označit će se tekućim brojevima koji će se navesti u spisima uz sudsku naredbu kako bi se pojedini upisi u kalendaru mogli lakše naći. Ako je u istom predmetu određeno više rokova koji svi istječu istog dana, predmet se u kalendaru mora upisati više puta (pod više tekućih brojeva).
(2) Upis u kalendaru ne označuje se kao konačno riješen ako je spis podnijet sucu već tek kad sud vrati riješeni predmet. Kad je glede istog spisa u kalendaru upisano više rokova, spis se može označiti kao konačno riješen tek kad je riješeno o svim bilješkama. Ako se prekomjerno odugovlači s donošenjem rješenja, voditelj zemljišnih knjiga upozorit će na to suca.
(3) Ako voditelj zemljišne knjige smatra da se i bez kalendara može osigurati da će se svi spisi na vrijeme podnijeti sucu na rješavanje, predsjednik suda može dati suglasnost da se ne vodi kalendar. Ako se kalendar ne vodi, spisi se moraju čuvati u odvojenim ladicama ili omotima prema danima za koje su dostavljeni pozivi ili kad istječu rokovi. Ovakav način čuvanja spisa ni na koji način ne umanjuje odgovornost voditelja zemljišne knjige za to da se spisi u svako doba mogu naći i na vrijeme podnijeti sucu na rješavanje.

Članak 40.
(1) Bilježnica za rokove služi za nadzor proteka rokova. Bilježnica za rokove vodi se ne samo za rokove određene danima, tjednima i mjesecima već i za duže rokove i za više godina, i to u čvrsto povezanim knjigama.
(2) Na bilježnicu za rokove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 39. stavak 1. Poslovnika, s time da se u stupcu 3 upisuje kao oznaka stvari ime osobe, a u stupcu 4. predmet nadziranja.
(3) Upisivanje u bilježnicu za rokove naređivat će se kraticom "B. R." koja se stavlja bojenom pisaljkom uz odnosno sudsko rješenje. Ako je to moguće, upise treba skupljati na mjesece, polovice mjeseca ili na tjedne, kako ne bi bili podijeljeni na prevelik broj različitih dana. (Npr. ako različiti rokovi istječu 16., 21., 22. svibnja 1997., svi se ti upisi u bilježnici za rokove mogu skupiti pod danom 15. svibnja 1997.)
(4) Ako zemljišnoknjižni sud po proteku određenog roka mora nešto naložiti, voditelj zemljišne knjige mora o tome izvijestiti suca.
5. Razgledanje zemljišne knjige, izvaci, prijepisi, službene potvrde.

Članak 41.
(1) Svatko može tijekom radnog vremena razgledati zemljišne knjige, zbirku isprava, pomoćne popise i katastarske planove. Ako je vrijeme za primanje stanaka ograničeno na kraće vrijeme, to će se objaviti oglasom na vratima prostorija gdje se zemljišne knjige čuvaju.
(2) Razgledanje ostalih zemljišnoknjižnih spisa dopustit će se samo osobama koje dokažu da za to imaju pravni interes. U slučaju sumnje glede postojanja pravnog interesa o tome odlučuje zemljišnoknjižni sudac.

Članak 42.
(1) Razgledanje je dopušteno samo u nazočnosti zemljišnoknjižnoga službenika kojem je povjeren nadzor (članak 7. stavak 2. ZZK).
(2) Pri razgledanju stanke su dužne postupati po uputama i nalozima službenika koji vodi nadzor i s potrebnom pažnjom upotrebljavati knjige i pomagala. U protivnom je službenik ovlašten stranci zabraniti daljnje razgledanje.
(3) Strankama će se na njihov zahtjev davati sva potrebna objašnjenja, a posebno obavijesti i podaci iz urudžbenoga brojevnika koji su im potrebni za ispravno i potpuno prosuđivanje i upoznavanje upisa.

Članak 43.
(1) Svako je ovlašten zahtijevati izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i službenih potvrda glavne knjige i iz zbirke isprava (članak 7. stavak 2. ZZK). Njih izdaje voditelj zemljišnih knjiga ili zemljišnoknjižni službenik kojega odredi voditelj zemljišnih knjiga i za njegov rad odgovara. Iz ostalih zemljišnoknjižnih spisa prijepisi ili službene potvrde izdaju se samo osobama koje dokažu da za to imaju pravni interes. U slučaju sumnje glede postojanja pravnog interesa o tome odlučuje zemljišnoknjižni sudac.
(2) Izvaci, ispisi, prijepisi i službene potvrde naručuju se pismeno ili usmeno. Narudžba se mora odmah upisati u popis izvadaka, prijepisa i službenih potvrda. Na zahtjev će se stranci izdati potvrda da je naručila izvadak, ispis, prijepis ili službenu potvrdu i da je donijela državne biljege. Sama narudžba izvatka, ispisa, prijepisa i službene potvrde oslobođena je plaćanja pristojbi.
(3) Ako državni biljezi ne budu doneseni ili budu doneseni u nedovoljnom iznosu, voditelj zemljišne knjige obavijestit će stranku da se narudžbi može udovoljiti tek kad se predaju potrebni državni biljezi.
(4) Naručeni izvaci, ispisi, prijepisi i službene potvrde napravit će se po redu po kojem su bili naručeni. Iznimke su dopuštene samo radi ostvarivanja javnog interesa ili u slučaju osobite hitnosti.
(5) Izvadak, ispis, prijepis odnosno službena potvrda mora se stranci koja je platila propisanu pristojbu, napraviti u roku od 15 dana od dana naru­džbe.
 
