ODLUKA O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE EKOLOŠKI TEHNIČAR (330724) U OBRAZOVNOM SEKTORU GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA - važeći tekst, NN br. 77/2017

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

>>> vidi cijeli propis (grafički uređen) OVDJE

 

Na temelju članka 8. stavka 4. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10 i 22/13) ministrica znanosti i obrazovanja donosi

 

ODLUKU O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE EKOLOŠKI TEHNIČAR (330724) U OBRAZOVNOM SEKTORU GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA

 

(„Narodne novine“, broj 77/17)

 

I.

Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije EKOLOŠKI TEHNIČAR u obrazovnom sektoru GEOLOGIJA, RUDARSTVO, NAFTA I KEMIJSKA TEHNOLOGIJA, koji je sastavni dio ove Odluke.

 

II.

(1) U skladu sa strukovnim kurikulumom koji je sastavni dio ove Odluke, obrazuju se učenici koji upisuju prvi razred srednje škole u programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar počevši od školske godine 2017./2018.

(2) Učenici koji su u školskoj godini 2017./2018. upisali prvi razred srednje škole u eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar, obrazuju se po strukovnom kurikulumu koji je sastavni dio ove Odluke.

(3) Iznimno od stavka 1. ove točke, učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2017./2018. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u zanimanju ekološki tehničar (klasa: UP/I-602-03/99-01/67; urbroj: 532-02-02/5-99-2 od 13. travnja 1999. godine), mogu se obrazovati po programu koji su upisali.

(4) Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u zanimanju ekološki tehničar (klasa: UP/I-602-03/99-01/67; urbroj: 532-02-02/5-99-2 od 13. travnja 1999. godine), nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.

(5) Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar, nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.

 

III.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka Ministarstva prosvjete i športa o donošenju nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u zanimanju ekološki tehničar (klasa: UP/I-602-03/99-01/67; urbroj: 532-02-02/5-99-2 od 13. travnja 1999. godine), osim za učenike iz točke II. stavka 3. i 4. ove Odluke.

 

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
EKOLOŠKI TEHNIČAR

 

Popis kratica

ABO sustav − Klasifikacija krvi čovjeka bazirana na prisutnosti/nedostatku naslijeđenih antigena A i B na površini eritrocita

ASOO − Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

ATP − Adenosine triphosphate, spoj adenozin trifosfat

AZOO − Agencija za odgoj i obrazovanje

CITES − Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora, Vašingtonski sporazum o zaštiti vrsta

DZS – Državni zavod za statistiku

DGU – Državna geodetska uprava

EDTA – Ethylenediaminetetraacetic acid, Etilendiaminotetraoctena kiselina

EMAS – Endler Multidimensional Anxiety Scales

EU – Europska unija

GIS – Geographic Information System, geografski informacijski sustav

GMO – Genetically Modified Organisam, genetski preinačeni organizam

GPS – Global Positioning System, globalni pozicijski sustav

IR – Infrared spectra, infracrveni dio spektra

ISO – International Organization for Standardization, međunarodna organizacija za standardizaciju

LCD − Liquid Crystal Display, zaslon s tekućim kristalima

MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova

MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja

NATURA 2000 − ekološka mreža zaštićenih područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova

NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

NIMBY − Not in my back yard, skraćenica/akronim izraza »ne u moje dvorište«

NN – Narodne novine

NP – Nacionalni park

OHSAS 18001 – Occupational Health and Safety

OPG – Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PP – Park prirode

Re broj − Reynoldsov broj

RH – Republika Hrvatska

Rh-sustav − klasifikacija krvi bazirana na prisutnosti/nedostatku naslijeđenih antigena

Rh tv. Rh-faktora (Rezus faktora) na površini eritrocita

SI – International System of Units, Međunarodni sustav mjernih jedinica

UV/VIS – Ultraviolet/visible spectra, ultraljubičasti/vidljivi dio spektra

VSEPR teorija – Valence shell electron pair repulsion theory, Teorija odbijanja elektronskih parova valentne ljuske

 

Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

 

1. OPĆI DIO

 

1.1. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije

 

Ekološki tehničar

 

1.2. Cilj strukovnog kurikuluma

 

Cilj strukovnog kurikuluma stjecanje je kompetencija propisanih standardom kvalifikacije ekološki tehničar.

 

1.3. Trajanje obrazovanja

 

Četiri godine

 

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja

 

Završena osnovna škola

 

2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM

 

2.1. Nastavni plan

 

http://narodne-novine.nn.hr/files/_web/sluzbeni-dio/2017/129847/images/34732.jpg

http://narodne-novine.nn.hr/files/_web/sluzbeni-dio/2017/129847/images/41096.jpg

*Napomena: U trećem razredu polaznik bira jedan od četiriju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U četvrtom razredu polaznik bira jedan od četiriju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta.

 

2.2. Nastavni program

 

2.2.1. Općeobrazovni dio

 

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Cilj predmeta:

• naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

• steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

• steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

Opis predmeta:

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Slušanje i govorenje

1. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja

2. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno

3. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju

4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomoću bilježaka i grafičkih prikaza

5. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

6. provjeriti učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke

 

Struktura hrvatskog jezika

1. razvrstati jezikoslovne pojmove

2. opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika

3. razlikovati značajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika

4. navesti jezična pravila

5. izdvojiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini

6. utvrditi jezične jedinice na sintagmatskoj razini

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

Pisanje

1. sastavljati različite vrste tekstova

2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije

3. planirati sadržaj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno

4. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst

5. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta

6. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost

Analiza književnih tekstova

1. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama

2. objasniti književnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima

3. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja

4. prikupiti informacije o zadanim književnim tekstovima iz različitih izvora

5. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima

6. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini

7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome književnom tekstu

Analiza neknjiževnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora

2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta

 

3. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst

4. tumačiti tekstove s grafičkim elementima

5. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno

6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja

7. prikupiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima iz različitih izvora

8. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima

9. poduprijeti argumentima stav o neknjiževnom tekstu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Javni govor

Govorenje – monološki oblici

Govor

Govorenje – dijaloški oblici

Oluja ideja

Funkcija glasova u jeziku

Fonem, alofon, fon

Fonem i grafem

Tvorba i podjela glasova

Podjela glasova prema otvoru

Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvučnosti

Podjela glasova prema mjestu tvorbe

Glasovne promjene

Jednačenje glasova po zvučnosti

Jednačenje glasova po mjestu tvorbe

Gubljenje suglasnika

Palatalizacija

Sibilarizacija

Jotacija

Vokalizacija

Nepostojano a

Pravogovorna i pravopisna norma

Pravogovor ili ortoepija

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Vrjednote govornog jezika

Pravopis ili ortografija

Pisanje velikog i malog slova

Pravopisni i rečenični znakovi

Pisanje glasova č/ć, dž/đ

Alternacije ije/je/e/i

Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća

Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti

Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici)

Pisanje − opisivanje

Opisivanje kao postupak

Pisanje −pripovijedanje

Pripovijedanje kao postupak

Priča

Tehničko izvješće

Obavijest

Životopis

Molba

Priča i novela

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Ranko Marinković, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio

Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka

Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče

Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija

Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza

Dubravko Horvatić, Đavo u podne

Vjekoslav Kaleb, Gost

Roman

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Pavao Pavličić, Večernji akt

Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni

Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje

Victoria Hislop, Otok

Khaled Hosseini, Gonič zmajeva

John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit

Drama

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, Škrtac

Pero Budak, Mećava

Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina

Lirika

Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.

Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca

Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke

Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević

Ep

Polaznici čitaju pet pjevanja.

Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)

Čitanje − opisivački tekstovi

Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova

Čitanje − pripovjedački tekstovi

Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova

Molba

Životopis

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve četiri godine učenja hrvatskog jezika.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Predavanje

Slušanje – dijaloški oblici

Intervju

Govorenje – monološki oblici

Predavanje

Govorenje – dijaloški oblici

Anketa

Morfem i morfologija

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Gramatičke kategorije

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Promjenjive riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Nepromjenjive riječi

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljeća

Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)

Pisanje − izlaganje

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Cijeli se svijet igra

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Prometeji

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Žena u književnom djelu

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Čitanje − izlagački tekstovi

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Izvješće

Slušanje – dijaloški oblici

Razgovor na temu

Govorenje – monološki oblici

Izvješšće

Govorenje – dijaloški oblici

Službeni razgovor

Sintaksa

Sintaksa

Spojevi riječi

Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi

Ustrojstvo rečenice

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Rečenice po sastavu

Jednostavne i složene rečenice

Nezavisno složena rečenica

Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica

Zavisno složena rečenica

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Povezivanje rečenica u tekstu

Red riječi u rečenici

Pravopisna pravila u sintaksi

Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova

Hrvatski jezik u 19. stoljeću

Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

Pisanje − dokazivanje

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Jureći vlak braće Lumière

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Društveni angažman

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

 

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Unutarnji svijet

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Čitanje − dokazivački tekstovi

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Komentar

Slušanje – dijaloški oblici

Debata

Govorenje – monološki oblici

Komentar

Govorenje – dijaloški oblici

Razgovor na temu

Leksikologija

Uvod u leksikologiju

Jezični sustav i jezični znak

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Leksičko-semantički odnosi

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Raslojenost leksika

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma i jezični purizam

Jezična norma

Jezični purizam

Frazeologija

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Leksikografija

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika

Hrvatski jezik − službeni jezik Europske unije

Pisanje − dokazivanje

Školski esej

Pisanje − upućivanje

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Stoljeće nemira

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Globalno selo

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitaieljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Hrvatska književna baština

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Čitanje −dokazivački tekstovi

Kritika

Komentar

Čitanje − upućivački tekstovi

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Cilj predmeta:

• razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

• čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

• razumjeti opis događaja u osobnim pismima

• identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

• napisati jednostavan vezani tekst o temi prema osobnom interesu

• komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

• jednostavno povezivati rečenice kako bi polaznici opisali događaje i svoje doživljaje

• usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

• usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

 

• prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje jezika cilja

• uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura

• ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Opis predmeta:

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvogaa stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu A2+, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, u skladu s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz manja proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 %, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. razviti jezične strukture osnovne razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine…)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Kupovina

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

• ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti

• ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne

• VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

• PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine

• BROJEVI: glavni i redni

• PRILOZI: mjesta, određenoga i neodređenoga vremena

 

• SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena

• GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike

2. izdvojiti osnove jezičnog sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima

Čitanje

1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnome osobnom pismu

2. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

 

Pisanje

1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava

2. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnome pisanom obliku

Govor

1. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

Međukulturno djelovanje

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

3. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Škola i obrazovanje

Vrste škola

Predmeti

Ocjene

Školski pribor

Život u školi

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Generacijski jaz

Odnosi među spolovima

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

• PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

• PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)

• TVORBA RIJEČI: compounds

• PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici

• SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena

• GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense − Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

 

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije

2. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju…)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola; pasivne rečenice.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Posao i obrazovanje

Zanimanja

Oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Svijet rada

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Solidarnost

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Strukovno usmjerene teme

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• pasivne rečenice, bezlični oblici, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola; causative have.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Cilj predmeta:

• razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

• čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

• razumjeti opis događaja u osobnim pismima

• identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

• napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa

• komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

 

• jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali događaje i svoje doživljaje

• usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči kroz sve jezične djelatnosti

• usvojiti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

• prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje jezika cilja

• uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura

• ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Opis predmeta:

Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje; kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 %, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. razviti jezične strukture osnovne razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine…)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Prehrambene navike

Hrana i piće. Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Kupovina

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• IMENICE: vrste, rod, broj

• ČLANOVI: određeni, neodređeni

• ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice, bezlična man

• PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

• PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

• PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

• SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (dass, weil, wenn, denn)

• GLAGOLI: pomoćni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih glagola, perfekt, imperativ.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike

2. izdvojiti osnove jezičnog sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima

Čitanje

1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnome osobnom pismu

2. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

 

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

Pisanje

1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava

2. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnome pisanom obliku

Govor

1. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

Međukulturno djelovanje

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

3. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Škola i obrazovanje

Vrste škola

Predmeti

Ocjene

Školski pribor

Život u školi

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Generacijski jaz

Odnosi među spolovima

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje i proširivanje

• IMENICE: složenice

• PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva

• PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

• SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama

• GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola te uporaba haben mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; reakcija glagola.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije

2. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu, odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser), neupravni govor.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Pisanje

1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukultulno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Posao i obrazovanje

Zanimanja i oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moje zanimanje u suvremenom društvu i europskom okviru

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenome društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju…)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Solidarnost

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Strukovno usmjerene teme

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoag referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Cilj predmeta:

• razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja

• vrjednovati dokaze

• razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize

• interpretirati povijesne podatke

• konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive

Opis predmeta:

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:

a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba

b)razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda

• o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:

• vještina kronološkog razmišljanja

• vještina razumijevanja povijesne naracije

• vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa

• vještina povijesnog istraživanja

• vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.

Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.

 

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, -sastavni je dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

1. opisati svakodnevni život paleolitskog lovca i sakupljača plodova

2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju

3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike

4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova

5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija

6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi

7. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista

Uspon i pad starog svijeta

1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista

2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama

3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet

4. ispitati najznačajnija postignuća helenske i helenističke kulture

5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlašću

6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućeg europskog nasljeđa

7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske

Srednjovjekovne civilizacije

1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća

2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine

3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima

4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe

 

5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske

6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća

7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene između triju kontinenata

8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku

9. izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba

Pojava i razvoj prvih ljudi

Materijalna kultura i način života

Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

Neolitska i urbana revolucija

Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika

Kulturne grupe i nastanak prvih naroda

Od stanovnika sela do stanovnika grada

Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija

Stari istok

Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti

Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Današnji hrvatski prostor u prapovijesti

Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek

Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija

Iliri i njihova kultura

Prijelomna vremena – inovacije i velika seoba

Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji

Uspon i pad starih i novih država

Pojava judaizma i Židovska država

Pojava i razvoj egejske civilizacije

Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima

Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana

Najpoznatije religije staroga svijeta

Helenska i helenistička kultura

Doba velikih carstava

Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom

Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe

Indija i Kina

Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja

Od autohtonoga ilirskog sela do autohtonoga grada

Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana

Način života i arhitektura rimskoga grada na istočnoj obali Jadrana

Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju

Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi

Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva

Pojava i uspon islamske civilizacije

Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Oporavak Zapada

Nova carstva, kraljevstva i komune

Gospodarski i kulturni oporavak

Kršćanstvo i društvo

Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.)

Slavenski svijet u Europi

Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe

Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada

Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

Hrvatska između sredozemnog i srednjoeurop-skog svijeta

Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti

Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti

„Rubna područja» hrvatskog srednjovjekovlja

Napomene:

U prvom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do 1200. g. pr. Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300. g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. Godine. Također će razumjeti pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima te kako su nove države i različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecali na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Rađanje moderne Europe

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Velika geografska otkrića i europska ekspanzija

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija

Izazovi s Istoka − Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u »produženom srednjovjekovlju«

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva − teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i početkom 19. stoljeća

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije 18. i 19. stoljeća

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od 1830. do 1914. godine

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

„Novi imperijalizam» moćnih nacionalnih država 1850.−1914. godine i važniji globalni trendovi

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta −problemi industrijalizacije,

demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Prvi svjetski rat

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Tri oblika političke scene u svijetu od 1919. do 1939. godine

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Drugi svjetski rat

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije − oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici 20. stoljeća

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske Unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

Napomene:

U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Cilj predmeta:

• omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

• osobito se usredotočujući na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika

Opis predmeta:

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

 

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Religioznost i put religija

1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu

1. opisati temeljna obilježja religioznosti

2. razlikovati prirodne i objavljene religije

3. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora

4. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam

5. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost

Kršćanska objava i vjera

1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave

2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja

 

3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu

4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život

5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega

6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas

7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka

2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

U potrazi za smislom života

U vrtlogu svijeta i života

Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe

Smisao i besmisao života

Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Živjeti kao protagonist – životna uporišta

Čovjek − religiozno biće

Vjera − iskonska ljudska potreba

Čovjek je po naravi religiozan

Razvoj religije

Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva

Monoteističke religije

Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Kršćanska objava i Sveto pismo

Kršćanska objava i njezino prenošenje

Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji

Biblijski govor o Bogu

Biblija u životu kršćana

Isus Krist − vrhunac objave

Isus − povijesna osoba

Isusov lik

Navještaj kraljevstva Božjega

Isusovo otkupiteljsko djelo

Isus Krist − pravi Bog i pravi čovjek

Zajedništvo s Kristom

Tajna stvaranja − govor znanosti i govor vjere

Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

Biblijsko-vjernički pristup stvaranju

Odnos vjere i prirodnih znanosti

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzor vjere

4. prikazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Sloboda – izbor i odgovornost

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugomu

U potrazi za vrjednotama

Život s Crkvom i u Crkvi

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskoga služenja siromašnima − dominikanci i franjevci (13. − 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretan život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kršćansko poimanje čovjeka

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – moralno biće

Čovjek − polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest − norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

»Muško i žensko stvori ih«

Čovjek − žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba − sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj − odgovorno roditeljstvo

Dostojanstvo ljudskoga života

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Živjeti u istini

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom − izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Biblijska slika i iskustvo Boga

Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Ljudski rad i stvaralaštvo

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Izazovi znanstveno-tehničkog napretka

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Kršćanska nada u budućnost

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Cilj predmeta:

• stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

• razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Opis predmeta:

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina kao što su filozofska antropologija, politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice, psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

U potrazi za identitetom

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Prepreke u potrazi

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Orijentacija i zamke na putu

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Ciljevi: lažni, prividni, istinski

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, težnja ka sreći i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje)

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva

Etičke krjeposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J.J.Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa

Račun užitka

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti;razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Izazovi suvremenog društva

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Čovjek, priroda, etika

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Kvaliteta života

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Smisao i granice tehnološkog razvoja

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekologija i zaštita okoliša

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Bioetika i biologijske znanosti

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Medicinska bioetika

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealan zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Moral i etika

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealni zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Cilj predmeta:

• razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

• osposobiti ih prije svega za zanimanja u određenom strukovnom području

Opis predmeta:

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizaciju prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Geografski pristup

1. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje

2. opisati razvoj geografije

3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina

4. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

5. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

7. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. opisati postanak svemira

2. razlikovati svemirska tijela

3. objasniti strukturu i odnose u Sunčevu sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje

5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje

6. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata

2. usporediti vrste i uporabutrebu geografskih karata

3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju

5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. usporediti elemente prirodne osnove (reljef, klima, vode, tlo i vegetacija) na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

2. istražiti prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. objasniti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

4. analizirati utjecaj prirodno-geografskih obilježja na organizaciju prostora (gospodarski razvoj, strukturu gospodarstva, strukturu stanovništva i naseljenost)

5. koristiti istraživačke metode u prikupljanju, obradi te interpretaciji rezultata istraživanja, raspraviti zaključke istraživanja o prirodno-geografskim pojavama i procesima

6. raspraviti problematiku o globalnoj promjeni klime i onečišćenju okoliša

7. vrjednovati mogućnosti povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu

8. primijeniti koncept održivog razvoja u iskorištavanju prirodnih resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Geografski pristup

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu

Geografski aspekt proučavanja šuma i šumarstva

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

Svemir i Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Orijentacija i geografske karte

Orijentacija u prostoru i određivanje položaja na Zemlji

Predočavanje prostornih pojava i procesa

Geografska karta

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost i zonalna građa Zemlje

Sastav litosfere i globalna tektonika ploča

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Vrijeme i klima te promjene klime

Klasifikacija klima

Povezanost klime, vegetacije i tla

Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)

Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare)

Prirodna bogatstva

Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima

Onečišćenje zraka, voda i tla

Deforestacija

Uzgoj šuma kao odgovor na deforestaciju

Zaštićena područja u Hrvatskoj i svijetu

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. razlikovati demografski razvoj i demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i u svijetu

2. prepoznati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života

3. usporediti organizaciju prostora na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i globalnoj razini

4. razlikovati prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u mjestu, zavičaju, Hrvatskoj, Europi i svijetu

5. primijeniti kriterije za mjerenje razvijenosti gospodarstva na regionalnoj i nacionalnoj razini

6. objasniti procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

7. objasniti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija, razvoj i strukturu Europske unije, njezine glavne ciljeve i vrijednosti

8. raspraviti važnost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja naslijeđa i vlastitog identiteta kao hrvatskih i europskih građanina te građanina svijeta

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu

Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi primarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Šumarstvo u Hrvatskoj i svijetu

 

Prostorni sustavi sekundarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš

Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu

Gospodarski sustavi

Povezanost demografskih i ekonomskih procesa

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Gospodarska razvijenost i stanovništvo

Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u europskim i svjetskim organizacijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO

Cilj predmeta:

• uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

• razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

• usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

• usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

• usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

• razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

• usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

• prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

• shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Opis predmeta:

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu

3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta

4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

5. identificirati odrednice civilnog društva

6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

 

7. navesti značajke i oblike države

8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam

9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. izložiti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspraviti o gospodarskom sustav Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Politika i političko djelovanje

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast, moć i autoritet

Političko djelovanje

Civilno društvo

Ljudska prava

Država

Država

Oblici države

Narod i nacija

Politički sustavi

Politički sustavi

Demokracija − neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustrojstvo Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast,

izvršna i sudska vlast

Uvod u ekonomiju

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i marketing

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Hrvatska i Europska unija

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije

Hrvatska i Europska unija

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Cilj predmeta:

• stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja

• provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

• poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Opis predmeta:

Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela.

Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju zbog rasterećenja leđa, nogu i zdjelice.

Sjedenje i stajanje zahtijevaju malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluju na rad dišnog i krvožilnog sustava te su takve osobe sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporučuje se posebnu pažnju usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta.

Timski rad jedna je od temeljnih osobina potrebnih za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj spomenute osobine posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti.

Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu dinamičku i statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuju se aktivnosti planinarenja i skijanja. Ove aktivnosti utječu na lakše prevladavanje straha od visine s obzirom na to da se u ovom zanimanju radovi nerijetko obavljaju na visini. U tu svrhu također bi bilo dobro koristiti postupke unaprjeđenja kinantropoloških obilježja koja se provode u dvorani na određenoj visini, npr. sadržaji na mornarskim ljestvama, konopima za penjanje, švedskim ljestvama i sl.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kineziološka teorijska znanja

1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture

2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju

3. navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije

4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja)

5. nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unaprjeđenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja

 

Kineziološke aktivnosti

1. isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj

2. uskladiti polistrukturne acikličke aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

3. kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

4. ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

5. demonstrirati izvođenje jedne monostrukturne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju

Transformacija kinantropoloških obilježja

1. isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela − povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo)

2. razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti)

3. prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost)

4. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava stabilnosti lokomotornog sustava)

5. kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

2. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

3. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

4. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

5. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Važnost tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva

2. Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija)

3. Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja

4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)

5. Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine

6. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetne tjelesne aktivnosti)

7. Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnog tkiva

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min

2. »Leteće« trčanje do 40 m

3. Trčanje do 100 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču)

6. Skokovi odrazom svaki četvrti korak

7. Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka

8. Bacanje Vortexa udalj

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

10. Različite varijante premeta strance

11. Stoj na glavi

12. Stoj na rukama, kolut naprijed

13. Odbočka

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

14. Ljuljanje na karikama

15. Pomicanje u visu

16. Njihom strance premah odnožno

17. Klimom premah zgrčeno

18. Okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)

19. Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)

20. Galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

21. Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju

22. Poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču

23. Bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima

24. Skok »kadet«

25. Skok »jelenji«

V. PLES I AEROBIKA

26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)

27. Disko foks plesovi

28. Aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Bočno bacanje tsuri goshi

30. Nožno bacanje de ashi barai

31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi

32. Polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)

VII. KOŠARKA

33. Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge

34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom

35. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta

36. Obrana »čovjek na čovjeka« (1 : 1; 2 : 2; 3 : 3)

37. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

38. Vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja)

39. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika

40. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata

41. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)

42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđenje)

 

IX. ODBOJKA

43. Pojedinačni blok smeča visoke lopte

44. Odbijanje podlakticama preko glave

45. Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte

46. Igra 6 : 6, zaštita od protivničkog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

47. Igra (taktika i suđenje)

 

X. RUKOMET

48. Razne igre s loptom

49. Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visine boka „jensen»

50. Jednostruka križanja

51. Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte

52. Osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprječavanje napadača sportskim prekršajem

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Bekend servis

55. Vodoravni (drive) udarac

56. Osnove taktike igre u paru

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica)

59. Forhend (spužvasta loptica)

60. Bekend (spužvasta loptica)

61. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(opći razvoj i održavanje)

1. Primjena vijače (redukcija potkožnoga masnog tkiva)

2. Primjena medicinke (razvoj mišićne mase)

3. Primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase)

4. Primjena bučica (razvoj mišićne mase)

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje fleksibilnosti)

1. Statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno)

2. Statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera)

3. Dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju)

4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)

5. Balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju)

(razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava)

1. Biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja)

2. Biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja)

3. Biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja)

4. Biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja)

5. Vježbe pravovremenosti − timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima)

6. Vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti)

1. Standardna metoda (trčanje 20’ intenzitetom 50 %)

2. Varijabilna metoda (trčanje 20’ s izmjenama intenziteta 2’ 40 % i 2’ 60 %)

3. Intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6 x 20’’ s odmorom 10’’)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na kraju programa četvrtoga razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobnp povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

 

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

 

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima se upirati u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

 

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

 

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati je u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

 

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULURA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Olimpizam

2. Tjelesno vježbanje kao čimbenik kulture življenja

3. Sastav kinantropoloških obilježja i postupci razvoja

4. Izračun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i povećanja mišićne mase

5. Utjecaj tjelesnog vježbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja

6. Obilježja morfološkog, motoričkog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji

Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali, voda − postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodatci prehrani)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Tehnika brzog hodanja

2. Kros ili standardna ciklička kretanja različitim tempom do 10 min

3. Trčanje dionica 150 − 200 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi odrazom svaki treći korak

6. Skok uvis prekoračnom tehnikom L i D nogom pojedinačno sa zbrojem preskočenih visina – motoričko postignuće

7. Sunožno preskakivanje prepreka različitih visina (20 – 50 cm)

8. Bacanje Vortexa u cilj na tlu

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA − POLAZNICI

10. Leteći kolut

11. Raznoška uzduž sprave (kozlić)

12. Salto na povišenje od mekih strunjača uz pomoć odraznog pomagala

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

13. Stoj na rukama u kolut naprijed

14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju

15. Klimom premah raznožni

16. Upor prednji na nižoj pritki, kovrtljaj naprijed

17. Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin korak, »tupfer«, »vaga«, saskok »jelenji«

 

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

18. Skokovi s udarcem noge o nogu

19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu

20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima

21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju

22. Preskakivanje vijače naprijed i natrag križanjem ruku

23. »Leteći« skok vijačom

24. Skok »škare« povezano naprijed-natrag

V. PLES I AEROBIKA

25. Rock plesovi

26. Rumba (okreti, wisq, promenada)

27. Samba (okreti, wisq, promenada)

28. »New body« aerobika (aerobika s bučicama)

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki, ushiro mawari sabaki

30. Bočno bacanje tsuri goshi

31. Nožno bacanje de ashi barai u kretanju

32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime

VII. KOŠARKA

33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon vođenja i na dodanu loptu)

34. Obrambeni skok i zagrađivanje

35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)

36. Slobodna bacanja

37. Zonska obrana

38. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

39. Dinamičko dodavanje i primanje lopte različitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)

40. Udarci na vrata nakon dodane lopte

41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)

42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2 : 1 ( + vratar)

43. Slobodna igra 5 + 1 : 5 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

44. Vršno odbijanje preko glave

45. Niski odbojkaški stav i obrana «oštrih» lopti poluupijačem

46. Povaljka u stranu i odbijanje čekićem

47. Obrana u prednjoj liniji − pojedinačni i grupni blok

48. Igra 6:6, zaštita vlastitog smeča 2 : 3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stražnjoj zoni, suđenje)

X. RUKOMET

49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u različitim visinama

50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku „ polueret»

51. Povratna lopta – dupli pas

52. Poučavanje zonske obrane 5 : 1

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Smeč udarac

55. Obrana nakon smeč udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)

56. Forhend i bekend, visoki (lift) udarac s mreže (dugi udarac s mreže zamahom reketa ispod struka)

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)

59. Ravni servis

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe za mobilnost gležnja (dinamička dorzalna fleksija u stojećem položaju)

2. Vježbe za mobilnost kuka (dinamičko istezanje pregibača natkoljenice u iskoraku)

3. Vježbe torakalne mobilnosti (zasuci)

4. Vježbe mobilnosti ramena (kruženje rukom uz imitaciju dodavanja)

5. Primjeri vježbanja za razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava

6. Pilates s malim loptama

 

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje jakosti)

1. Vježbe relativne jakosti (sklek)

2. Vježbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 −10 ponavljanja)

3. Vježbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1 − 3 ponavljanja)

4. Vježbe elastične jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom u obje faze)

5. Vježbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentričkim načinom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(sadržaji za razvoj i održavanje anaerobne izdržljivosti)

1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, odmor 2’)

2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, a između ponavljanja vrlo sporo trčanje 2’)

3. Intervalna standardna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 6x400m, intenzitet 80 − 90 %, odmor 4’)

4. Intervalna varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 3x6’, 30’’ maksimalni intenzitet, 30’’ 50 %, odmor 5’)

5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 12’, 1’ maksimalni intenzitet, 1’ 50 %)

Kineziološki postupci unapređenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

 

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama. kako sa znanstvenih. tako i sa stručnih spoznaja. mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

 

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I.Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

 

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II.Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III.Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

 

IV.Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

 

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V.Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupan napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Razvoj tjelesnog vježbanja i sporta u Hrvatskoj

2. Uzroci ozljeđivanja u izabranom zanimanju

3. Indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta izabranog zanimanja

4. Određivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vježbanja

5. Osobitosti spolova i tjelesno vježbanje

6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda

7. Cjeloživotni utjecaj kinezioloških tjelovježbenih podražaja na zdravlje polaznika

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom do 12 min

2. Trčanje dionica 40, 60, 80 m

3. Trčanje dionica 200 − 300 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Troskok s mjesta

6. Jednonožni skokovi po označenom prostoru (ili sa strunjače na strunjaču)

7. Skok uvis leđnom ili prekoračnom tehnikom – motoričko postignuće

8. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

10. Sastav po izboru polaznika (tlo)

11. Sastav po izboru polaznika (greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

12. „Jelenji» skok

13. Vrtnje obruča oko šake i dijelova tijela

14. Kotrljanje obruča po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima

15. Bacanje i hvatanje obruča povezano s plesnim koracima

16. Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (»osmica«) u mjestu i kretanju

17. Preskakivanje vijače »škarama« pogrčeno

18. Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed, polka)

19. Sastav (vijača) - sastav prema izboru polaznica

20. Sastav (obruč) - sastav prema izboru polaznica

V. PLES I AEROBIKA

21. Cha-cha-cha

22. Salsa

23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)

24. Step aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

25. Poluga ude garami

26. Udarac rukom naprijed pravocrtni

27. Udarac nogom naprijed pravocrtni

28. Donji, unutarnji i vanjski blok

 

VII. KOŠARKA

29. Otvaranje za prijem lopte

30. Razvijanje protunapada – dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija

31. Presing čovjek na čovjeka na polovici i cijelom igralištu

32. Napad na presing čovjek na čovjeka

33. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

34. Driblinzi i fintiranja 1 : 1

35. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 s udarcima na vrata (vratar)

36. Oduzimanja lopte 1 : 1 i 2 : 2

37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i fintiranja) 2 : 1 i 2 : 2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja lopte

38. Igra 4 + 1 : 4 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

39. Smeč iz zaleta varkom »kuhanjem« iza bloka

40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom

41. Vršno odbijanje u skoku

42. Taktika igre (napad trećom loptom)

X. RUKOMET

43. Finta – varka s presvlačenjem

44. Skok šut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »skokšut polueret«

45. Kombinirani sustav obrane – varijanta 5 + 1

46. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

47. Rezani forhend drop

48. Bekend dugi udarac (clear)

49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadačka)

50. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

51. Forhend volej (spužvasta loptica)

52. Bekend volej (spužvasta loptica)

53. Smeč (spužvasta loptica)

54. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje stabilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe stabilnosti stopala (podizanje na prste)

2. Vježbe stabilnosti koljena (ravni naizmjenični iskorak)

3. Vježbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdržaj 40’’)

4. Vježbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastičnom trakom)

5. Primjer vježbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja

6. Pilates s velikim loptama

 

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(optimizacija sastava tijela − smanjenje potkožnoga masnog tkiva)