Članak 44.
(1) Izvaci iz zemljišnih knjiga izdaju se o knjižnom stanju:
a) cijelog zemljišnoknjižnoga tijela (opći izvadak) ili
b) određenog dijela zemljišnoknjižnoga tijela ili hipotekarne tražbine (posebni izvadak).
(2) Opći izvadak sadrži sve upise mjerodavne za utvrđivanje pravnih odnosa glede zemljišnoknjižnoga tijela. Posebno moraju biti navedeni:
1. natpis uloška:
2. zemljišta od kojih se sastoji zemljišnoknjižno tijelo u vrijeme kad je načinjen izvadak,
3. ostali upisi u posjedovnici koji još vrijede (pokretanje postupka za promjenu podataka u posjedovnici, javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnoga tijela i dr.). U izvadak se ne unose upisi u posjedovnici koji se odnose na već provedene otpise i pripise zemljišta čiji je rezultat iskazan u popisu zemljišta od kojih se sastoji zemljišnoknjižno tijelo;
4. sadašnji vlasnik s ograničenjem kojima je podvrgnut glede slobodnog upravljanja ili raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom te drugi upisi koji mogu utjecati na pravo vlasništva (npr. predbilježba vlasništva u korist druge osobe i sl.);
5. svi tereti kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo, upisana obvezna prava, ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenog dobra, te sve zabilježbe koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo.
(3) Posebni izvadak mora se kao takav izričito i jasno označiti, a predmet izvatka mora se navesti u natpisu. U posebni izvadak unijet će se pored upisa označenih u stavku 2. ovog članka pod brojem 1. do 4. samo oni tereti i ostali upisi koji se odnose na predmet posebnoga izvatka.

Članak 45.
(1) Podaci navedeni u stavku 2. pod brojem 1. i 2. članka 44. Poslovnika moraju se doslovno slagati s upisima u glavnoj knjizi. Za sve ostale upise u glavnoj knjizi koji se u izvatku moraju navesti, navest će se samo ukratko njihov glavni i bitni sadržaj.
(2) Glede sadržaja pojedinog navoda u izvatku vrijede sljedeća pravila:
1) U izvatku se moraju navesti: vrsta upisa te ime nositelja knjižnog prava odnosno osobe u čiju je korist upis proveden;
2) Isprava na osnovi koje je proveden upis ne navodi se u izvatku;
3) Založna prava za tražbine koje bi mogle nastati iz odobrenog kredita, preuzetog poslovodstva, s naslova jamstva ili naknade štete ili druge tražbine koje bi tek imale nastati nakon nekog vremena ili ispunjenja nekoga uvjeta označit će se riječima: "do najvišeg iznosa od ....". Glede založnog prava na plodovima navest će se "založno pravo na plodovima" i iznos. Glede ostalih založnih prava navest će se samo "založno pravo za ...." i iznos. U izvacima iz uložaka koji se s obzirom na zajedničku hipoteku vode kao sporedni uputit će se na glavni uložak i upise provedene u glavnom ulošku (članak 140. ZZK);
4) Kamate, anuitetna otplata, sporedne pristojbe itd. navest će se ako su upisane u zemljišnoj knjizi;
5) Služnosti i stvarni tereti označit će se ukratko navođenjem njihove vrste;
6) Sadržaj i opseg prava ili tereta navest će se samo ako se oni vide iz samog upisa.

Članak 46.
U prijepisima će se neizbrisani upisi u glavnoj knjizi doslovno navesti. Ako je stranka kad je naručivala prijepis izričito zahtijevala da se prepišu određeni ili svi izbrisani upisi, odgovarajuća će se brisanja doslovno unijeti u prijepis, pri čemu nije potrebno unositi oznake brisanja.

Članak 47.
Službene potvrde izdaje voditelj zemljišne knjige o činjenicama koje nedvojbeno proizlaze iz knjiga i spisa. Kad se u službenoj potvrdi navode podaci o izbrisanom upisu koji pravno više ne postoji (npr. o prijašnjem vlasniku, o izbrisanom založnom pravu), to se u njoj mora izričito navesti.

Članak 48.
(1) Podaci koji se ne razabiru iz same glavne knjige već iz urudžbenoga brojevnika, popisa zemljišta ili osoba ili iz drugih pomagala, mogu se na izričit zahtjev unijeti u izvatke, prijepise i službene potvrde. Ti se podaci moraju jasno prostorno odvojiti od upisa prepisanih iz glavne knjige.
(2) Na kraju izvadaka, prijepisa i službenih potvrda navest će se brojevi urudžbenoga brojevnika zemljišnoknjižnih spisa koji su stigli do trenutka kad je izvadak izdan, a o kojima još nije riješeno.

Članak 49.
Izvatke, prijepise i službene potvrde voditelj zemljišne knjige mora točno usporediti sa zemljišnom knjigom (spisima ili pomagalima), staviti oznaku suda, zemljišnoknjižnog odjela i datum izdavanja, te potpisati i staviti službeni žig. Kao dan izdanja u pravilu će se navesti dan koji prethodi danu uspoređivanja. Ako je za to izričito zamoljeno, navest će se čas kad je sudu stigao posljednji zemljišnoknjižni podnesak koji je u izvatku, prijepisu ili službenoj potvrdi uvažen.

Članak 50.
(1) Kad se zahtijeva izdavanje izvatka ili prijepisa glede više zemljišnoknjižnih tijela, mogu se načiniti odvojeni izvaci odnosno prijepis glede pojedinih zemljišnoknjižnih tijela ili se može načiniti zajednički izvadak odnosno prijepis koji obuhvaća više zemljišnoknjižnih tijela.
(2) Zajednički izvadak ili prijepis mogu se načiniti samo kad su vlasništvo i tereti glede svih zemljišnoknjižnih tijela u potpunosti jednaki.