1. Metode aerobnog vježbanja (trčanje 30’ niskim intenzitetom)

2. Metode anaerobnog vježbanja (trčanje 20’, 2’ visoki intenzitet, 2’
50 %)

3. Metode vježbanja s vanjskim opterećenjem (kružno vježbanje, 15 vježbovnih mjesta, vježbanje 60’’, a oporavak 20’’)

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje brzinsko eksplozivnih svojstava)

1. Vježbe za razvoj i održavanje brzine (10 ustajanja iz raznih položaja s reakcijom na zvučni podražaj)

2. Vježbe za razvoj i održavanje agilnosti (trčanje naprijed i natraške 6 x 5 m)

3. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko švedske klupe)

4. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 x 5 m, odmor 30’’)

5. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvođenje različitih udaraca specifičnih za pojedine sportove)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

 

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

 

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

 

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim se prstima upirati u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

 

Ležeći na trbuhu

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

 

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicati palac u korijenskom zglobu, uz izvedbu što većega kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

 

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Kulturološko-povijesne dimenzije tjelesnog vježbanja i sporta u funkciji kulture življenja

2. Energetska potrošnja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane

3. Masaža i samomasaža kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvođenja pojedinih zahvata)

4. Odabir kinezioloških aktivnosti u funkciji sportske rekreacije

5. Moguća patološka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem

6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praćenja procesa tjelesnog vježbanja (monitori srčane frekvencije − Polar, Omron ili Tanita vage)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom 12 min i više

2. Trčanje dionica 300 − 400 m

3. Trčanje – motoričko postignuće

4. Troskok s mjesta – motoričko postignuće

5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom − motoričko postignuće

6. Skok uvis leđna ili prekoračna tehnika – motoričko postignuće

7. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. RITMIČKA GIMNASTIKA

8. Individualna/skupna vježba s vijačom, loptom ili obručem

III. PLES I AEROBIKA

9. Bečki valcer (koreografija)

10. Quadrilla (koreografija)

11. Tae-bo aerobika

 

IV. BORILAČKI SPORTOVI

12. Obrana od pljuske (udarca rukom)

13. Obrana od obuhvata

14. Obrana od hvata za kosu

15. Sprovođenje ključem na ruci

16. Obrana od napada nožem

V. KOŠARKA

17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje

18. Suradnja dva igrača u napadu – napad blokadama

19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem

20. Igra (primjena timske taktike 5 : 5)

VI. NOGOMET

21. Žongliranje loptom po podlozi i u zraku različitim dijelovima tijela

22. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2 i 5 : 2 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)

 

23. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 4 i 5 : 5 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

24. Igra 4 + 1: 4 + 1 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

VII. ODBOJKA

25. Tenis servis

26. Tradicionalni sustav 4 − 2 (dizač u prednjoj zoni)

27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed

28. Povezivanje zaštite 1 : 2 : 3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) i zaštite 2 : 3 (2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

29. Igra (taktika i suđenje)

VIII. RUKOMET

30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)

31. Utrčavanja te odvlačenja krilnih napadača bez lopte i s loptom

32. Fintiranje u vođenju i dodavanju (R)

33. Igra (taktika i suđenje)

IX. BADMINTON

34. Igra na mreži: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica

35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)

36. Igra (osnovne taktike u mješovitim parovima)

X. TENIS

37. Spin servis

38. Igra mali tenis (taktička primjena osnovnih udaraca u igri)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. LOKOMOTORNI SUSTAV

(prevencija lokomotornih ozljeda)

1. Primjena relativnih vježbi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednonožni čučanj)

2. Primjena elastičnih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastičnog otpora)

3. Primjena proprioceptivnih vježbi u programima prevencije ozljeda (sporo trčanje s naskokom na jednu nogu i zadržavanjem ravnoteže)

4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava

II. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(optimizacija sastava tijela − povećanje mišićne mase)

1. Vježbe potisaka i privlačenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje)

2. Vježbe pregiba i opružanja (pregib podlaktica bučicama, opružanje podlaktica bučicama)

3. Vježbe odmicanja i primicanja (razvlačenje bučicama, primicanje natkoljenice ležeći na boku)

4. Sustavi vježbanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije)

5. Sustavi vježbanja II. (padajuće serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima.

Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

 

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

 

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju, doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima:

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema vani i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

 

Ležeći na trbuhu:

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice)

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

 

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom, gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

 

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelnoizmjenični, sukcesivnoizmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Cilj predmeta:

• usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

• biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

• razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

• prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

• biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

• učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

• učinkovito primjenjivati tehnologiju

• steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Opis predmeta:

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke

u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja. Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere

2. rabiti potencije s cjelobrojnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i jednostavnijim razlomcima

4. riješiti linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihove sustave te prikazati linearnu funkciju i funkciju apsolutne vrijednosti

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti podatke za statističko istraživanje

2. urediti prikupljene podatke prema planiranim kriterijima

3. predočiti prikupljene podatke na najprimjereniji način uz pomoć računala

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Algebra i funkcije

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Oblik i prostor

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerenje

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Podatci

Prikupljanje, obrada i predočavanje podataka

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. primijeniti kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. rabiti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. analizirati prikupljene i prikazane podatke

2. odrediti srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Logaritam pozitivnog broja

Algebra i funkcije

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Oblik i prostor

Geometrija prostora

Mjerenje

Geometrijski oblici u prostoru – oplošje i obujam

Podatci

Analiza prikupljenih i obrađenih podataka

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. prikazati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. primijeniti binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. odrediti vjerojatnost složenog događaja za prikupljene i analizirane podatke

2. prikazati statistiku nizova podataka

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Algebra i funkcije

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Oblik i prostor

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Mjerenje

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Podatci

Vjerojatnost

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. koristiti nizove

2. istražiti elementarne funkcije

Podatci

1. analizirati utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

2. usporediti srodne skupove podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti limes niza koristeći teoreme o limesima

2. izračunati limes funkcije u točki

3. derivirati funkciju

4. primijeniti derivaciju funkcije pri određivanju jednadžbe tangente u točki grafa funkcije, ekstrema i točaka infleksije

5. prikazati graf racionalne funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći tablicu derivacija

7. izračunati površinu ispod grafa kvadratne funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Brojevni sustavi

Algebra i funkcije

Nizovi

Funkcije

Podatci

Statistika

Infinitezimalni račun

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Cilj predmeta:

• dopuniti znanja, vještine i kompetencije polaznika u području fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog osposobljavanja za određeno zanimanje

Opis predmeta:

Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti fizike temelj za primijenjenu znanost kao što je geodezija. Važan i karakterističan u fizici je eksperimentalan pristup koji omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje. Stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se služi opažanjem i mjerenjem te logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje polazniku omogućuju promatranje i istraživanje pojava, razmišljanje o njima i razumijevanje njihova objašnjenja te na temelju toga kreativno odlučivanje i poduzimanje akcija.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad

7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila

4. raspraviti opći zakon gravitacije i gibanje satelita oko Zemlje

5. prosuditi ravnotežu krutog tijela

6. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

7. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

8. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora kojia čini djelovanje različitih sila

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti kinetičku energiju tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. prosuditi sličnosti i razlike elastične potencijalne energije i gravitacijske potencijalne energije

9. primijeniti zakon očuvanja energije

10. povezati zakon očuvanja količine gibanja i zakon očuvanja energije kod proučavanja sudara

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Gibanja

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodni pad

Jednoliko kružno gibanje

Sile i polja

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Tlak

Uzgon

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Rad i energija

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Gravitacijska i elastična potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. povezati plinske zakone u jednadžbu stanja plina

6. opisati načine prijenosa topline

7. protumačiti promjene agregatnih stanja pomoću latentnih toplina

8. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

9. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima

10. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Elektrodinamika

1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor

2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje

3. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi

4. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima

5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu

7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa

8. objasniti primjenu elektromagnetske indukcije

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Termodinamika

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Plinski zakoni i jednadžba stanja plina

Prijenos topline

Promjena agregatnih stanja

Plinski zakoni

Prvi i drugi zakon termodinamike

Toplinski strojevi

Elektrodinamika

Električna struja

Električni otpor

Ohmov zakon za strujni krug

Rad i snaga električne struje

Oerstedov pokus

Lorentzova i Amperova sila

Elektromotor

Elektromagnetska indukcija

Načelo rada generatora

Zaštita od električnog udara

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Titranje, valovi zvuk

1. objasniti fizikalne veličine koje određuju harmonijsko titranje

2. interpretirati grafički promjenu fizikalnih veličina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom

3. primijeniti jednadžbe koje opisuju harmonijsko titranje u rješavanju zadataka

4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigušeno i prisilno titranje, rezonancija)

5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehaničkih valova

6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala

7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova

8. raspraviti spektar i primjenu zvučnih valova

Elektromagnetski valovi i svjetlost

1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra

2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini

3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala

4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo te navesti njezina svojstva

5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi

6. konstruirati sliku koju daje tanka leća te navesti njezina svojstva

7. primijeniti jednadžbu leće

8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svjetlosti)

9. primijeniti jednadžbe optičke rešetke i/ili Youngova pokusa pri rješavanju zadataka i istraživačkom pokusu

 

Atomi i atomske jezgre

1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa

2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma

3. objasniti fotoelektrični efekt

4. usporediti valnu i čestičnu prirodu svjetlosti i tvari

5. navesti α, β i γ raspad te opisati ionizirajuća svojstva nastalih produkata i njihov doseg

6. primijeniti zakone očuvanja naboja i masenog broja kod nuklearnih reakcija

7. uporabiti u rješavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada

8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i fuzijom

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Titranje, valovi, zvuk

Harmonijsko titranje, prigušeno i prisilno titranje

Rezonancija

Energija titranja

Nastanak valova i karakteristične valne veličine

Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova

Valovi zvuka. Ultrazvuk

Elektromagnetski valovi i svjetlost

Elektromagnetski titraji

Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova

Spektar i brzina elektromagnetskih valova

Zakoni geometrijske optike

Zrcala

Disperzija svjetlosti

Leće

Interferencija i ogib svjetlosti

Polarizacija svjetlosti

Atomi i atomske jezgre

Zračenje užarenog tijela

Fotoelektrični efekt

Dualizam u prirodi

Razvoj modela atoma

Struktura atomske jezgre

Radioaktivnost. Nuklearna energija

Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima..

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: RAČUNALSTVO

Cilj predmeta:

• steći znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za korištenje računala

• obrađivati i prikazivati podatke i informacije korištenjem primjenskih programa

• usvojiti temeljna informatička znanja važna za razumijevanje rada računala

• komunicirati posredstvom različitih medija

• usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije podataka i informacija

 

• analizirati i kritički ocijeniti prikupljene informacije

• razviti logičke misaone procese

• razviti algoritamski način razmišljanja

• biti osposobljeni za samostalno i timsko rješavanje jednostavnijih problema iz vlastitog života i odabrane struke primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije

• steći osnovna znanja i vještine kako bi mogli usvojiti korištenje specifičnih računalnih programa iz područja struke

• poštovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti sadržaje s računalnih mreža

• steći temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Opis predmeta:

Napredak današnjeg društva temelji se na novim znanstvenim otkrićima te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Razvoj znanosti te njezinu primjenu danas ne možemo zamisliti bez kvalitetne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog pristupa rješavanju problema.

U takvu društvu, temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su računala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom životu, potrebno je da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Posebno je važno znati i moći prikupiti informacije i podatke te ih kritički vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i prikazati. Danas je konkurentnost na tržištu rada nezamisliva bez kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata svojeg rada.

Umijeće korištenja računala, temeljna znanja i rješavanje problema tri su važne sastavnice informatičkog obrazovanja koje se nužno odvija uz samostalno korištenje računala. Rješavanje problema povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji će se razvijati u nastavnom predmetu.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: RAČUNALSTVO

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

1. opisati prikaz različitih vrsta podataka u računalu

2. razlikovati osnovne logičke sklopove

3. razlikovati i opisati komponente računalnog sustava (središnja jedinica, memorije, ulazno-izlazne jedinice)

4. koristiti operacijski sustav računala i napraviti osnovnu prilagodbu svojim potrebama

5. rukovati datotekama i mapama u grafičkom korisničkom sučelju

Računalne mreže i internet

1. povezati uređaje u određeni tip mreže

2. razlikovati načine spajanja na internet i pravila prijenosa podataka

3. komunicirati elektroničkom poštom

4. koristiti usluge interneta

5. koristiti računalo, mrežu i internet na siguran način

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini znaka, odlomka i stranice

2. koristiti i primijeniti program kojim će prilagoditi sliku, zvuk ili video potrebama korištenja u struci

3. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija te samostalno prikazati i izložiti prezentaciju

4. modelirati problem iz struke i svakodnevnog života radom u timu te uporabom stečenih vještina i mogućnosti određene aplikacije izraditi rješenje

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Prikaz podataka u računalu:

• binarni brojevni sustav

• veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava

• operacije s binarnim brojevima

• pojam količine podataka

• prikaz znakova te cijelih i realnih brojeva u računalu.

Logički sklopovi:

• osnovne logičke operacije i pripadajući sklopovi

• tablice istinitosti

• logički izrazi i minimizacija

• opis i crtanje logičkih sklopova.

 

Građa računala:

• osnovni dijelovi računala

• ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski uređaji i priključivanje

• centralna procesorska jedinica

• vanjske memorije.

Operacijski sustav:

• pojam i svojstva OS-a

• grafičko sučelje

• postavke korisničkog sučelja

• rad s datotekama i mapama

• osnovno uređivanje crteža.

Računalne mreže i internet

Mreže računala:

• mreže računala (definicija i vrste)

• dijelovi mreže računala

• brzina prijenosa podataka

• internet

• načini spajanja na internet

• protokoli – vrste i podešavanje

• davatelj usluga

• korisnički račun

• usluge interneta.

Elektronička pošta:

• e-pošta klijent, web pošta

• poštanski sandučić – osnovna podešavanja

• komunikacija pomoću elektroničke pošte.

Usluga WWW-a:

• web preglednik − korištenje, podešavanje

• učinkovito pretraživanje i preuzimanje sadržaja s interneta

• procjenjivanje kvalitete sadržaja na internetu.

Računalna sigurnost i etičnost:

• sigurnost i zaštita osobnih podataka

• štetni programi i zaštita

• kultura ponašanja na internetu

• autorska prava i njihova zaštita.

Obrada i prikaz podataka

Obrada teksta:

• osnovna obilježja odabranog programa za obradu teksta

• unos teksta i osnovna podešavanja stila pisanja

• oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice

• jezična provjera teksta i pretraživanje dokumenta

• umetanje i oblikovanje tablice

• umetanje i oblikovanje slika

• pisanje matematičkih izraza

• izradba tablice sadržaja

• oblikovanje cijelog dokumenta

• priprema dokumenta za ispis

• izradba zadanog dokumenta.

Obrada slike, zvuka i videa:

• slika

• zvuk

• video.

Prezentacije;

• slajd, predložak, dizajn

• korištenje slika, crteža, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji

• efekti na slajdu i prezentaciji

• izradba prezentacije na zadanu temu.

Projektni zadatak:

• izradba projektnog zadatka

• prezentiranje projektnog zadatka:

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: RAČUNALSTVO

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te oblikovanu stranicu postaviti na internet

2. modelirati problem iz struke i svakodnevnog života radom u timu te uporabom stečenih vještina i mogućnosti određene aplikacije izraditi rješenje

Rješavanje problema pomoću računala

1. opisati postupak nastajanja programa

2. objasniti pojam algoritma

3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod

4. analizirati program zapisan u konkretnome programskom jeziku, dijagramu toka ili pseudokodu

5. osmisliti te kreirati program u konkretnome programskom jeziku koji rješava određeni problem uporabom slijedne strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja

6. koristiti i primijeniti program za tablično računanje za izradbu dokumenata koji sadrže oblikovane podatke, formule, funkcije i grafikone

7. osmisliti cjelokupno rješenje jednostavnijeg problema iz struke

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Obrada i prikaz podataka

Web stranice:

• osnovna obilježja odabranog programa za izradbu web stranice

• osnovna podešavanja

• povezivanje stranica

• organizacija sadržaja

• postavljanje stranice na internet.

• Projektni zadatak:

• izradba projektnog zadatka

• prezentiranje projektnog zadatka.

Rješavanje problema pomoću računala

Program i algoritam:

• programski jezici

• koraci u programiranju

• algoritam – pojam i uloga

• dijagram toka i pseudokod

• slijedna struktura

• naredba grananja

• naredbe ponavljanja

• analiza algoritma.

Osnovna obilježja odabranoga programskog jezika:

• upis i ispis podataka

• naredba pridruživanja

• tipovi podataka

• standardne funkcije

• naredba grananja

• naredbe ponavljanja

• osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima.