Članak 51.
Promjene koje su nastupile nakon izdavanja izvatka ili prijepisa mogu se dodati kao nastavak. Ako promjena nije nastupila niti je stigao neki zemljišnoknjižni podnesak koje se odnosi na sadržaj izvatka ili prijepisa, to će se na izvatku ili prijepisu potvrditi.

Članak 52.
Voditelj zemljišne knjige dužan je dati pismeni odgovor na pismene upite koji se mogu učiniti kratkim priopćenjem (npr. je li neki upis u zemljišnoj knjizi već proveden ili postoji li on još pravno) ako je podnositelj pismenog upita ovlašten osobnim razgledanjem knjiga i spisa utvrditi te činjenice.

DIO DRUGI

POSTUPANJE SA ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM PODNESCIMA

I. glava

OPĆE ODREDBE

Članak 53.
(1) Zemljišnoknjižni podnesci u smislu Poslovnika su svi podnesci i drugi dopisi koji stižu zemljišnoknjižnom sudu kojima se od toga suda zahtijeva neki zemljišnoknjižni upis u zemljišne knjige koje vodi taj sud ili čije rješavanje može dovesti do zemljišnoknjižnog upisa (prijedlozi za upis, odluke drugih sudova ili tijela o određivanju zemljišnoknjižnog upisa, zapisnici i službeni izvještaji sastavljeni kod suda čije rješavanje može dovesti do upisa, žalbe protiv rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku i odluke donesene povodom žalbi, prigovori u postupku otpisivanja i pripisivanja, prijavni listovi katastra i dr.).
(2) Podnesci i dopisi upućeni zemljišnoknjižnom sudu moraju kao takvi biti označeni oznakom: zemljišnoknjižna stvar (zemljišnoknjižni predmet, članak 97. stavak 2. ZZK).
(3) Zemljišnoknjižni podnesci označuju se oznakom spisa koja se sastoji od kratice naziva urudžbenoga brojevnika zemljišnoknjižnih podnesaka (Z) u koji je upisan, rednog broja upisa u urudžbenom brojevniku i posljednja dva broja godine u kojoj je unesen u urudžbeni brojevnik (Npr. Z-13/96).
(4) Podnesci sastavljeni na stranom jeziku iz kojih ne proizlazi da su zemljišnoknjižni podnesci privremeno će se smatrati zemljišnoknjižnim podnescima i po njima će se postupati. Pritom se ne dira u odluku o tome kakav će utjecaj strani jezik imati na odlučivanje povodom takva podneska.

II. glava

POSTUPANJE U PRIJAMNOJ PISARNICI

Članak 54.
(1) Red prvenstva zemljišnoknjižnih podnesaka određuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu, tj. prijamnoj pisarnici stigao prijedlog za upis odnosno odluka drugog suda ili tijela kojom se određuje upis (članak 45. stavak 1. ZZK). Na sve zemljišnoknjižne podneske u prijamnoj pisarnici zemljišnoknjižnog suda stavlja se bilješka o primitku u kojoj se pored dana, mjeseca i godine prispijeća navodi i sat prispijeća, a ako je to potrebno, i minuta kad je podnesak stigao.
(2) Za navode u bilješci o primitku mjerodavno je vrijeme kad je podnesak stigao prijamnoj pisarnici, a ne vrijeme kad je zemljišnoknjižni podnesak primljen na zapisnik kod suda ili kad je podnesak predan nekoj drugoj sudskoj prijamnoj pisarnici. Za podneske predane poštom smatra se da su stigli kad su predani prijamnoj pisarnici, a ako su s pošte preuzeti izvan radnog vremena, smatra se da su stigli kad se otvori prijamna pisarnica.
(3) Ako drugi sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišnu knjigu dostavi zemljišnoknjižnom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak ili ako takav podnesak s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rješavanje podnese stranka koja je postupak pokrenula radi upisivanja plombe, red prvenstva odluke drugog suda ili tijela kojom se određuje upis određuje se prema času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao taj podnesak.

Članak 55.
(1) Kad prijamnoj pisarnici u isto vrijeme stigne više podnesaka koji se odnose na isto zemljišnoknjižno tijelo, na svakom od tih podnesaka i u bilješci o prijamu uputit će se na ostale zemljišnoknjižne podneske koji su stigli u isto vrijeme (npr. "istodobno s podneskom N. N. radi uknjižbe vlasništva").
(2) Kao podnesci koji su istodobno stigli smatraju se oni koji su istodobno predani prijamnoj pisarnici, kao i oni podnesci koje zemljišnoknjižnom službeniku određenom za primitak podnesaka u vrijeme otvaranja prijamne pisarnice predaju drugi sudski službenici.
(3) Stranka koja predaje više zemljišnoknjižnih podnesaka može zahtijevati da ih službenik prijamne pisarnice preuzme po redu koji je stranka odredila.
(4) Zemljišnoknjižni podnesci koji su stigli prijamnoj pisarnici predat će se voditelju zemljišne knjige za vrijeme radnog vremena, a po potrebi i više puta u primjerenim razmacima tijekom radnog vremena.

III. glava

URUDŽBENI BROJEVNIK ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH PODNESAKA

Članak 56.
(1) U urudžbeni brojevnik zemljišnoknjižnih podnesaka upisuju se svi zemljišnoknjižni podnesci. Urudžbeni brojevnik zemljišnoknjižnih podnesaka vodi voditelj zemljišne knjige ili zemljišnoknjižni službenik kojega za to odredi voditelj zemljišnih knjiga.
(2) U urudžbeni brojevnik se ne upisuju zahtjevi za izdavanje izdvadaka, prijepisa, službenih potvrda ili priopćenja, upiti glede zemljišne knjige ili pojedinih upisa koje su podnijele stranke ili tijelo vlasti. U urudžbeni brojevnik se ne upisuju ni izvještaji da se odluke donesene u zemljišnoknjižnom postupku nisu mogle dostaviti već se o takvim izvještajima rješava pod prvobitnim poslovnim brojem. Upiti koje rješava voditelj zemljišne knjige u vlastitom djelokrugu (npr. je li neko zemljišnoknjižno rješenje dostavljeno i sl.) ne upisuju se ni u jedan upisnik.

Članak 57.
(1) U urudžbeni brojevnik se u posebne stupce upisuje:
1. U stupac 1., urudžbeni broj kojeg podnesak ili spis dobije u brojevniku.
Brojevi teku od početka do kraja kalendarske godine.
2. U stupac 2., dan kada je podnesak ili spis zaprimljen u urudžbeni brojevnik.
3. U stupac 3., dan kada je predmet riješen.
4. U stupac 4., oznaka spisa.
5. U stupac 5., početno slovo abecednog imenika.
(2) Urudžbeni brojevnik mora se dnevno zaključiti tako da se iza upisa zadnjeg podneska ili spisa crvenom tintom podvuče deblja crta.
(3) U stupce abecednoga imenika upisuju se:
1. U stupac 1., porodično i osobno ime ili naziv podnositelja podneska, predmet podneska, urudžbeni broj podneska i oznaka spisa predmeta.
Kao početno slovo abecednog imenika uzima se početno slovo porodičnog imena podnositelja podneska, a ako ih ima više onda prvoga (primjerice ako je podnositelj Vuković Luka onda slovo "V", a ako je podnesak stigao od Ministarstva financija onda slovo "M" itd).
Kada zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo (članak 108. stavak 2. ZZK) onda se uzima početno slovo mjesta sjedišta tog suda ili drugog tijela, ali se predmet mora upisati i pod slovom predlagatelja (u obrascu II primjer br. 136/97, slovo O i P).
2. U stupac 2., broj urudžbenoga brojevnika,
3. U stupac 3., oznaka pod kojim se spis "Z" čuva u arhivi.
(4) Poslovni iskaz (zk. obr. br. 10) evidencija je o kretanju spisa predmeta, načinu rješenja, vrstama upisa i prava na zemljištima.
(5) Voditelj zemljišne knjige odnosno zemljišnoknjižni službenik kojega je za to odredio voditelj zemljišne knjige mora odmah po primitku zemljišnoknjižnog podneska ispuniti stupac 1 do 5 urudžbenoga brojevnika, te broj urudžbenoga brojevnika i posljednje dvije brojke broja godine upisati u prijamni štambilj. Ova će se oznaka staviti i na sve prijepise podneska, kao i na sve priloge i rubrike podneska. Ta će se oznaka staviti na sve otpravke rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku i potvrde o dostavi koje se odnose na ta rješenja.
(6) Na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se običnom pisaljkom učiniti vidljivim dan i vrijeme kad je stigao prijedlog za upis te broj urudžbenoga brojevnika (plomba, članak 98. stavak 1. ZZK). Plomba se neće upisati ako zemljište ili pravo glede kojega se zahtijeva upis nisu navedeni u zemljišnoknjižnom podnesku i njegovim prilozima ili ako nisu upisani u zemljišnoj knjizi.
(7) Plomba će se upisati i kad drugi sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišnu knjigu dostavi zemljišnoknjižnom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak ili ako takav podnesak s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rješavanje podnese stranka koja je postupak pokrenula.

Članak 58.
(1) Zemljišnoknjižni podnesci upisat će se u urudžbeni brojevnik po redu određenom bilješkom o prijamu. Svaki podnesak upisat će se pod posebnim brojem. Podnesci koji su istodobno stigli također će se upisivati pod posebnim brojem i označiti bilješkom "istodobno s…".
(2) Zemljišnoknjižni podnesci koji su se previdjeli upisati u urudžbeni brojevnik naknadno će se bez odlaganja upisati u urudžbeni brojevnik. Ako nedostaje bilješka o primitku, prijamna pisarnica mora potvrditi vrijeme primitka. Kad je zemljišnoknjižni podnesak koji se odnosi na isti uložak i koji je kasnije stigao prije toga već dobio broj urudžbenoga brojevnika, a upis u glavnoj knjizi još nije proveden, izbrisat će se broj urudžbenoga brojevnika kasnijeg podneska i staviti novi broj urudžbenoga brojevnika kako bi se iz reda brojeva urudžbenoga brojevnika nedvojbeno mogao utvrditi međusobni red prvenstva zemljišnoknjižnih podnesaka koja se odnose na isti uložak. Ako je na temelju kasnijeg podneska već proveden upis, postupit će se prema 117. do 119. ZZK.

IV. glava

IZVJEŠTAJ O KNJIŽNOM STANJU

Članak 59.
Nakon što podnesak bude upisan u urudžbeni brojevnik, abecedni imenik i poslovni iskaz voditelj zemljišne knjige odnosno zemljišnoknjižni službenik kojega za to odredi voditelj zemljišne knjige usporedit će zemljišnoknjižni podnesak sa stanjem zemljišne knjige i sastaviti izvještaj o knjižnom stanju. Izvještaj se mora napisati na zemljišnoknjižnom podnesku ili na odvojenom listu (izvještaj o knjižnom stanju, skraćeno "Ikst"), mora biti datiran i potpisan od strane osobe koja ga je načinila.