Tablično računanje:

• osnovna obilježja odabranog programa za tablično računanje

• unos i izmjena podataka

• oblikovanje ćelija i tablica

• adresiranje ćelija

• formule i osnovne funkcije

• izdvajanje podataka

• grafikoni

• priprema za ispis i ispis dokumenta.

Projektni zadatak:

• analiza problema

• izradba projektnog zadatka

• prezentiranje projektnog zadatka.

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

 

Literatura za polaznike:

 

 

2.2.2. Obvezni strukovni moduli

 

Naziv modula

GEOLOGIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Mineralogija stijena i tla

Geološki hazardi

Neobnovljivi geološki resursi i njihove zalihe

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• usvojiti znanja iz područja geologije

Opis modula:

U sklopu modula polaznici stječu znanja iz područja geologije o: litološkoj podlozi, njezinu trošenju i nastanku tla, neobnovljivim geološkim resursima (tlo, voda, fosilna goriva, čvrste mineralne sirovine), njihovim zalihama, kao i o ponudi i potražnji te održivom upravljanju.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Geologija (1. razred, 2 sata, 4,5 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOLOGIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Mineralogija stijena i tla

1. klasificirati različite vrste

2. navesti mineralni sastav pojedinih vrsta stijena

3. navesti procese trošenja pojedinih vrsta stijena

4. navesti glavne konstituente tla

5. objasniti utjecaj litološke podloge na kemijski i mineralni sastav tla

6. prepoznati vrste stijena, tektonskih procesa i struktura

Geološki hazardi

1. definirati pojam geološki hazard

2. klasificirati geološke hazarde

3. opisati primarne i sekundarne učinke pojedinih geoloških hazarda

4. objasniti probleme vezane uz predviđanje i upozoravanje

5. objasniti procjenu rizika za pojedini geološki hazard

6. opisati stupnjeve oporavka od prirodnih nesreća i katastrofa

7. prepoznati važnost geologije kao prirodoslovne discipline

8. objasniti geološku građu Zemlje i procesa u Zemljinoj unutrašnjosti i na površini

9. primijeniti primjere današnjih geoloških procesa u pojašnjavanju i opisivanju nastanka i evolucije Zemlje, Sunčeva sustava i tektonike ploča

10. povezati Zemljinu unutarnju dinamiku, potrese i vulkanizam

11. razlikovati okoliše na Zemlji, njihova svojstva, dinamiku, sedimente i objasniti njihovu geološku važnost

Neobnovljivi geološki resursi i njihove zalihe

1. opisati obnovljive i neobnovljive geološke resurse

2. objasniti uloge tla kao resursa

3. opisati energetske resurse

4. objasniti kako zadovoljiti potrebe za mineralnim sirovinama u budućnosti

5. analizirati ključne principe vezane uz održivi razvoj geoloških resursa

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u geologiju

Osnovni pojmovi, definicija i podjela geologije

Opća konstitucija (građa) Zemlje

Povijest općih promjena na Zemlji

Teorija tektonike ploča

Minerali i stijene

Pojam i postanak minerala

Svojstva minerala

Sistematika minerala

Pojam i postanak stijena

Osnovna svojstva stijena

Sistematika stijena

Metode analize minerala i stijena

Dinamika Zemlje

Vanjska dinamika Zemlje (voda, snijeg i led, insolacija, atmosferaorganizmi kao činitelji dinamika, povezanost djelovanja činitelja vanjske dinamike Zemlje)

Unutarnja dinamika Zemlje (magnetizam, metamorfizam, seizmizam)

Tektonika

Oblici pojavljivanja stijena u litosferi

Rekonstrukcija tektonskih elemenata

Karakteristike geološke građe Republike Hrvatske

Karte u geologiji

Definicija i podjela geoloških karata

Specijalne i namjenske geološke karte

Sastavni elementi geoloških karata

Geološki profili

Interpretacija geološke građe na temelju geoloških karata

Geološki hazardi

Definicija i podjela geoloških hazarda

Vulkani (klasifikacija, primarni i sekundarni učinci, predviđanje)

Potresi (klasifikacija, primarni i sekundarni učinci, predviđanje)

Poplave

Pokreti masa na padinama i stijenama

Obale (vrste obala, obalni procesi, opasnosti na obalama: erozija obala, tropski cikloni, tsunamiji, povratne struje…)

Geološki resursi

Definicija resursa. Osnovni pojmovi: zalihe, potražnja, cijene

Podjela resursa na obnovljive i neobnovljive

Voda (zalihe, promjene kvalitete i kvantitete, zaštita voda, voda kao obnovljiv izvor energije)

Tlo (pedogeneza − faktori i procesi, sklop tla, osnovne klasifikacije, degradacija tla, zaštita tla)

Čvrste mineralne sirovine (rude, nemetalne mineralne sirovine)

Fosilan goriva (ugljen, nafta, plin; ležišta budućnosti: metanski hidrati; katranski pijesci, uljni škriljavci…)

Alternativni izvori energije (vjetar, sunce, valovi, plima i oseka, geotermalna/termalna energija)

Osnove eksploatacije mineralnih sirovina

Klimatske promjene i ozonski omotač

Osnovne definicije (klima, vrijeme…)

Efekt staklenika i promjene klime

Onečišćenje atmosfere i uništavanje ozonskog omotača

Planiranje korištenja zemljišta i veliki zahvati u okolišu

Prostorno planiranje

Karte rizika

Skladištenje opasnih tvari i CO2 u geološko podzemlje

Geološke formacije za skladištenje, načini skladištenja i potencijalni rizici

Veliki zahvati u okolišu (eksploatacija polja; brane i ostale vodne građevine)

Studije utjecaja na okoliš

Analiza koristi i troškova

Geomedicina

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

KEMIJA OKOLIŠA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Kemija voda

Kemija zraka

Kemija tla

Uvod u kemijski račun

Kemija živih bića

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• svladati osnovne zakonitosti u kemiji

• steći znanja i vještine nužne za poznavanje građe tvari, fizikalno-kemijskih svojstava vode za piće, svih vrsta otpadnih voda, zračnih procesnih struja i tla te njegovih sastojaka

• povezati temeljna znanja iz kemije s procesima koji se odvijaju u okolišu

Opis modula:

Modul je zamišljen kao skup znanja i vještina potrebnih za poznavanje fizikalno-kemijskih svojstava vode za piće, svih vrsta otpadnih voda, zračnih procesnih struja i tla te njegovih sastojaka. Polaznici će u ovom modulu steći znanja nužna za korištenje osnovnih i izvedenih fizičkih veličina i njihovih mjernih jedinica te računati prema jednadžbama kemijskih reakcija. Polaznici će steći znanja i vještine nužne za povezivanje glavnih skupina organskih i biokemijskih spojeva s njihovom ulogom u živim organizmima, razvrstavanje prema funkcionalnim skupinama i svojstvima te predviđanje njihovih reakcija. Osim navedenog, polaznici će svladati osnovne zakonitosti iz kemije te steći znanja i vještine nužne za poznavanje građe tvari.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Opća kemija (1. razred, 5 sati, 9,5 bodova)

Anorganska kemija (2. razred, 5 sati, 9,5 bodova)

Fizikalna kemija (2. razred, 2 sata, 4,5 boda)

Organska kemija (3. razred, 5 sati, 9 bodova)

Biokemija (4. razred, 4 sata, 7 bodova)

 

Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: OPĆA KEMIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kemija voda

1. objasniti građu atoma

2. prikazati strukturu kemijskih spojeva

3. objasniti međumolekulske interakcije

4. povezati strukturu molekule vode s fizikalnim i kemijskim svojstvima

5. objasniti fizikalna svojstva vode

6. opisati kruženje vode u prirodi

7. predložiti postupak izdvajanja tvari iz smjese na temelju poznavanja kemijskog sastava smjese i svojstava sastojaka smjese

8. razlikovati svojstva otopina

Kemija zraka

1. objasniti strukturu spojeva i sastav atmosfere

Kemija tla

1. objasniti strukturu i sastav tla

Uvod u kemijski račun

1. objasniti pojam relativne atomske i molekulske mase, molarne mase i množine

2. računati na osnovi uređene jednadžbe kemijske reakcije

3. uređivati jednadžbe oksidacije i redukcije

4. primijeniti odgovarajuće fizičke veličine pri izračunavanju sastava otopina

5. predložiti laboratorijski postupak pripreme vodenih otopina zadanog sastava

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Vrste tvari

Elementarne tvari i kemijski spojevi

Nomenklatura jednostavnih anorganskih spojeva

Smjese

Agregacijska stanja tvari

Građa atoma

Građa i struktura atoma

Masa i veličina atoma

Izotopi i izobari

Građa elektronskog omotača

Periodni sustav elemenata

Periodni sustav elemenata i struktura atoma

Periodičnost svojstava s obzirom na položaj u periodnom sustavu

Kemijske veze i građa molekula

Osnovni pojmovi o kemijskoj vezi

Ionska veza

Kovalentna veza

Lewisove strukturne formule

Usmjerenost kovalentne veze i građa molekula

Međumolekulske sile, vodikova veza

Metalna veza

Čvrsto stanje tvari − kristali

Kristalna rešetka

Gustoća kristala

Ovisnost fizikalnih svojstava kristala o vrsti kemijske veze: atomski kristali, molekulski kristali, ionski kristali

Osnove kemijskog računa

Masa molekule

Množina tvari i molarna masa

Volumen plinova kod standardnih uvjeta

Maseni udio elemenata u spoju

Empirijska i molekulska formula

Kemijske promjene i stehiometrija kemijske reakcije

Jednadžbe kemijske reakcije

Zakon o održanju mase

Stehiometrija kemijske reakcije

Disperzni sustavi

Vrste disperznih sustava

Otapanje plinova i čvrstih tvari u tekućinama

Kvantitativni sastav otopina

Vrste i svojstva koloidnih sustava

Procesi oksidacije i redukcije

Oksidacijski broj

Procesi oksidacije i redukcije

Jednadžbe redoks reakcija

Vježbe

Uvod u laboratorijski rad

Opće upute i osnovna pravila rada u laboratoriju

Mjere opreza i zaštite

Prva pomoć u laboratoriju

Mjere sigurnosti pri radu

Rad s koncentriranim kiselinama i lužinama

Razrjeđivanje koncentriranih kiselina

Djelovanje koncentriranih kiselina i lužina

Zbrinjavanje otpadnih kemikalija

Laboratorijski pribor

Stakleni, porculanski, metalni i ostali pribor

Rad s laboratorijskim priborom

Pranje i sušenje laboratorijskog posuđa

Plinski plamenici

Rasvjetni i zemni plin u kemijskom laboratoriju

Vrste plinskih plamenika

Rad s plamenikom

Reagensi

Čistoća reagensa

Čuvanje i skladištenje reagensa

Mjerenja u laboratoriju

Mjerenje temperature, rad s termometrima

Mjerenje mase, vaganje

Mjerenje volumena, rad s odmjernim posuđem

Određivanje gustoće tekućina i krutih uzoraka

Postupci odjeljivanja smjese tvari

Dekantiranje

Filtriranje

Centrifugiranje

Destilacija

Sublimacija

Kromatografska separacija

Otopine

Priprema otopine određenog udjela

Priprema otopine određene masene koncentracije

Priprema otopine određene množinske koncentracije

Razrjeđivanje otopina

Pripremanje i svojstva koloidnih otopina

Difuzija

Tyndallov efekt

Koagulacija

Zaštitno djelovanje koloida

Topljivost soli

Ovisnost topljivosti soli o temperaturi

Ovisnost topljivosti soli o vrsti kemijske veze

Mjerenje energetskih promjena pri otapanju soli

Topljivost plinova u vodi

Indikatori i mjerenje pH

Kiseline i baze

Vrste indikatora

Mjerenje pH otopina

Napomene:

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjeli dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ANORGANSKA KEMIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kemija voda

1. prikazati strukturu kemijski spojeva

2. opisati svojstva i dobivanje kemijskih spojeva

3. povezati strukturu molekule vode s fizikalnim i kemijskim svojstvima

4. povezati strukturu svojstva spojeva topljivih i netopljivih u vodi

5. opisati kruženje vode u prirodi

6. provesti fizikalno-kemijsku analizu vode

Kemija zraka

1. objasniti strukturu spojeva i sastav atmosfere

2. objasniti izvore, svojstva i načine određivanja polutanata u atmosferi

3. opisati najvažnije polutante u atmosferi

4. definirati učinke aeroonečišćenja na zdravlje ljudi, životinja, vegetaciju i razne materijale

5. objasniti utjecaj aeroonečišćenja na klimatske promjene

Kemija tla

1. objasniti strukturu i sastav tla

2. objasniti primjenu mineralnih gnojiva na tlo

3. obrazložiti utjecaj različitih onečišćenja na tlo

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Elektroliza

Elektroliza talina, vodenih otopina soli i vode

Elektrolizni članak

Vodik

Svojstva vodika

Dobivanje vodika u laboratoriju i industriji

Primjena vodika

Vodik kao izvor energije

Alkalijski metali

Svojstva alkalijskih metala

Dobivanje alkalijskih metala

Svojstva, dobivanje i primjena važnijih spojeva alkalijskih metala

Zemnoalkalijski metali

Svojstva zemnoalkalijskih metala

Dobivanje zemnoalkalijskih metala

Dobivanje, svojstva i primjena važnijih spojeva kalcija i magnezija

Elementi borove skupine

Svojstva borove skupine elemenata

Dobivanje i svojstva aluminija i njegovih spojeva

Prijelazni metali

Svojstva prijelaznih metala

Dobivanje i svojstva bakra, željeza i njihovih spojeva

Primjena važnijih prijelaznih elemenata i njihovih spojeva

Legure

Plemeniti plinovi

Svojstva plemenitih plinova

Primjena plemenitih plinova

Halogeni elementi

Svojstva halogenih elemenata

Dobivanje i svojstva halogenih elemenata i njihovih spojeva

Primjena halogenih elemenata i njihovih spojeva

Halkogeni elementi

Svojstva halkogenih elemenata

Dobivanje svojstva i primjena kisika, spojeva, kisika i ozona

Svojstva sumpora

Dobivanje, svojstva i primjena sumpora i njegovih spojeva

Dušikova grupa elemenata

Svojstva dušikove grupe elemenata

Dobivanje, svojstva i primjena dušika i njegovih spojeva

Dobivanje, svojstva i primjena fosfora i njegovih spojeva

Umjetna gnojiva

Ugljikova grupa elemenata

Svojstva ugljikove grupe elemenata

Dobivanje, svojstva i primjena ugljika i njegovih spojeva

Dobivanje, svojstva i primjena silicija i njegovih spojeva

Dobivanje i svojstva stakla

Vježbe

 

Elektroliza

Elektroliti i neelektroliti

Elektroliza taline, vode i vodene otopine bakrova (II) klorida

Vodik

Dobivanje vodika reakcijom metala i kiselina

Ispitivanje svojstava vodika

Alkalijski metali

Elektroliza vodene otopine natrijeva klorida

Dobivanje i svojstva natrijevog hidrogenkarbonata i natrijeva karbonata

Bojanje plamena solima alkalijskih metala

Zemnoalkalijski

metali

Bojanje plamena solima zemnoalkalijskih metala

Dobivanje i svojstva kalcijeva i magnezijeva oksida i hidroksida

Topljivost hidroksida i sulfata zemnoalkalijskih metala

Elementi borove skupine

Dobivanje borne kiseline iz boraksa

Svojstva aluminija i aluminijeva hidroksida

Primjena aluminijeva hidroksida u procesu pročišćavanja vode

Prijelazni metali

Dobivanje kompleksnih spojeva prijelaznih metala

Halogeni elementi

Dobivanje i svojstva klora

Dobivanje i svojstva klorovodične kiseline

Određivanje aktivnog klora u sredstvu za izbjeljivanje

Halkogeni elementi

Dobivanje i svojstva kisika

Određivanje vodikova peroksida u uzorku

Ispitivanje svojstava elementarnog sumpora

Dobivanje i svojstva oksida sumpora

Dušikova grupa elemenata

Dobivanje i svojstva dušika

Dobivanje i svojstva dušikovih oksida

Dobivanje i svojstva amonijaka

Napomene:

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjeli dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKALNA KEMIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kemija voda

1. opisati kruženje vode u prirodi

2. opisati fizikalna svojstva vode

3. povezati strukturu molekule vode s fizikalnim i kemijskim svojstvima

4. razlikovati svojstva otopina

Uvod u kemijski račun

1. primijeniti odgovarajuće fizičke veličine pri izračunavanju sastava otopina

2. razlikovati fizičke veličine kojima se opisuju plinovi primjenom plinskih zakona