Članak 60.
(1) Izvještaj o knjižnom stanju sadrži podatke o stanju zemljišne knjige u trenutku kada je pristigao podnesak ili spis. Ako se stanje slaže onda se u iskazu zemljišnoknjižnoga stanja samo upišu riječi "Slaže se".
(2) Ako se zemljišnoknjižno stanje ne slaže, voditelj zemljišne knjige ili zemljišnoknjižni namještenik iznosi stanje kakvo je u zemljišnoj knjizi i što je potrebno učiniti da se može provesti traženi upis.

Članak 61.
(1) Zemljišnoknjižni podnesak i prilozi zajedno s izvještajem o knjižnom stanju kojem su priloženi prethodni spisi podnosi se zemljišnoknjižnom sudu.
(2) Izvještaju o knjižnom stanju priložit će se prethodni spisi koji bi sucu mogli biti potrebni za rješavanje zemljišnoknjižnog predmeta. Prethodni spisi moraju se uvijek priložiti kad se sucu podnose žalbe protiv rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku.
(3) Prije podnošenja zemljišnoknjižnog podneska sucu mora se ispitati je li navod o broju otpravaka i rubrika u bilješci o prijamu točan, te ima li zemljišnoknjižni podnesak propisane državne biljege.
(4) Ako je predviđeno da voditelj zemljišnih knjiga odnosno zemljišnoknjižni slubženik kojega je za vođenje postupka i poslova odredio voditelj zemljišne knjige priprema nacrte sudskih rješenja, uz zemljišnoknjižni podnesak dostavlja se i po njemu potpisani nacrt rješenja, o kome odlučuje sudac.

V. glava

ODLUČIVANJE

Članak 62.
(1) Za odlučivanje o zemljišnoknjižnom podnesku vrijede odredbe iz članaka 106.-111. ZZK.
(2) Sudac ispituje zemljišnoknjižni podnesak s prilozima na temelju izvještaja o knjižnom stanju.
(3) Rješenje o upisu sudac će donijeti i kad je upis odredio neki drugi sud ili drugo tijelo u granicama svoje nadležnosti (članak 106. stavak 2. ZZK).

Članak 63.
Ako sudac utvrdi da se sa zemljišnoknjižnim podneskom nije propisano postupalo u prijamnoj pisarnici, da podnesak nije upisan u urudžbeni brojevnik ili da nije upisana plomba, naredit će da se poduzmu propuštene radnje. U skladu s tim postupit će se i kad se s podneskom pogrešno postupilo kao da je zemljišnoknjižni podnesak. Ako je potrebno brisati plombu, izdat će se pismeni nalog.

Članak 64.
Ako je zemljišnoknjižni podnesak upućen telegrafski, odgodit će se rješavanje za tri dana od časa kad je telegram stigao sudu. Glede toga na odgovarajući se način primjenjuje članak 113. stavak 3. Zakona o parničnom postupku. Ako se u tom roku ne podnese uredni podnesak, naredit će se brisanje plombe, a druga naredba neće se izdati.

Članak 65.
(1) Pri sastavljanju izvornika sudskog rješenja vodit će se računa da se upis u zemljišnu knjigu provodi točno prema sadržaju naloga sadržanog u rješenju (članak 112. stavak 1. ZZK). Radi toga se mora paziti na zakonske propise o obliku i vrsti knjižnih upisa
(2) Rješenje mora sadržavati:
1. Oznaku katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem se ima provesti upis i zemljište. Moraju se naznačiti prostorne granice na koje je ograničeno izvršavanje služnosti (članak 33. stavak 2. ZZK), točne oznake idealnih suvlasničkih dijelova, te knjižni upisi na koje se odnosi naređeni upis.
2. Isprave na kojima se temelji upis s navodima potrebnim za utvrđivanje njihove istovjetnosti. Isprave će se ukratko označiti uputom na njihov sadržaj (npr. kupovni ugovor, isprava o davanju založnoga prava itd.), mjestom i danom, mjesecom i godinom gdje i kad su sastavljene. Ako ima više isprava jednake vrste, isprave se moraju označiti i drugim oznakama kojima se omogućuje njihovo razlikovanje. Ako se istim rješenjem određuje više upisa, za svaki će se upis posebno navesti isprava na temelju koje je upis određen. Preporučuje se da se isprave označe slovima (npr. prilog A., prilog B., itd.) koja se mogu upotrebljavati i u naredbi za dostavu.
3. Pravo ili činjenicu koje treba upisati. Bitni sadržaj prava ili činjenice treba navesti riječima koje se moraju upotrijebiti pri upisivanju.
4. Osobe u čiju će se korist provesti upis i njihove adrese. Uz imena osoba navest će se podaci iz isprava potrebni za izbjegavanje opasnosti da ih se zamijeni s drugima (primjerice: datum rođenja, matični broj, očevo ime i dr).
5. Zakonom određenu vrstu upisa (uknjižba, predbilježba, činjenje vidljivim, brisanje) te utvrđivanje da se upis dopušta, a ako se rješenje donosi po službenoj dužnosti, da se upis naređuje.
6. Nalog da se u zemljišnoj knjizi provede upis točno određenog sadržaja. Ako je to potrebno, rješenje mora sadržavati i nalog da se provedu upisi koji se odnose na prvenstveni red zemljišnoknjižnoga podneska ili na rješenje o njemu (istovremenost više zemljišnoknjižnih podnesaka, zabilježba odbijanja, zabilježba žalbe), kao i upisi koji se po službenoj dužnosti moraju provesti istodobno s dopuštenim upisom (npr. brisanje upisa provedenih nakon predbilježbe istodobno s upisom opravdanja predbilježbe, brisanje upisa provedenih nakon zabilježbe spora i sl).
7. Ako je prijedlog u cijelosti ili djelomično odbijen, razloge odbijanja, te nalog da se odbijanje zabilježi u zemljišnoj knjizi. Ako se prijedlog djelomično odbije, dio rješenja u kojem se udovoljava prijedlogu i nalaže upis u dijelu u kojem je dopušten mora biti jasno odvojen od dijela u kojem je prijedlog djelomično odbijen i nalaže upis zabilježbe odbijanja.
8. Naredbu o dostavljanju rješenja u kojoj se navode osobe i njihove adrese, kojima se izvornici isprava i drugi prilozi moraju dostaviti, te katastarski ured i porezna uprava u slučajevima kad se po službenoj dužnosti rješenja njima dostavljaju (članak 120. i 121. ZZK). Ako se rješenje dostavlja opunomoćeniku, navest će se ime opunomoćitelja, a kod dostave vlastima i uredima, poslovni broj njihova spisa ako se može utvrditi.