3. povezati promjene tijekom kemijske reakcije s izmjenom energije sustav-okolina

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Agregacijska stanja

Čvrsto agregatno stanje

Tekuće agregacijsko stanje

Međumolekulske sile u tekućinama

Plinovito agregacijsko stanje

Plinski zakoni

Opća plinska jednadžba

Daltonov zakon

Prijelaz plinovitog u tekuće agregacijsko stanje

Fazni dijagrami

Termodinamika

s termokemijom

Energija i kemijske promjene

Sustav i okolina

Toplina

Egzotermne i endotermne reakcije

Entalpija reakcije

Hessov zakon

Otopine

Kvantitativni sastav otopina

Energetske promjene pri otapanju soli u vodi

Otapanje plinova u vodi

Ekstrakcija

Koligativna svojstva otopina

Tlak para otopina

Frakcijska destilacija

Povišenje vrelišta i sniženje ledišta otopina

Osmoza

Optička svojstva otopina

Kemijska kinetika

Energija aktivacije

Brzina kemijske reakcije

Čimbenici koji utječu na brzinu kemijske reakcije

Red reakcije

Vrijeme polureakcije

Ravnoteža u kemijskim reakcijama

Ravnotežno stanje sustava

Konstanta kemijske ravnoteže

Pomak ravnoteže

Kiseline, baze i soli

Definicija kiselina i baza

Jakost kiselina i baza

Ionski produkt vode

Neutralne, kisele i bazične otopine pH

Konstanta ionizacije kiseline

Indikatori kiselina i baza

Neutralizacija

Soli

Nomenklatura soli

Dobivanje soli

Hidroliza soli

Puferske otopine

Topljivost soli

Elektrokemija

Reaktivnost metala

Galvanski članci

Potencijal galvanskog članka

Baterije, akumulatori i gorivni članci

Korozija i zaštita od korozije

Elektroliza

Faradayevi zakoni elektrolize

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ORGANSKA KEMIJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kemija živih bića

1. objasniti strukturu, svojstva i dobivanje ugljikovodika i alkilhalogenida

2. razlikovati skupine organskih spojeva koji sadrže kisik i dušik

3. objasniti strukturu, dobivanje i funkciju masti i ulja

4. objasniti strukturu, dobivanje i funkciju sapuna i detergenta

5. provesti metode analize organskih prirodnih spojeva

Kemija tla

1. povezati primjenu pesticida i sredstava za zaštitu bilja s utjecajem na kvalitetu tla

Kemija zraka

1. opisati najvažnije polutante u atmosferi

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u organsku kemiju

Svojstva organskih spojeva

Sastav organskog spoja

Određivanje formule organskog spoja

Strukturna obilježja molekula organskih spojeva

Podjela organskih spojeva

Ugljikovodici

Alkani; nalazišta; struktura i nomenklatura; konstitucijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Halogenalkani; utjecaj pojedinih halogenalkana na zdravlje i Zemljin ozonski sloj; cikloalkani; struktura i nomenklatura; konstitucijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Alkeni; nalazišta; struktura i nomenklatura; konstitucijska i konfiguracijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Alkini; struktura i nomenklatura; konstitucijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Areni; struktura benzena; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Derivati benzena i ostali važni aromatski spojevi

Utjecaj arena na poremećaje ekološke ravnoteže

Organski spojevi s kisikom

Alkoholi; struktura i nomenklatura; konstitucijska izometrija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Fenoli; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena; utjecaj fenola na kvalitetu vode;fenoli u otpadnim vodama

Eteri; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Aldehidi i ketoni; struktura i nomenklatura; konstitucijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Karboksilne kiseline i njihovi derivati; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Esteri; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Ostali derivati karboksilnih kiselina; acilhalogenidi i anhidridi

Površinski aktivne tvari; ekološka sredstva za pranje

Organski spojevi s dušikom

Amidi; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Amini; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Polimeri

Struktura i svojstva polimera

Karakteristična svojstva polimera

Linearna polimerizacija, vulkanizacija

Adicijska polimerizacija

Polikondenzacija

Otrovi

Pesticidi

Povijest, toksičnost, oblici i načini primjene, insekticidi, biljni otrovi

Bojni otrovi

Vježbe

 

Upoznavanje laboratorija za organsku kemiju

Način rada i vođenje dnevnika rada

Izvori opasnosti u laboratoriju za organsku kemiju

Mjere sigurnosti pri radu i prva pomoć

Tehnike rada u organskom laboratoriju

Posuđe i pribor u organskom laboratoriju

Skiciranje, namjena te održavanje posuđa i pribora u laboratoriju za organsku kemiju

Kvalitativna analiza organskog spoja

Dokazivanje ugljika, vodika, halogena, dušika i sumpora u organskim tvarima

Metode izolacije i pročišćavanje organske tvari

Filtracija

Prekristalizacija

Sublimacija

Ekstrakcija

Kromatografija

Destilacije

Identifikacija produkta

Određivanje tališta i vrelišta

Spektroskopske metode

Relativni indeks loma tekućina

Kut zakretanja optički aktivnih tvari

Dobivanje i svojstva ugljikovodika

Dobivanje i svojstva metana i etana

Dobivanje i svojstva etena i etina

Dokazivanje funkcionalnih skupina

Dokazivanje alkohola, fenola, etera, aldehida, ketona, amina, amida, etera

Organske sinteze

Halogeniranje

Adsorpcija alkilhalogenida na aktivnom ugljenu

Sinteza benzojeve kiseline i benzilnog alkohola (Cannizzovova reakcija)

Sinteza sulfanilne kiseline

Dobivanje i svojstva karboksilnih kiselina

Dobivanje octene kiseline oksidacijom etanola i alkoholnim

vrenjem

Određivanje octene kiseline u octu

Dokazivanje mliječne kiseline u kiselom mlijeku

Izolacija i određivanje limunske kiseline

Esterifikacija

Sinteza i hidroliza etil-acetata

Sinteza acetilsalicilne kiseline

Areni

Uklanjanje nafte s površine

Utjecaj benzinskih para na klijanje i rast sjemenki

Dokazivanje tetraetilolova u benzinu

Dokazivanje benzinskih para u zraku

Polukvantitativno određivanje benzena u zraku

Površinski aktivne tvari

Određivanje detergenata u vodi

Djelovanje sredstava za pranje na klijavost i rast sjemenki

Dokazivanje detergenata u rijekama

Polimerizacija

Dobivanje fenoplasta i aminoplasta

Kondenzacija fenola i formaldehida

Depolimerizacija otpadnog polistirena

Piroliza starih autoguma

Adsorpcija plinova i para na aktivnom ugljenu (princip rada zaštitne maske)

Napomene:

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: BIOKEMIJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kemija živih bića

1. obrazložiti strukturu i funkciju ugljikohidrata

2. odrediti strukturu, svojstva i funkciju aminokiselina i proteina

3. opisati značenje nukleinskih kiselina

4. opisati značenje i ulogu enzima i vitamina u organizmu

5. obrazložiti kiralnost i stereizomeriju u organskim spojevima

6. provesti metodu analize organskih prirodnih spojeva

Kemija tla

1. obrazložiti utjecaj različitih onečišćenja na tlo

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u biokemiju

Definicija života, stanična građa živog organizma

Autotrofni i heterotrofni organizmi

Kemijski sastav žive tvari, biološki važni spojevi

Lipidi

Podjela lipida

Jednostavni lipidi − trigliceridi (sastav, struktura, kemijske reakcije)

Složeni lipidi

Lipidi esterske građe − fosfolipidi, glikolipidi, lipoproteini

Lipidi izoprenoidne građe

Steroidi

Voskovi

Ugljikohidrati

Podjela ugljikohidrata

Kiralnost i optička aktivnost

Određivanje apsolutne konfiguracije

Relativna konfiguracija

Struktura i svojstva monosaharida i disaharida

Struktura i svojstva polisaharida

Proteini

Struktura, svojstva, i podjela aminokiselina

Peptidi

Proteini

Enzimi

Enzimi − funkcija, nomenkaltura i podjela

Enzimska kataliza

Enzimska kinetika

Koenzimi

Alkaloidi, vitamini i antibiotici

Struktura i svojstva

Alkaloidi

Vitamini

Antibiotici

Nukleinske kiseline

Podjela i struktura nukleinskih kiselina

Nukleozidi i nukleotidi

Primarna i sekundarna struktura nukleinskih kiselina

Komplementarnost baza

Od gena do proteina

Metabolički procesi kod čovjeka

Dobivanje energije metabolizmom

Ciklus limunske kiseline

β – oksidacija masnih kiselina

Respiratorni lanac

Sinteza ATP-a

Prehrana

Povijest prehrambenih navika od Egipćana do danas

Bitne promjene u načinu prehrane

Zagađivanje okoliša i prehrane

Vježbe

Lipidi

Svojstva masti i ulja

Dobivanje i svojstva soli viših masnih kiselina

Dobivanje i dokazivanje glicerola iz masti

Dobivanje natrijeva alkil-sulfata i ispitivanje svojstava neutralnih detergenata

 

Emulgiranje masnoća pomoću detergenata

Lipidna uloga u permeabilnosti membrane

Određivanje jodnog broja

Dokazivanje i određivanje količine masti i ulja u vodi

Određivanje porijekla masti i ulja u vodi

Utjecaj mineralnih ulja na klijanje i rast sjemenki

Ugljikohidrati

Svojstva ugljikohidrata

Svojstva saharoze

Određivanje ugljikohidrata u prirodnom materijalu

Dobivanje osazona

Izolacija škroba iz prirodnog materijala

Identifikacija škrobnih zrnaca mikroskopom

Hidroliza škroba u kiselom

Dobivanje furfurala iz mekinja

Proteini

Svojstva aminokiselina

Odvajanje i određivanje aminokiselina kromatografijom na papiru

Određivanje izoelektrične točke

Obojene reakcije na aminokiseline

Obojene reakcije na proteine

Denaturacija proteina

Enzimi

Razlaganje vodikova peroksida djelovanjem enzima

Enzimska hidroliza škroba

Utjecaj topline i pH na aktivnost enzima

Specifičnost djelovanja enzima

Razlaganje ureje pomoću ureaze

Kinetika enzima

Fiziološke osobine mikroorganizama

Biokemijski procesi pročišćavanja vode

Napomene:

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

ŽIVA BIĆA I OKOLIŠ

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Biološke metode analize

Osnovna životna načela i stanična građa živih bića

Osnove virologije i bakteriologije

Raznolikost protoktista i gljiva

Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Anatomska građa i fiziološki procesi ljudskog tijela

Djelovanje naslijeđa i okoliša na živa bića

Utjecaj onečišćivača i geološke podloge na zdravlje čovjeka i okoliš

Osnovne ekološke zakonitosti u očuvanju prirode i okoliša

Biološka i krajobrazna raznolikost

Zakonska regulativa u zaštiti prirode i okoliša

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• usvojiti znanja i vještine iz područja bioloških znanosti

Opis modula:

Modul se bavi pojavama i procesima potrebnim za razumijevanje žive prirode: provođenjem uobičajenih mikrobioloških analiza, sudjelovanjem u provođenju propisane biološke analize, razumijevanjem potrebe zaštite i očuvanja biološke raznolikosti nekog područja, razvijanjem pozitivnog i odgovornog odnosa prema vlastitom životu, zdravlju i ljudskoj zajednici, procesom nasljeđivanja, onečišćivačima u okolišu i posljedicama njihove prisutnosti za živa bića i ostale ustrojstvene razine biosfere, razvijanjem pozitivnog i odgovornog odnosa prema vlastitom životu i cijeloj prirodi, potrebom zaštite prirode i biološke raznolikosti u cjelini, razumnim korištenjem prirodnih dobara na principima održivosti, te očuvanjem i unaprjeđenjem postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Rasprave i identificiranje situacija o međuodnosima živih bića s okolišem pridonijet će oblikovanju vlastitih stavova i utjecati na podizanje ekološke svijesti u svojoj okolini. Primjena stečenih znanja iz ekologije pomoći će i u rješavanju nekih od aktualnih poremećaja okoliša poput onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Osnove ekologije (1. razred, 2 sata, 4,5 boda)

Opća i stanična biologija (1. razred, 2 sata, 4,5 boda)

Osnove botanike i geobotanike (2. razred, 3 sata, 5,5 bodova)

Osnove zoologije i zoogeografije (2. razred, 3 sata, 5,5 bodova)

Biologija čovjeka i genetika (3. razred, 2 sata, 4,5 boda)

Ekotoksikologija (4. razred, 1 sat, 2 boda)

Zaštita prirode i okoliša (4. razred, 1 sat, 2 boda)

 

Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE EKOLOGIJE

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Osnovne ekološke zakonitosti u očuvanju prirode i okoliša

1. objasniti osnovne pojmove iz ekologije i biogeografije

2. raspraviti značenje ekološke valencije

3. analizirati odnose živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša

4. provesti samostalno istraživanje utjecaja abiotičkih čimbenika na organizam

5. objasniti utjecaj biotičkih čimbenika na život i održavanje živih bića

6. opisati značajke i međuodnose populacija, biocenoza i ekosustava

7. raspraviti trofičke razine te kruženje tvari i protjecanje energije u biosferi

8. istražiti u prirodnim uvjetima značajke populacije, biocenoze i ekosustava na načelu regionalnosti

9. analizirati probleme onečišćenja sastavnica biosfere

10. objasniti pojam održivog razvoja

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u ekologiju

Predmet istraživanja i podjela ekologije

Organizacija živih bića u prirodi

Osnovni pojmovi iz ekologije i biogeografije

Ekološki čimbenici

Ekološka valencija

Abiotički ekološki čimbenici (temperatura, svjetlost, voda i vlažnost zraka, strujanje zraka, fizička i kemijska svojstva tla)

Biotički ekološki čimbenici (intraspecijski odnosi, interspecijski odnosi, antropogeni utjecaj)

Vježba: Utjecaj abiotičkih čimbenika na organizam

Ekologija populacije

Osnovna obilježja populacija (prostorni raspored, gustoća, dobna i spolna struktura, potencijal razmnožavanja, rast, fluktuacije, regulacija populacije)

Ekologija biocenoze

Osnovna obilježja biocenoza (kvantitativne i kvalitativne karakteristike)

Vježba: Fenološko promatranje odabranog staništa

Ekologija ekosustava i biosfere

Hranidbeni lanci i trofičke razine

Organska proizvodnja ekosustava

Biogeokemijski ciklusi (dušika, fosfora, sumpora, ugljika, kisika i vodika)

Osnovna ekološka obilježja kopnenih ekosustava

Osnovna ekološka obilježja morskih ekosustava

Osnovna ekološka obilježja slatkovodnih ekosustava

Vježba: Analiza obilježja prirodnog ekosustava

Čovjek i biosfera

Onečišćenje voda

Onečišćenje zraka

Onečišćenje tla

Utjecaj čovjeka na degradaciju i uništavanje staništa

Problem invazivnih i alohtonih vrsta, introdukcije i reintrodukcije za prirodne ekosustave

Izumiranja i ugroženost vrsta

Održivi razvoj

Obnovljivi izvori energije

Biološka i krajobrazna raznolikost

Nacionalne kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj

Međunarodno zaštićena područja u Hrvatskoj

Zaštita geobaštine u Hrvatskoj

Napomene:

Nastavni sadržaji realiziraju se i terenskom/izvanučioničkom nastavom.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, mapa praktičnih radova/vježbi.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: OPĆA I STANIČNA BIOLOGIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Osnovna životna načela i stanična građa živih bića

1. razlikovati razine i odnose u ustroju živog svijeta

2. analizirati principe raspodjele živih bića u carstva

3. prepoznati osnovne metode i etape istraživanja u biologiji

4. objasniti osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u živim bićima

5. opisati organizaciju stanice prokariota

6. objasniti građu i ulogu organela i struktura eukariotske stanice

7. mikroskopirati različite preparate stanice i tkiva

8. opisati stanične diobe i njihovu ulogu u životnom ciklusu organizma

9. analizirati osnove metaboličke procese živih bića

10. objasniti osnovne etape i procese razvitka mnogostaničnog organizma

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Biologija − znanost o životu

Predmet i područja istraživanja biologije

Primjeri primjene biologije u svakodnevnom životu

Važna biološka otkrića i osobe koje su pridonijele razvoju biologije

Opća svojstva živih bića

Organizacijske razine živih bića

Osnovni principi sistematike i klasifikacije živih bića

Istraživanja u biologiji

Znanstvena metoda rada u biologiji

Vježba: samostalan jednostavan primjer biološkog istraživanja

Primjena mikroskopa u biologiji

Ostali postupci istraživanja u biologiji i citologiji

Vježba: tehnika izradbe nativnog mikroskopskog preparata

Vježba: mikroskopija različitih preparata stanice

Kemijska osnova živoga svijeta

Biogeni elementi

Voda

Lipidi

Ugljikohidrati

Proteini

Enzimi

Nukleinske kiseline

Vježbe iz kemijskog sastava žive tvari

Podrijetlo života na Zemlji

Teorije o podrijetlu života na Zemlji

Kemijska evolucija i dokazi

Biološka evolucija i dokazi

Stanica − osnovna jedinica života

Otkriće stanice i stanična teorija

Virusi

Ustrojstveni plan prokariotske stanice (bakterije i cijanobakterije)

Ustrojstveni plan životinjske i biljne eukariotske stanice

(biomembrane, organeli, strukture, makromolekularni kompleksi)

Vježba: dokaz osmoze u živim stanicama

Vježba: mikroskopija različitih preparata stanice

Energija i životni procesi

Pojam staničnog metabolizma i ATP

Fotosinteza

Vrenje

Stanično disanje

Vježbe iz staničnog metabolizma

Stanični ciklus

eukariota

Organizacija kromosoma i kromosomske garniture eukariota

Interfaza

Mitoza

Mejoza

Gametogeneza

Životni ciklusi eukariota

Vježbe iz tipova staničnih dioba

Mnogostanični organizam

Razvitak životinjskog organizma

Životinjska tkiva, organi i organski sustavi

Razvitak biljnog organizma

Biljna tkiva i organi

Vježba: mikroskopija različitih preparata tkiva

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, mapa praktičnih radova/vježbi.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ZOOLOGIJE I ZOOGEOGRAFIJE

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta

1. objasniti osnovne principe klasifikacije i sistematike životinja

2. analizirati glavna obilježja anatomskog ustrojstva i životnih funkcija glavnih skupina životinja

3. rasporediti karakteristične životinjske vrste u pripadajuće sistematske skupine

4. raspraviti značenje glavnih skupina životinja u biosferi i životu čovjeka

5. protumačiti današnju važnost zoogeografije

Biološke metode analize

1. primijeniti terenske priručnike i protokole za prikupljanje biološkog materijala i potrebnih podataka u prirodi (u vodi, tlu i dr.)