Članak 66.
(1) Ako su u vlastovnici podaci o suvlasničkim udjelima izraženi razlomcima nepregledni, sudac može pri odlučivanju o zemljišnoknjižnom podnesku ili na temelju službenog izvještaja voditelja zemljišne knjige po službenoj dužnosti narediti da se udjeli skupe pod najmanji zajednički nazivnik. Rješenje o tome dostavit će se svim suvlasnicima te osobama u čiju su korist upisani tereti na suvlasničkim udjelima.
(2) Ako u ispravi na osnovi koje se zahtijeva upis nisu razlomkom određeni suvlasnički dijelovi, u korist svakog suvlasnika upisat će se jednaki suvlasnički dio (članak 36. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).
(3) Pravilo iz stavka 2. ovog članka primjenjuje se i kad se upisuje vlasništvo posebnog dijela nekretnina koje je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno ako u ispravi nisu razlomkom određeni suvlasnički dijelovi (članak 66. i 370. stavak 4. i 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

Članak 67.
Rješenjem kojim se dopušta upis mora se po mogućnosti doslovno i točno odrediti sadržaj upisa koje se treba provesti u zemljišnoj knjizi. Rješenje kojim se dopušta upis u pravilu će glasiti:
"U zemljišnoknjižnom ulošku broj ------- katastarske općine ---------- dopušta se sljedeći upis:
Na temelju -------- uknjižuje se (predbilježuje se, zabilježuje se, briše se, čini se vidljivim) -------- ."

Članak 68.
(1) Ako su za sve potrebne otpravke podneseni prijepisi prijedloga koji sadrže prijedlog za rješenje u obliku i sadržaju propisanom za rješenje, te ostale navode koje moraju sadržavati otpravci zemljišnoknjižnih rješenja, sudac može narediti da se otpravci zemljišnoknjižnog rješenja načine upotrebom pečata o dopuštenju upisa s tekstom:
Broj: Z ---------- /19---

RJEŠENJE
Sud udovoljava ovom prijedlogu. Troškovi predlagača određuju se sa ----------- kn.
------------ sud, u ----------- , zemljišnoknjižni odjel.
U ------------, dne ---------- 19---
Sudac:    
(2) Ako stranka prijepis prijedloga ili nacrt zaključka stavi na praznu stranu isprave koja je temelj zemljišnoknjižnog upisa, otpravak napravljen stavljanjem pečata zamjenjuje ujedno i potvrdu upisa na ispravi.
(3) Otpravci pečatom smiju se napraviti samo kad je to sudac izričito naredio stavljanjem na izvornik rješenja kratice "št. (štambilj). Izvornik rješenja ne može se sastaviti u skraćenom obliku navođenjem obrasca (npr. "udovoljeno, zk.obr.br. ----, troškovi ------------, datum, potpis"). U izvornik rješenja mogu se pomoću zagrada unijeti dijelovi prijedloga, npr. (iz prijedloga) i to posebno u slučajevima kad podnesak sadrži potpuni nacrt rješenja.
(4) Ako zemljišnoknjižni sud samo izvršava upise koje je dopustio koji drugi sud ili tijelo (članak 108. stavak 2. ZZK) onda može zemljišnoknjižni sudac izvršenje upisa narediti da način da za izvornik i otpravke svoga rješenja rabi štambilj koji će se staviti na otpravke rješenja drugog suda ili tijela ukoliko su priloženi. Štambiljom će se otisnuti tekst:
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ------------------
Zemljišnoknjižni odjel
Posl. broj Z-
Ozn. broj

RJEŠENJE
Ovaj se zemljišnoknjižni upis ima provesti.
Upisna pristojba po Tbr ----- u iznosu od --------- kn plaćena.
U -------------- , dne -------- 19--- .
Sudac:
Članak 68.a
(1) Rješe­nje o urednom zem­ljišnok­njižnom podnesku sudac i ovlašteni zemljišno­knjižni referent je dužan donijeti u roku od 30 dana od dana kad je taj podnesak stigao zem­ljišnoknjižnom sudu.
    (2) Odredbe stavka 2. ovoga članka primje­njivat će se na odgovarajući način u slučajevima iz članaka 103. i 104. ZZK.
 
Članak 68.b
Nadležni zem­ljišnok­njižni službenik dužan je obaviti rad­nje iz članaka 59. i 60. i članka 61. stavaka (1) – (3) Poslovnika i pripremiti nacrt sudskog rješe­nja tako da sucu ostane dovo­ljno vremena za donoše­nje toga rješe­nja u skladu s odredbama članka 68.a Poslovnika.
Članak 68.c
O žalbi protiv rješe­nja u zem­ljišnok­njižnom postupku drugostupa­njski sud mora odlučiti u roku od 30 dana od dana kad mu stigne spis suda prvoga stup­nja sa žalbom.
Članak 68.d
Ako drugostupa­njski sud ukine rješe­nje suda prvoga stup­nja, taj sud mora donijeti novo rješe­nje u roku od 30 dana od dana kad primi spis s rješe­njem drugostupa­njskog suda.
Članak 68.e
Smatrat će se da je sud donio rješe­nje u propisanom roku ako ga unutar toga roka otpremi stranci odnosno, u slučaju iz članka 68.d Poslovnika, sudu prvoga stup­nja.

VI. glava

PROVEDBA UPISA

Članak 69.
(1) Za provedbu upisa vrijede odredbe članaka 112.-119. ZZK.
(2) Rješenja po zemljišnoknjižnim podnescima predat će se prije izrade otpravaka voditelju zemljišne knjige u izvorniku radi upisivanja u urudžbeni brojevnik i provedbe naloženih upisa.
(3) Predajom izvornika voditelju zemljišne knjige dan je pismeni nalog koji je potreban po članku 112. stavak 1. ZZK.
(4) Voditelju zemljišne knjige dostavit će se svaki zemljišnoknjižni podnesak neovisno o tome mora li se provesti u zemljišnoj knjizi neki upis ili ne. O tome se ne sastavlja izričita pismena naredba osim kad se radi o podnesku koji nema za posljedicu upis u zemljišnu knjigu, ali se mora upisati u urudžbeni brojevnik (npr. u slučaju žalbe koja se neće zabilježiti u zemljišnoj knjizi).

Članak 70.
(1) Zemljišnoknjižni podnesak predat će se voditelju zemljišne knjige neposredno osim kad je Poslovnikom drukčije određeno.
(2) Zemljišnoknjižni podnesak dostavlja se putem prijamne pisarnice ako nema bilješku o primitku koja je mjerodavna za red prvenstva, kad se s podneskom nije postupilo po propisima, kad se po službenoj dužnosti mora provesti upis u zemljišnoj knjizi istog suda, te kad je za rješavanje o zemljišnoknjižnom podnesku mjerodavan drugi red prvenstva, a ne onaj određen po času kad je prijedlog stigao. Dostava preko prijamne pisarnice mora se izričito narediti.

Članak 71.
Kad sudac smatra da bi voditelj zemljišne knjige mogao sumnjati na kojem se mjestu u zemljišnoj knjizi i kojim riječima mora provesti naređeni upis, dat će voditelju pismene upute.

Članak 72.
Voditelj zemljišne knjige odmah će nakon primitka zemljišnoknjižnog podneska prvo ispitati je li već upisan u urudžbenom brojevniku i je li plomba, ako ju je bilo potrebno upisati, već upisana u zemljišnoj knjizi.

Članak 73.
(1) Kad je naređeno brisanje plombe, voditelj zemljišne knjige precrtat će je običnom pisaljkom i uz to staviti datum i svoj skraćeni potpis. Zemljišnoknjižni podnesak o kojem je riješeno, ne sprječava više rješavanje o kasnijim zemljišnoknjižnim podnescima. Odman nakon što se predmet riješi i provedu sve potrebne dostave, zemljišnoknjižni će se predmet u urudžbenom brojevniku olovkom u crvenoj boji označiti znakom konačnog rješenja ("Ü ---------------- ").
(2) Ako u zemljišnoj knjizi ne treba provesti upis, a sudac nije naredio da se stavljena plomba izbriše, voditelj zemljišne knjige će zamoliti suca da naredi što je potrebno.
(3) Plomba se mora izbrisati:
1. kad je sudac pismeno naložio njezino brisanje jer se s podneskom pogrešno postupalo kao da je zemljišnoknjižni podnesak (članak 63. Poslovnika);
2. kad voditelj zemljišne knjige dopis uzme samo na znanje bez daljnjega rješavanja, te kad je plomba provedena na temelju telegrafskih podnesaka za koji nije u roku podnesen uredan podnesak (članak 64. Poslovnika);
3. kad se prijedlog za upis odbije, a po zakonu nema mjesta zabilježbi odbijanja (članak 111. stavak 1. ZZK),
4. kad se radi o žalbama ili odlukama o žalbama, a ne mora se provesti upis.

Članak 74.
(1) Upisi će se provoditi u svakom ulošku po redu brojeva urudžbenoga brojevnika. Ako je red prvenstva podneska određen primjenom članka 58. stavak 2. Poslovnika, voditelj zemljišne knjige će u slučaju sumnje ishoditi naredbu suca.
(2) Ako je u zemljišnoj knjizi plombom učinjeno vidljivim da je glede istog zemljišnoknjižnog tijela odnosno glede istoga idealnoga dijela zemljišnoknjižnog tijela podneseno više zemljišnoknjižnih podnesaka koji su stigli ranije ili istodobno, a o njima još nije riješeno, voditelj zemljišne knjige prijavit će to sucu i odgoditi upisivanje dok ne stigne naredba suca.

Članak 75.
Kad je upis proveden, plomba će se precrtati olovkom, pri čemu nije potrebno stavljati datum i skraćeni potpis.

Članak 76.
(1) U natpisu svakog upisa navest će se dan, mjesec, godina i broj pod kojim je zemljišnoknjižni podnesak stigao zemljišnoknjižnom sudu (članak 113. ZZK).
(2) Kod upisa koji se provode na temelju zemljišnoknjižnih podnesaka koji su stigli istodobno, a odnose se na isto zemljišnoknjižno tijelo odnosno na isti idealni dio zemljišnoknjižnoga tijela, uz natpis svakoga upisa stavit će se riječi "Istodobno s...." i brojevi urudžbenog brojevnika svih ostalih podnesaka pristiglih u isto vrijeme.
(3) Kad se upis odnosi samo na idealni dio vlasništva jednoga suvlasnika, radi lakšeg pregleda u natpisu se može navesti taj idealni dio.
(4) Kad se uložak mora označiti kao glavni ili sporedni uložak, natpisu će se dodati riječi "Glavni uložak" ili "Sporedni uložak".