2. upotrijebiti terensku opremu za prikupljanje biološkog materijala

3. razlikovati različite skupine organizama koji se koriste u bioindikaciji

4. primijeniti metode uzorkovanja i sabiranja biološkog materijala

5. pripremati preparate za biološku analizu

6. sudjelovati pri analizi i ocjeni prikupljenog biološkog materijala

7. pohraniti pravilno biološki materijal

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u zoologiju

Položaj mnogostaničnih životinja u raspodjeli živog svijeta

Obilježja građe i podrijetlo mnogostaničnih životinja

Tkiva mnogostaničnih životinja

Vježba: mikroskopija životinjskih tkiva

Spužve

Položaj spužvi u raspodjeli živog svijeta

Spužve

Vježba: analiza vanjske morfologije i mikroskopija tkiva spužve

Beskolutićavci

Žarnjaci

Plošnjaci

Oblenjaci (oblići)

Mekušci

Vježbe: analiza vanjske morfologije i unutarnje anatomske građe beskolutićavaca

Mnogokolutićavci

Kolutićavci

Člankonošci (kliještari, rakovi, uzdušnjaci)

Vježbe: analiza vanjske morfologije i unutarnje anatomske građe mnogokolutićavaca

Malokolutićavci

Bodljikaši

Žiroglavci

Vježbe: analiza vanjske morfologije i unutarnje anatomske građe malokolutićavaca

Svitkovci

Osnovna obilježja građe i evolucije svitkovaca

Plaštenjaci

Svitkoglavci

Raznolikost tjelesne građe i podrijetlo kralješnjaka

Kružnouste

Ribe

Vodozemci

Gmazovi

Ptice

Sisavci

Vježbe: analiza vanjske morfologije, kostura i unutarnje anatomske građe kralježnjaka

Biološka raznolikost životinja

Brojnost i ugroženost životinjskog svijeta

Vrijednost biološke raznolikosti životinjskog svijeta u biosferi i životu čovjeka

Uloga životinja u bioindikaciji

Zaštita životinjskog svijeta u Hrvatskoj

Uvod u zoogeografiju

Predmet interesa zoogeografije

Načini, putovi i oblici rasprostranjivanja životinja

Utjecaj geološke prošlosti i promjena podneblja na rasprostranjenost životinja

Raščlanjenost faune na Zemlji

Položaj i glavne značajke faune Hrvatske

Napomene:

Nastavni sadržaji realiziraju se i terenskom/izvanučioničkom nastavom.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, mapa praktičnih radova/vježbi, zbirka puževa i školjkaša, zbirka kukaca.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE BOTANIKE I GEOBOTANIKE

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Osnove virologije i bakteriologije

1. objasniti građu virusa

2. opisati subviralne patogene

3. navesti viroze i načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima

4. objasniti građu i ulogu pojedinih dijelova stanice bakterije

5. opisati morfološku, metaboličku i fiziološku raznolikost bakterija

6. navesti uzroke individualne i grupne raznolikosti bakterija

7. usporediti građu bakterija i cijanobakterija

8. opisati primjere korisne uloge i primjene prokariota u biosferi i u životu čovjeka

9. navesti bakterioze i načine suzbijanja bolesti uzrokovanih bakterijama

10. objasniti utjecaj ekolokih čimbenika na opstanak bakterija u biosferi

Raznolikost protoktista i gljiva

1. objasniti raznolikost građe i način života glavnih skupina autotrofnih protoktista

2. navesti karakteristične predstavnike glavnih skupina autotrofnih protoktista

3. obrazložiti primjere korisne uloge i primjene autotrofnih protoktista u biosferi i gospodarstvu

4. objasniti raznolikost građe i način života glavnih skupina heterotrofnih protoktista

5. navesti karakteristične predstavnike heterotrofnih protoktista

6. opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih heterotrofnim protoktistima

7. mikroskopirati preparate tipičnih predstavnika protoktista

8. istražiti raznolikost građe i načina života osnovnih skupina gljiva

9. opisati primjere korisne uloge i primjene gljiva u biosferi i životu čovjeka

10. identificirati lišajeve kao bioindikatore i njihovu korisnu primjenu

Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta

1. objasniti osnovnu organizaciju tijela biljaka

2. analizirati sličnosti i razlike u građi i životnom ciklusu glavnih skupina biljaka

3. rasporediti karakteristične biljne vrste u pripadajuće sistematske skupine

4. raspraviti značenje glavnih skupina biljaka u biosferi i životu čovjeka

5. protumačiti današnji značaj flore i vegetacije

Biološke metode analize

1. primijeniti terenske priručnike i protokole za prikupljanje biološkog materijala i potrebnih podataka u prirodi (u vodi, tlu i dr.)

2. upotrijebiti terensku opremu za prikupljanje biološkog materijala

3. razlikovati različite skupine organizama koji se koriste u bioindikaciji

4. primijeniti metode uzorkovanja i sabiranja biološkog materijala

5. pripremati preparate za biološku analizu

6. sudjelovati pri analizi i ocjeni prikupljenog biološkog materijala

7. pohraniti pravilno biološki materijal

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Virusi

Položaj virusa u raspodjeli živog svijeta

Virusi

Subviralni patogeni

Bakterije

Obilježja i položaj prokariota u raspodjeli i evoluciji živog svijeta

Prabakterije

Prave bakterije

Cijanobakterije

Bakterije bez stanične stijenke

Vježbe: uzgoj i mikroskopija bakterija

Protoktisti

Obilježja i položaj protoktista u raspodjeli i evoluciji živog svijeta

Podrijetlo protoktista

Autotrofni protoktisti (zeleni bičaši, svjetleći bičaši, kremenjašice, , smeđe alge, crvene alge, zelene alge, parožine)

Heterotrofni protoktisti – praživotinje

Heterotrofni protoktisti- sluznjače,

Uloga protoktista u bioindikaciji

Vježbe: uzorkovanje, mikroskopija, analiza i pohrana protoktista

Gljive

Obilježja i položaj gljiva u raspodjeli i evoluciji živog svijeta

Algašice

Zigomikote

Mješinarke

Stapčarke

Nesavršene gljive

Gljive u simbiozi (mikoriza, simbioza sa životinjama, lišajevi)

Vježbe: sabiranje, mikroskopija i analiza gljiva

Stablašice

Obilježja i položaj biljaka u raspodjeli i evoluciji živog svijeta

Podrijetlo i obilježja evolucije stablašica

Tkiva stablašica

Vegetativni organi stablašica

Mahovine

Papratnjače

Golosjemenjače

Kritosjemenjače. Preobrazbe vegetativnih organa stablašica

Vegetativno razmnožavanje sjemenjača

Vježbe: sabiranje, mikroskopija, uzgoj, analiza i pohrana stablašica

Biološka raznolikost stablašica

Brojnost i ugroženost stablašica

Vrijednost biološke raznolikosti stablašica u biosferi i životu čovjeka

Zaštita stablašica u Hrvatskoj

Uvod u geobotaniku

Predmet interesa geobotanike

Ekološki i povijesni uzroci rasprostranjenosti biljaka

Raščlanjenost flore i vegetacije na Zemlji

Najvažnije biljne zajednice Srednje Europe

Glavne značajke flore Hrvatske

Položaj i glavne značajke vegetacije Hrvatske

Vježba: istraživanje vegetacije odabranog terena

Napomene:

Nastavni sadržaji realiziraju se i terenskom/izvanučioničkom nastavom.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, mapa praktičnih radova/vježbi, herbarij.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA ČOVJEKA I GENETIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Anatomska građa i fiziološki procesi ljudskog tijela

1. razlikovati razine i odnose u organizaciji ljudskog tijela

2. protumačiti kemijski sastav ljudskog tijela

3. objasniti raspodjelu, kemijski sastav i važnost održavanja homeostaze tjelesnih tekućina

4. analizirati sastav i uloge krvi

5. razlikovati smještaj i građu pojedinih ljudskih organskih sustava

6. objasniti ulogu i fiziološke procese pojedinih ljudskih organskih sustava

7. demonstrirati morfološko- anatomske i fiziološke procese ljudskih organa i tkiva

8. navesti karakteristične bolesti i poremećaje u funkciji ljudskih organa i organskih sustava

9. razlikovati čimbenike i ponašanja koji unaprjeđuju i narušavaju ljudsko zdravlje

 

Djelovanje naslijeđa i okoliša na živa bića

1. usporediti građu i organizaciju nasljedne tvari virusa, prokariota i eukariota

2. objasniti mehanizam djelovanja nasljedne tvari

3. identificirati utjecaj mehanizama spolnog razmnožavanja na varijabilnost živih bića

4. objasniti na primjerima križanja nasljednu varijabilnost živih bića

5. obrazložiti utjecaj mutacija na varijabilnost živih bića

6. opisati doprinos okolišnih uvjeta na varijabilnost živih bića

7. objasniti nasljeđivanje u čovjeka

8. protumačiti populacijsku genetiku

9. protumačiti korisnu ulogu i primjenu genetike u uzgoju biljaka i životinja te biotehnologiji

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Organizacija tijela čovjeka

Ustroj ljudskog tijela

Vježba: mikroskopija trajnih histoloških preparata čovjeka

Kemijski sastav ljudskog tijela

Tjelesne tekućine i krv

Tjelesne tekućine

Poremećaji u kemijskom sastavu tjelesnih tekućina

Krv

Krvne grupe (ABO i Rh-sustav)

Vježbe: krv

Krvotvorni organi

Poremećaji krvi i bolesti koje se prenose krvlju

Imunološki sustav

Organizacija imunološkog sustava

Prirođena imunost

Stečena imunost i imunizacija

Bolesti i poremećaji imunološkog sustava

Transplantacijska i alergijska reakcija

Sustav krvnog i limfnog optoka

Građa i fiziologija srca

Vježba: morfologija (i anatomija) srca

Građa i uloge krvnih žila

Fiziologija krvnog optoka

Krvni tlak

Vježba: krvni tlak i puls

Limfa i limfne žile

Bolesti i poremećaji srca i krvožilnog sustava

Dišni sustav

Građa i uloga organa dišnog sustava

Vježba: morfologija (i anatomija) pluća

Vježba: mehanika disanja i fiziološki procesi

Bolesti i poremećaji dišnog sustava

Mokraćni sustav

Građa i uloga organa mokraćnog sustava

Vježba: morfologija (i anatomija) bubrega

Bolesti i poremećaji mokraćnog sustava

Probavni sustav

Građa i uloga probavnih organa

Vježba: djelovanje enzima na ugljikohidrate i bjelančevine

Uloge jetre i gušterače

Bolesti i poremećaji probavnog sustava

Metabolični sustav

Hrana kao izvor bioenergije

Vježba: energetska vrijednost namirnica u obroku

Vježba: indeks tjelesne težine

Termoregulacija

Poremećaji prehrane

Endokrini sustav

Organizacija i djelovanje endokrinog sustava

Bolesti i poremećaji endokrinog sustava

Sustav spolnih organa

Spolni sustav muškarca

Spolni sustav žene

Menstrualni ciklus i oplodnja

Trudnoća, porod, dojenje i njega novorođenčadi

Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće

Bolesti i poremećaji organa spolnog sustava

Lokomotorni sustav

Kosti

Vježba: kostur čovjeka

Mišići

Bolesti i poremećaji lokomotornog sustava

Živčani sustav

Građa i funkcioniranje neurona

Periferni živčani sustav

Središnji živčani sustav

Vegetativni živčani sustav

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Sustav osjetila

Osjetilo vida

Osjetilo sluha i ravnoteže

Osjetilo mirisa i okusa

Koža i kožna osjetila

Vježba: osjetila

Čimbenici i štetna ponašanja koja narušavaju zdravlje

Alkoholizam

Narkomanija

Tabletomanija

Nikotinizam

Molekularna osnova nasljeđivanja

Predmet interesa genetike

Pojam fenotip i genotip

Struktura, uloge i udvostručenje DNA

Struktura, tipovi i uloge RNA

Biosinteza proteina

Citogenetska osnova nasljeđivanja

Usporedba genskih sustava virusa, prokariota i eukariota

Načini razmnožavanja i varijabilnost

Klasična genetika

Monohibridno križanje s dominacijom

Dihibridno križanje s dominacijom

Nepotpuna dominacija i kodominacija alela, letalni aleli

Multipli aleli

Spolno vezano nasljeđivanje

Vježba: izradba rodoslovlja

Citoplazmatsko nasljeđivanje

Mutacije i varijabilnost

Genske mutacije

Kromosomske mutacije

Vježba: izradba kariotipa na primjeru mutacija

Okoliš i varijabilnost

Modifikacije

Genetika čovjeka

Primjeri nasljeđivanje u čovjeka

Tumor/rak

Populacijska genetika

Zalihe gena i poremećaj genetičke ravnoteže

Primijenjena genetika

Umjetna selekcija

Kloniranje biljaka i životinja

Genetičko inženjerstvo

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Navedene vježbe su demonstracijske vježbe.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: EKOTOKSIKOLOGIJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Utjecaj onečišćivala i geološke podloge na zdravlje čovjeka i okoliš

1. rastumačiti pojam i klasifikaciju onečišćivala

2. protumačiti putove ulaska, širenja i zbivanja s onečišćivačima u okolišu

3. ustanoviti odnos između veličine doze otrova, izloženosti otrovu i štetnog učinka otrova

4. opisati vrste štetnih učinaka otrova

5. analizirati međuodnos otrova i organizma

6. raspraviti o karakterističnim onečišćivalima današnjice i njihovog djelovanja na pojedine sastavnice ekosustava

7. objasniti pozitivne i negativne učinke geološke podloge na zdravlje ljudi

8. opisati načine utvrđivanja utjecaja onečišćivala na okoliš

9. objasniti pojam kemijski akcident i biološko onečišćenje

10. analizirati postupke sprječavanja apsorpcije otrova i procjenu rizika od onečišćivala

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Temeljni pojmovi u ekotoksikologiji

Predmet istraživanja ekotoksikologije

Stručno nazivlje u ekotoksikologiji

Klasifikacija otrovnih tvari

Pojam i vrste štetnih učinaka

Pojam doza

Frekvencija i izloženost

Odnos doze i štetnog učinka

Interakcije

Ključni toksikokinetski procesi

Čimbenici važni u apsorpciji opasnih tvari

Mjesta apsorpcije opasnih tvari

Raspodjela opasnih tvari kroz organizam

Biotransformacija opasnih tvari u organizmu

Eliminacija opasnih tvari iz organizma

Mjere sprječavanja apsorpcije otrova

Mjere zaštite

Mjere uklanjanja otrova s mjesta apsorpcije

Način pružanja hitne pomoći i dekontaminacije kod izlaganja opasnim tvarima

Vježbe: postupci pružanja hitne pomoći i dekontaminacije kod izlaganja opasnim tvarima