Članak 77.
(1) U glavnu knjigu upisivat će se samo bitni sadržaj knjižnih prava. Ako se bitni sadržaj knjižnoga prava ne može ukratko izraziti, u glavnoj će se knjizi pozvati na točno označena mjesta u ispravama na kojima se temelji upis, i to s učinkom kao da su upisana u samoj glavnoj knjizi (članak 16. ZZK).
(2) Upisi moraju biti čitki, razumljivi i pregledni, te moraju doslovno odgovarati sudskom rješenju i nalozima izdanim u rješenju (članak 112. ZZK). U upis se ne smije unijeti ništa što po zakonu ne može biti sadržaj zemljišnoknjižnoga upisa.

Članak 78.
(1) Glede označavanja osoba koje se upisuju, zemljišno- knjižnog tijela, zemljišta, prava na koja se odnosi upis, te prava koja se upisuju, voditelj zemljišne knjige je vezan riječima koje su upotrijebljene u sudskom rješenju (članak 109. stavak 2. ZZK).
(2) Glede isprava koje su temelj upisu navest će se datum njihova sastavljanja. Ako je to potrebno za razlikovanje drugih isprava, isprave se po ugledu na rješenje mogu označiti drugim oznakama. Kad je temelj upisa odluka nekog drugog suda ili drugog tijela, navest će se ta odluka, tko ju je donio, te njezin poslovni broj.
(3) Posebne odredbe o upisivanju pojedinih knjižnih prava sadržane su u člancima 31-38. ZZK.

Članak 79.
(1) Brojevi kojima treba označiti opseg prava (npr. novčani iznosi) koje se prvi put upisuje, ispisat će se slovima.
(2) Kad se upisom upućuje na raniji koji upis u kojem su odnosni brojevi već ispisani slovima, u kasnijem upisu nije potrebno navesti slovima brojeve.

Članak 80.
(1) Kad se upisuje suvlasništvo (članak 32. stavak 1. ZZK), udjeli izraženi razlomkom učinit će se vidljivima brojkama, i to na desnom rubu strane ili neposredno pred rubrikom za primjedbe ako ona postoji. Kod predbilježbe vlasništva to se mora učiniti kod upisa predbilježbe čim bude opravdana.
(2) Suvlasnički udjeli mogu se skupiti pod najmanji zajednički nazivnik.
(3) Ako je stanje vlastovnice nepregledno zbog toga što su udjeli upisani razlomcima s različitim nazivnicima, voditelj zemljišne knjige može, pozivajući se na članak 66. Poslovnika podnijeti službeno izvješće kako bi se udjeli mogli skupiti pod najmanji zajednički nazivnik.

Članak 81.
Kod upisivanja služnosti i stvarnih tereta moraju se sadržaj i opseg prava upisati što određenije, ali nije potrebno navoditi njihovu novčanu vrijednost. Kad su služnosti ograničene na određene prostorne granice, te se granice moraju točno odrediti (članak 33. stavci 1. i 2. ZZK).

Članak 82.
(1) Založno se pravo može upisati samo glede točno brojčano određene svote u novcu. Uz tražbinu za koju je ugovoreno plaćanje kamata upisuje se i kamatna stopa, ako su ugovorene zakonske kamate, upisat će se: zakonska kamata. Svota se upisuje u kunskoj vrijednosti, a ako je glavnica određena u skladu s pravilima o valutnoj ili indeksnoj klauzuli, to se mora naznačiti.
(2) Kod upisa založnog prava na cijelom zemljišnoknjižnom tijelu ili na udjelu jednoga suvlasnika iznos tražbine ili najviši iznos glavnice upisat će se slovima i brojkama u za to određenom stupcu teretovnice ili na desnom rubu stranice ako takva stupca nema. Kad je za tražbinu ugovoreno plaćanje anuitetima, upisat će se i riječi: "anuitetna otplata".
(3) Kod podzaložnih prava navest će se iznos tražbine ili najviši iznos glavnice slovima i brojkama, i to na desnom rubu prostora određenoga za upis. Ove će se brojke od ostalih dijelova upisa odvojiti uzdužnom crtom. U sljedećim redovima upisa ne smije se pod tom brojkom ništa pisati.
(4) Ako se upis ne odnosi na cijelo zemljišnoknjižno tijelo već samo na udio jednoga suvlasnika, kod imena suvlasnika i njegova udjela navest će se i redni broj pod kojim je proveden upis vlasništva. U skladu s tim postupit će se kod podzaložnih prava i drugih upisa koje se odnose na prava ranije upisana.

... 

 

====================================================================
NAPOMENA: ovo je prva polovica propisa, dok je cjeloviti pročišćeni tekst ovog propisa moguće vidjeti na portalu www.propisi.hr u sklopu godišnje pretplate. Godišnja pretplata od 395,00 kuna uključuje 6 knjiga (zbirke propisa) i uvid u sve pročišćene tekstove važećih propisa u RH.
Na portalu www.poslovni-savjetnik.com moguće je vidjeti sljedeće VAŽEĆE propise:
u cijelosti sve zakone (uključujući i pročišćene tekstove);
u cijelosti podzakonske propise (pravilnike, uredbe, odluke, naredbe i dr.) koji od svoje prve objave u Narodnim novinama nisu imali nikakve izmjene, dopune i ispravke;
prvu polovicu podzakonkih propisa za koje su izrađeni urednički pročišćeni tekstovi, tj. koji su od svoje prve objave u Narodnim novinama imali određene izmjene, dopune ili ispravke.
====================================================================