Rizik i sigurnost

Otkrivanje otrovnosti u ekotoksikologiji

Vježba: biotest toksičnosti voda na kvascima/vodenbuhama

Vježba: allium-test − biotest mutagenosti različitih kemikalija/metala pomoću luka (crveni, medvjeđi)

Procjena rizika od tvari opasnih za zdravlje čovjeka i okoliš

Važeći zakoni, pravilnici i smjernice povezani s otrovnim/opasnim tvarima

Izbor onečišćivača opasnih za ljudsko zdravlje i okoliš

Putovi ulaska, načini širenja i zbivanja s onečišćivačima u okolišu

Plinoviti otrovi

Metali (aluminij, olovo, kadmij, živa) i organometalni spojevi (metilživa)

Industrijske organske kemikalije (policiklički aromatski ugljikovodici, aromatski halogenirani ugljikovodici)

Pesticidi

Nesreće s kemikalijama

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Navedene vježbe su demonstracijske vježbe.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Zakonska regulativa u zaštiti prirode i okoliša

1. objasniti razloge i povijest zaštite prirode i okoliša

2. raspraviti o međunarodno-pravnim instrumentima i mjerama u politici zaštite prirode i okoliša

3. identificirati načelo prava zaštite prirode i okoliša te navesti sustav zaštite okoliša na nacionalnom primjeru

4. analizirati ključne probleme i zakone iz područja zaštite prirode, očuvanja krajobraza, geološke baštine i biološke sigurnosti

5. identificirati opterećenje, temeljne čimbenike i mjere zaštite upravljanja kakvoćom zraka

6. analizirati ključne probleme, opterećenje i mjere zaštite upravljanja vodama

7. analizirati ključne probleme, opterećenje i mjere zaštite upravljanja morem, obalnim i otočnim područjem

8. identificirati probleme, unaprjeđenje i mjere zaštite upravljanja tlom i šumama

9. identificirati rizike povezane sa sigurnim postupanjem kemikalijama i mjerama zaštite

 

10. identificirati probleme i mjere zaštite od buke

Biološka i krajobrazna raznolikost

1. protumačiti porijeklo i područja biološke raznolikosti

2. analizirati razloge ugroženosti i vrijednost biološke i krajobrazne raznolikosti

3. raspraviti utjecaj gospodarenja i održivog korištenja prirodnih bogatstava na biološku i krajobraznu raznolikost

4. objasniti važnost staništa kao pokazatelja biološke raznolikosti i u kreiranju ekološke mreže

5. izvijestiti o ugroženim staništima

6. protumačiti kategorizaciju zaštićenih područja

7. izložiti primarne funkcije i temeljne fenomene zaštićenih područja

8. analizirati kategorizaciju zaštićenih svojti

9. opisati pojam geobaštine

10. diskutirati o problemima introdukcije, reintrodukcije i uvođenja GMO-a u okoliš

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Priroda i okoliš

Pojam prirode i okoliša

Opterećenje prirode i okoliša

Kapacitet okoliša

Pristup i politika upravljanja prirodom i okolišem

Pojmovna razlika zaštite prirode i zaštite okoliša

Povijest organizirane zaštite

NIMBY sindrom, supsidijarnost i podijeljena odgovornost

Međunarodne obveze u zaštiti prirode i okoliša

Načelo prava i zaštite prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj

Upravni, stručni i sustav motrenja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj

Zakon o zaštiti okoliša Republike Hrvatske

Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti

Podrijetlo, važnost i područja velike biološke raznolikosti (globalno, nacionalno)

Pregled ugroženih staništa (globalno, nacionalno)

Razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti

Međunarodna pravna zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti (Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija u Ramsaru, Bernska, CITES, NATURA 2000)

Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske

Kategorizacija zaštićenih područja i zaštićenih svojti u Republici Hrvatskoj

Genetički modificirani organizmi u prirodi − kontroverze

Zakon o genetski modificiranim organizmima Republike Hrvatske

Značenje, ključni problemi i mjere zaštite u području lova i ribolova

Važnost i uloga šuma

Ključni problemi vezani uz prirodnu opstojnost šuma

Mjere zaštite šuma

Zaštita zraka

Važnost i ključni problemi upravljanja kakvoćom zraka

Međunarodna pravna zaštita zraka (Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime, Montrealski protokol i Kyoto protokol)

Zakon o zaštiti zraka Republike Hrvatske

Zaštita voda i mora

Važnost i ključni problemi upravljanja vodama, morem i obalnim područjem

Međunarodna pravna zaštita voda i mora (Barcelonska konvencija i protokol)

Zakon o vodama Republike Hrvatske

Pomorski zakonik Republike Hrvatske

Zaštita od buke

Utjecaj buke na čovjeka i okoliš

Zakon o zaštiti od buke Republike Hrvatske

Zaštita tla

Pojam i značenje tla

Ključni problemi upravljanja tlom

Mjere unaprjeđenja i zaštite tla

Biološka poljoprivreda

Provedba i nadzor gospodarenja otpadom

Pojam otpada i njegovi izvori

Vrste otpada

Otpad kao energent

Gospodarenje otpadom (pojam, cilj, način provedbe)

Međunarodna pravna zaštita u gospodarenju otpadom (Baselska konvencija)

Zakon o otpadu Republike Hrvatske

Projekt

Upoznavanje koraka u provedbi procjene utjecaja na okoliš

Napomene:

Nastavni sadržaji realiziraju se i terenskom/izvanučioničkom nastavom.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

ANALIZA UZORAKA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Uzimanje i priprema uzoraka za analizu

Fizikalno-kemijske metode analize

Mikrobiološke metode analize

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• steći znanja i vještine nužne za propisano, učinkovito, pouzdano i reproducibilno uzimanje uzoraka za analizu, pripremu uzoraka za analizu i provedbu odgovarajuće metode analize

Opis modula:

Modul je zamišljen kao skup znanja i vještina nužnih za propisano, učinkovito, pouzdano i reproducibilno uzimanje uzoraka za analizu, pripremu uzoraka za analizu i provedbu odgovarajuće metode analize. Osim navedenog, polaznici će svladati osnove svih relevantnih laboratorijskih tehnika, vještina i metoda nužnih za provođenje fizikalnih, fizikalno-kemijskih i mikrobioloških metoda analize te usvojiti znanja i vještine potrebne u prikupljanju biološkog materijala za mikroskopiranje i ocjenu prikupljenog materijala. Svladavanjem ovog modula polaznici će biti osposobljeni obraditi podatke dobivene analizom te ih prikazati na prikladan način.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Analitička kemija (3. razred, 5 sati, 9 bodova)

Mikrobiologija (4. razred, 3 sata, 5 bodova)

Instrumentalne metode analize (4. razred, 2 sata, 3 boda)

 

Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: ANALITIČKA KEMIJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Uzimanje i priprema uzoraka za analizu

1. provesti postupak uzimanja uzorka ovisno o mjestu i mediju uzimanja uzorka (voda, zrak, tlo, otpad)

2. primijeniti osobna zaštitna sredstva za rad

3. provesti postupak pripreme uzoraka ovisno o njegovu agregacijskom stanju

4. predvidjeti potreban pribor, opremu i reagense za provedbu uzorkovanja i pripremu uzoraka za analizu

5. primijeniti upute za uzorkovanje, pripremu i skladištenje uzoraka

Fizikalne-kemijske metode analize

1. odrediti fizikalne veličine koje se ispituju u uzorku vode, tla, zraka i otpada

2. pripremiti instrumente i opremu za analizu

3. primijeniti dobru laboratorijsku praksu

4. odrediti odgovarajuću metodu analize za zadani parametar

5. provesti kvalitativnu analizu vode, tla, zraka i otpada

6. provesti kvantitativnu analizu vode, tla, zraka i otpada

7. obraditi rezultate analiza vode, tla, zraka i otpada

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod

Definicija

Analitički sustav

Analitički rezultat

Važne znamenke

Statistička procjena analitičkog rezultata

Korisna informacija

Uzorkovanje i čuvanje tekućih i krutih uzoraka

Uzorkovanje tekućih i krutih uzoraka

Primjena metode četvrtanja i statistike uzorkovanja

Čuvanje tekućih i krutih uzoraka

Analitički signal

Definicija

Podjela analitičkih metoda prema vrsti analitičkog signala.Kvalitativna i kvantitativna analiza

Gravimetrija

Volumetrija

Analitička elektrokemija

Analitička spektroskopija

Apsolutne i relativne analitičke metode

Kvalitativna kemijska analiza

Ravnoteže u homogenim i heterogenim analitičkim sustavima

Računanje s kemijskim ravnotežama u analitičkoj kemiji

Selektivno sustavno odvajanje i određivanje kationa

Kvalitativno određivanje aniona na temelju preliminarnih ispitivanja

Gravimetrija

Svojstva taloga

Koloidni i kristalični talog

Vrste onečišćenja taloga

Sušenje taloga

Primjena u analizi okoliša

Volumetrija

Točka ekvivalencije i točka završetka titracije

Standardi

Izračunavanje koncentracije

Taložne titracije

Krivulje titracije

Izračun krivulja titracije

Detekcija točke završetka titracije

Indikatori

Mohrova, Volhardova i Fajansova metoda

Primjena u analizi okoliša

Neutralizacijske titracije

Titracija jake kiseline i jake baze

Titracije kiseline i baze nejednake jakosti

Titracija poliprotonskih kiselina

Titracija soli

Izračuni titracijske krivulje

Primjena u analizi okoliša

Kompleksometrijske titracije

Ligandi i centralni atomi EDTA

Titracije s EDTA Indikatori

Primjena u analizi okoliša

Redoks titracije

Osnovni principi

Indikatori

Primjena u analizi okoliša

Manganometrija

Jodometrija

Jodimetrija

Permanganometrija

Vježbe

Uzorkovanje i čuvanje tekućih uzoraka

Uzorkovanje površinske vode za kemijsku analizu

Uzorkovanje površinske vode za mikrobiološku analizu

Kondicioniranje uzorka, čuvanje uzoraka

Kvalitativna analiza

Dokazivanje pojedinačnih kationa

Dokazivanje smjese kationa

Dokazivanje pojedinačnih aniona

Dokazivanje soli

Gravimetrija

Određivanje sulfata gravimetrijski

Određivanje željeza gravimetrijski

Taložne titracije

Određivanje klorida po Mohru

Određivanje klorida po Volhardtu

Neutralizacijske titracije

Priprava standardne otopine Na2CO3

Priprava standardne otopine HCl

Priprava standardne otopine NaOH

Određivanje alkaliteta vode

Određivanje aminskog dušika po Kjeldahlu

Komplekso-metrijske titracije

Određivanje cinka

Određivanje tvrdoće vode

Redoks titracije

Pripremanje i standardizacija permanganata

Procjena sadržaja organske tvari u vodi određivanjem permanganatnog broja

Određivanje željeza

Određivanje bakra

Analiza krutih uzoraka

Analiza zemlje

Priprema uzorka za analizu

Određivanje gubitka sušenjem i žarenjem

Otapanje uzorka u kiselinama

Raščinjavanje netopljivog ostatka

Određivanje SiO2

Određivanje netopivog ostatka

Izražavanje sastava

Napomene:

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: MIKROBIOLOGIJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Mikrobiološke metode analize

1. identificirati vrstu mikrobioloških analiza

2. odabrati potreban pribor, opremu i reagense za provedbu mikrobiološke analize

3. primijeniti upute za mikrobiološke analize

4. predvidjeti osobna zaštitna sredstva za rad u skladu s mikrobiološkim zahtjevima

5. provesti postupak mikrobiološke analize

6. primijeniti načelo sljedivosti

7. provesti odgovarajuće mjere kada standardi kvalitete nisu postignuti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u mikrobiologiju

Predmet istraživanja i podjela mikrobiologije

Povijesni razvoj mikrobiologije i važna otkrića

Uvod u laboratorijski rad

Funkcije laboratorijske opreme i pribora

Mikroskop

Mikroskopski preparati, boje i postupci bojenja u mikrobiologiji

Hranjive podloge

Kultura i kolonija mikroorganizama

Djelovanje fizikalnih i kemijskih čimbenika na mikrobni rast

Dezinfekcija i antisepsa

Sterilizacija

Antimikrobni lijekovi

Klasifikacija i sistematika mikroorganizama

Stručno nazivlje u mikrobiologiji

Klasifikacija i sistematika skupina mikroorganizama

Usporedba morfologije i citologije mikroorganizama

Bakterije

Kvasci

Plijesni

Usporedba fiziologije mikroorganizama

Tipovi mikrobnog metabolizma

Oksidacija organskih molekula u mikroorganizama (vrenje, anaerobno i aerobno disanje)

Proizvodi mikrobnih stanica

Razmnožavanje mikroorganizama

Razmnožavanje bakterija

Krivulja logaritamskog i diauksičnog bakterijskog rasta

Razmnožavanje kvasaca i plijesni

Ekologija mikroorganizama

Odnos mikroorganizama prema abiotičkim čimbenicima

Odnos mikroorganizama prema biotičkim čimbenicima

Mikrobiologija voda

Sanitarna bakteriološka analiza vode

Biološko pročišćavanje otpadnih voda

Korisna značenja mikroorganizama

Uloga mikroorganizama u kruženju elemenata u prirodi

Mikrobiologija namirnica

Mikrobna biotehnologija u medicini

Vježbe

Pravila rada u mikrobiološkom laboratoriju

Organizacija rada u mikrobiološkom laboratoriju

Pravila ponašanja u mikrobiološkom laboratoriju

Sigurnosne mjere u mikrobiološkom radu

Zbrinjavanje upotrijebljenog materijala u laboratoriju

Prva pomoć kod nesreća

Laboratorijski pribor i oprema

Rukovanje mikrobiološkim priborom

Korištenje opreme mikrobiološkog laboratorija

Osnove rada u mikrobiološkom laboratoriju

Postupci dezinfekcije u mikrobiološkom radu

Sterilizacija mikrobiološkog pribora i posuđa

Praktično pristupanje mikroskopiranju (suhi i imerzijski objektivi)

Izradba i mikroskopija nativnih mikroskopskih preparata

Izradba i mikroskopija trajnih mikroskopskih preparata

Pripremanje i sterilizacija komercijalnih hranjivih podloga (bujon i krute-kosi agar, agarne ploče)

Pripremanje i sterilizacija hranjivih podloga po recepturi (krute ili bujon)

Bakteriološke tehnike rada

Dokazivanje sveprisutnosti bakterija u okolišu

Uočavanje morfoloških karakteristika razvijenih kolonija bakterija

Izolacija čiste kulture iz bakterijske suspenzije i nacjepljivanje agarne ploče metodom iscrpljivanja

Izolacija čiste kulture iz agarne ploče i nacjepljivanje agarne ploče/kosog agara metodom iscrpljivanja

Precjepljivanje bakterija: kosi agar-kosi agar, kosi agar-bujon

Metode bojanja bakterija

Priprema bakterijskog razmaza

Bojenje bakterija metilenskim modrilom

Bojenje bakterija po Gramu

Negativno bojanje kapsula

Određivanje broja bakterija u suspenziji indirektnim metodama

Određivanje titra bakterija

Određivanje broja kolonija bakterija metodom izlijevanja rastopljene agarne podloge

Određivanje broja kolonija bakterija metodom širenja razmaza

Djelovanje fizikalnih i kemijskih činitelja, bakterijski rast i razvoj

Ispitivanje učinka dezinficijensa

Ispitivanje učinka vremena kuhanja (ili temperature, pH vrijednosti)

Izradba antibiograma s komercijalnim antibioticima

Analiza antibiograma

Bakteriološka analiza tla

Određivanje titra u suspenziji tla

Određivanje broja kolonija u suspenziji tla metodom širenja razmaza

Usporedba broja termofilnih bakterija u nepognojenu i gnojenu tlu

Sanitarna bakteriološka analiza vode

Uzimanje uzoraka za analizu prema propisima i pravilno pohranjivanje

Određivanje broja kolonija saprofitskih bakterija u vodi

Prethodni test u sanitarnoj analizi vode

Potvrdni test u sanitarnoj analizi vode

Završni test u sanitarnoj analizi vode

Tehnike rada

u mikologiji

Uzgoj kvasaca na agarnoj ploči

Uočavanje morfoloških karakteristika kolonija kvasca

Izradba nativnoga mikroskopskog preparata kvasca

Uočavanje morfoloških karakteristika kolonija plijesni

Izradba nativnoga mikroskopskog preparata plijesni

Napomene:

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u mikrobiološkom laboratoriju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: INSTRUMENTALNE METODE ANALIZE

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Fizikalno-kemijske metode analize

1. provesti kvalitativnu analizu uzorka vode, tla, zraka i otpada

2. provesti kvantitativnu analizu uzorka vode, tla, zraka i otpada

3. obraditi rezultate analiza vode, tla, zraka i otpada

4. provoditi kontrolu sadržaja štetnih tvari u različitim vrstama uzoraka

Razrada

Nastavne cjeline – vježbe

Razrada Nastavne teme

Uvod u rad

Laboratorijski red i zaštita na radu

Upoznavanje s radom pojedinih instrumenata

Mjerenje pH

Određivanje pH vrijednosti uzorka vode elektrokemijskim putem

Kalibracija pH metra

Određivanje vodljivosti

Konduktometrijsko određivanje vodljivost vode

Kondutometrij-ska titracija

Određivanje jakih elektrolita kondutometrijskom titracijom

Potenciometrij-ska titracija

Određivanje alkaliteta vode potencijometrijskom titracijom

Turbidimetrija

Određivanje mutnoće vode turbidimetrom

Kolorimetrija

Određivanje boje vode kolorimetrom

UV/VIS spektrometrija

Određivanje koncentracije željeza u vodi UV/VIS

Određivanje valne duljine maksimalne apsorpcije

Osjetljivost metode

Slijepa proba

Izradba umjernog pravca korištenjem metode vanjskog standarda, dodatka standarda i unutarnjeg standarda

Linearnost metode

Određivanje preciznosti i točnosti metode

Određivanje granice dokazivanja i određivanja

Određivanje selektivnosti metode

Procjenjivanje i izražavanje rezultata analize

IR spektrometrija

Određivanje funkcionalnih skupina organskih spojeva primjenom IR spektara

Kromatografija

Određivanje sastava smjese kružnom kromatografijom na tankom sloju

Određivanje sastava smjese ulaznom kromatografijom na tankom sloju

Elektroforeza

Identificiranje nepoznate tvari elektroforezom na gelu

Sustavi upravljanja kvalitetom

Organizacija kružnih testova

Analiza tvrdoće vode

Izradba kontrolne karte z-test

Obrada i interpretacija rezultata

Napomene:

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

INDUSTRIJSKI PROCESI I ZAŠTITA OKOLIŠA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Mehaničke i toplinske operacije

Procesi kemijske industrije

Procesi ostalih industrija

Emisije

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• steći znanja o osnovnim jediničnim operacijama kao sastavnicama industrijskih procesa

Opis modula:

U sklopu modula stječu se znanja o osnovnim jediničnim operacijama, analizira se njihov utjecaja na okoliš, s posebnim naglaskom na procese kemijske industrije, uzimajući u obzir i sve druge industrijske procese koji se odlikuju izrazito negativnim utjecajem na okoliš.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Jedinične operacije (3. razred, 3 sata, 5 bodova)

Industrijska ekologija (4. razred, 1 sat, 2 boda)

 

Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: JEDINIČNE OPERACIJE

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Mehaničke i toplinske operacije

1. analizirati utjecaj procesa isparavanja na okoliš

2. opisati proces taloženja u procesima obrade otpadnih voda

3. razlikovati vrste stripiranja i njihov utjecaj na okoliš

4. opisati proces otapanja u postupcima pročišćavanja

5. opisati procese usitnjavanja u zaštiti okoliša

6. ocijeniti utjecaj procesa razrjeđenja na zaštitu okoliša

7. objasniti proces separacije i princip rada uređaja

8. računati s osnovnim veličinama u mehanici fluida

9. prikazati jednostavne skice uređaja za transport i separaciju

10. provesti analize i laboratorijska mjerenja u mehaničkim i toplinskim procesima

Kemija zraka

1. objasniti metode tretiranja aeroonečišćenja

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Jedinične operacije

Bilanca tvari i energije

Mehanika fluida

Skladištenje fluida

Fizikalna svojstva fluida

Volumni i maseni protok

Zakon kontinuiteta

Zakon očuvanja količine gibanja

Bernoullijeva jednadžba

Vrste strujanja

Gubitci energije pri protjecanju

Transport fluida

Uređaji za transport tekućina

Vrste pumpi i karakteristike pumpi

Transport plinova

Miješanje fluida

Vrste miješalica i miješala

Mehaničke operacije s čvrstim tvarima

Skladištenje čvrstih materijala

Transport čvrstih materijala

Vrste transportera

Operacija usitnjavanja

Uređaji za usitnjavanje

Klasiranje i miješanje praškastih materijala

Mehanika heterogenih sustava

Gravitacijska sedimentacija

Centrifugalna sedimentacija

Uređaji za sedimentaciju

Filtracija

Vrste filtracija

Uređaji za filtraciju

Hidroklasifikatori i hidroseparatori

Flotacija i flotacijski uređaji

Cikloni

Prijenos tvari

Načini prijenosa tvari

Apsorpcija

Operacije otapanja i kristalizacije

Ekstrakcija

Adsorpcija

Ionski izmjenjivači

Destilacija

Zeotropne i azeotropne smjese

Višestruka destilacija

Rektifikacija

Sušenje

Prijenos topline

Prijenos topline

Provođenje topline

Radijacija

Vrste izmjenjivača topline

Uparavanje i kondenzacija

Uparivači i kondenzatori

Višestruko uparavanje

Vježbe

Mehanika fluida

Osnovne i izvedene jedinice SI sustava

Mjerenje viskoziteta

Mjerenje protoka

Gubitci energije u ravnome cijevnom vodu

Mehaničke operacije čvrstim tvarima

Prosijavanje

Granulometrijska analiza

Mehanika heterogenih sustava

Taloženje

Stokesov zakon

Filtracija

Prijenos tvari

Rektifikacija

Mjerenje difuzije u ovisnosti o vremenu i koncentraciji

Sušenje čvrstog materijala

Mjerenje vlažnosti zraka

Dijagram vlažnosti zrak.

Ekstrakcija i kristalizacija

Prijenos topline

Određivanje koeficijenta toplinske vodljivosti

Srednja temperaturna razlika u procesnom uređaj

Napomene:

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Procesi kemijske industrije

1. opisati proces proizvodnje amonijaka

2. identificirati utjecaj proizvodnje i primjene pesticida te zbrinjavanja otpadne ambalaže u okoliš

3. procijeniti utjecaj procesa destilacije nafte na okoliš

4. razlikovati utjecaj proizvodnje i primjene mineralnih gnojiva na okoliš

5. povezati proizvodnju i recikliranje proizvoda na bazi polietilena

6. nabrojiti utjecaje na okoliš i proizvodnju toplinske energije pri uporabi različitih vrsta fosilnih goriva

7. prikazati utjecaj deterdženata na okoliš u proizvodnji i primjeni

8. obrazložiti važnost recikliranja starog papira u papirnoj industriji

Procesi ostalih industrija

1. opisati način obrade gradskih komunalnih otpadnih voda

2. protumačiti važnost obrade otpadne vode prehrambene industrije prije ispuštanja u prirodne vodotoke

3. obrazložiti korisnost spaljivanja pojedinih vrsta opasnog otpada u industriji cementa

4. izdvojiti dio cestogradnje sa štetnim utjecajem na prirodu i okoliš

5. prikazati važnost skupljanja starog željeza u izradbi proizvoda crne metalurgije

6. prikazati utjecaj proizvodnje biodizela na okoliš

7. objasniti korisnost uporabe obnovljivih izvora energije

Emisije

1. opisati emisije koje se javljaju tijekom industrijskih procesa

2. opisati emisije iz ostalih izvora

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Glavni kružni tokovi tvari

Upravljanje vodnim resursima

Fosilna goriva i energija

Analize kružnih tokova i energije između industrijskih i prirodnih sustava

Recikliranje

Ušteda

Sprječavanje onečišćenja

Održivi razvoj (kogeneracija, hibridna vozila, obnovljivi izvori energije)

Kružni tok vode

Vodni resursi, opskrba vodom, otpadne vode, ponovno korištenje voda

Ekoindikatori

Resursi

Kvaliteta ekosustava

Ljudsko zdravlje

Sveukupni životni tijek proizvoda/

procesa

Pronalaženje

Iskopavanje

Obrada

Proizvodnja

Transport

Distribucija

Korištenje

Odlaganje

Recikliranje

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

OTPAD

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Skupljanje i transport otpada

Skladištenje otpada

Zbrinjavanje otpada

Oporaba otpada

Emisije

Zakonska regulativa u gospodarenju otpadom

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• steći znanja o svim relevantnim područjima gospodarenja otpadom

Opis modula:

U sklopu modula polaznici se upoznaju s metodama i postupcima skupljanja i transporta otpada, skladištenjem otpada, oporabom otpada te vrstama i izvorima emisija koje se javljaju u industrijskim procesima i tijekom gospodarenja otpadom.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Gospodarenje otpadom (4. razred, 3 sata, 5 bodova)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: GOSPODARENJE OTPADOM

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Skupljanje i transport otpada

1. identificirati vrstu djelatnosti koja generira otpad

2. identificirati vrstu otpada

3. razlikovati otpad prema svojstvima opasnosti i agregacijskom stanju

 

4. odrediti ključni broj otpada

5. koristiti osobna zaštitna sredstva

6. obrazložiti važnost izdvajanja otpada iz okoliša

7. identificirati zahtjeve za skupljanje otpada

8. odabrati načina transporta otpada

9. izabrati uvjete transportiranja otpada

10. koristiti obrasce za skupljanje i transportiranje otpada

Skladištenje otpada

1. razlikovati skladištenje od odlaganja otpada

2. razlikovati privremeno od trajnog skladištenja, odnosno odlaganja otpada

3. kategorizirati skladištenje i odlaganje otpada prema agregacijskim svojstvima i opasnosti

4. opisati utjecaj skladišta i odlagališta otpada na okoliš

5. protumačiti sigurnosno tehnički list, tehnički list i pripadajuće radne upute

6. primijeniti radne upute za odgovarajući otpad i opasnu tvar

7. koristiti obrasce za skladištenje i odlaganje otpada i opasnih tvari

8. opisati moguće akcidentne situacije

Zbrinjavanje otpada

1. objasniti postupke zbrinjavanja otpada

2. klasificirati vrste zbrinjavanja

3. opisati zahtjeve za djelatnošću zbrinjavanja otpada

4. opisati građevinske zahtjeve za zbrinjavanje otpada

5. opisati pojedini način zbrinjavanja otpada

6. objasniti utjecaj zbrinjavanja otpada na okoliš

7. koristiti obrasce koji se primjenjuju u različitim postupcima zbrinjavanja otpada

 

Oporaba otpada

1. objasniti postupke oporabe otpada

2. klasificirati vrste oporabe

3. opisati zahtjeve za djelatnošću oporabe otpada

4. opisati građevinske zahtjeve u oporabi otpada

5. opisati pojedini način oporabe otpada

6. objasniti utjecaj oporabe otpada na okoliš

7. koristiti obrasce koji se koriste u različitim postupcima oporabe otpada

Emisije

1. opisati emisije koje se javljaju tijekom skupljanja otpada

2. opisati emisije koje se javljaju tijekom skladištenja i odlaganja otpada

3. opisati emisije koje se javljaju tijekom zbrinjavanja otpada

4. povezati utjecaje emisija na okoliš

5. opisati objedinjene uvjete zaštite okoliša

Zakonska regulativa u gospodarenju otpadom

1. navesti tijela koja donose i vode evidencije o zakonskoj regulativi i informacijama iz područja gospodarenja otpadom

2. navesti zakonsku regulativu iz područja gospodarenja otpadom

3. opisati gospodarenje otpadom, pripadajuće djelatnosti i način provedbe

4. nabrojiti ciljeve i temelje gospodarenja otpadom

5. navesti planske dokumente gospodarenja otpadom

6. navesti obaveze i odgovornosti u gospodarenju otpadom

7. izložiti potrebnu dokumentaciju za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom

8. demonstrirati način vođenja obrazaca i dostave podataka o gospodarenju otpadom

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Klasifikacija otpada

Komunalni i industrijski otpad

Inertni i neopasni otpad

Opasni otpad

Posebne kategorije otpada

Zbrinjavanje otpada

Prikupljanje otpada, razvrstavanje, recikliranje

Metode obrade otpada

Odlaganje otpada

Upravljanje otpadom

Zakonska regulativa Republike Hrvatske za područje gospodarenja otpadom

Hijerarhija upravljanja otpadom

Čistija proizvodnja

Održivi razvoj i upravljanje otpadom

Procjena životnog ciklusa

Sustavi upravljanja okolišem

Načela održivog razvitka

Osnovni principi sustava upravljanja okolišem

Usuglašavanje sa zakonskom regulativom i propisima

Sustav upravljanja okolišem ISO 14001

Sustav upravljanja okolišem i nezavisnog ocjenjivanja

EMAS

Zdravlje i sigurnost na radu

OHSAS 18001

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

PRIMIJENJENA EKOLOGIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Uzimanje i priprema uzoraka za analizu

Fizikalno-kemijske metode analize

Mikrobiološke metode analiza

Biološke metode analize

Utjecaj onečišćivala i geološke podloge na zdravlja čovjeka i okoliš

Osnovne ekološke zakonitosti u očuvanju prirode i okoliša

Neobnovljivi geološki resursi i njihove zalihe

Procesi kemijske industrije

Procesi ostalih industrija

Skladištenje otpada

Zbrinjavanje otpada

Oporaba otpada

Emisije

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• upoznati krajobrazne znamenitosti i biološke raznolikosti Republike Hrvatske, kao i njihovo unaprjeđenje i zaštitu

• obavljati različita fizikalno-kemijska, mikrobiološka i biološka mjerenja i uzorkovanja na terenu

• steći uvid u djelatnost i organizaciju ustanova, kao i proizvodnih procesa koji su sukladni sa zanimanjem

Opis modula:

U sklopu modula polaznici će stečena znanja i vještine staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstva prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Primijenjena ekologija (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Primijenjena ekologija (4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA EKOLOGIJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Uzimanje i priprema uzoraka za analizu

1. predvidjeti potreban pribor, opremu i reagense za uzorkovanje i pripremu uzoraka za analizu

2. primijeniti upute za uzorkovanje, pripremu i skladištenje uzoraka

3. provesti postupak uzimanja uzorka ovisno o mjestu i mediju uzimanja uzorka (voda, zrak, tlo, otpad)

4. primijeniti osobna zaštitna sredstva za rad

5. provesti postupak pripreme uzoraka ovisno o njegovu agregacijskom stanju

 

Fizikalno-kemijske metode analize

1. provesti kvalitativnu analizu uzorka vode, tla, zraka i otpada

2. provesti kvantitativnu analizu uzorka vode, tla, zraka i otpada

3. obraditi rezultate analiza vode, tla, zraka i otpada

4. provoditi kontrolu sadržaja štetnih tvari u različitim vrstama uzoraka

Biološke analize

1. primijeniti terenske priručnike i protokole za prikupljanje biološkog materijala i potrebnih podataka u prirodi (u vodi, tlu i dr.)

2. upotrijebiti terensku opremu za prikupljanje biološkog materijala

3. razlikovati različite skupine organizama koji se koriste u bioindikaciji

4. primijeniti metode uzorkovanja i sabiranja biološkog materijala

5. pripremiti preparate za biološku analizu

6. sudjelovati pri analizi i ocjeni prikupljenoga biološkog materijala

7. pohraniti pravilno biološki materijal

Osnovne ekološke zakonitosti u očuvanju prirode i okoliša

1. provesti samostalno istraživanje utjecaja abiotičkih čimbenika na organizam

2. istražiti u prirodnim uvjetima značajke populacije, biocenoze i ekosustava na načelu regionalnosti

Neobnovljivi geološki resursi i njihove zalihe

1. objasniti kako zadovoljiti potrebe za mineralnim sirovinama u budućnosti

2. analizirati ključne principe vezane uz održivi razvoj geoloških resursa

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Zaštićene biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske

Upoznati:

• primarnu funkciju i pokazatelje biološke i krajobrazne raznolikosti zaštićene kategorije

• razloge ugroženosti i zaštite zaštićene kategorije

• održivi razvoj zaštićenog područja

• načine revitalizacije prirodnih ekoloških sustava

• aktivnosti popularizacije zaštite u posjećenom području.

Analiza i interpretacija podataka s terena

Napomena: planirati posjet jednom Nacionalnom parku i jednom Parku prirode. Obići jednu od ostalih zaštićenih prirodnih kategorija (lokalno/regionalno načelo).

Primijenjena geoekologija

Upoznati:

• mikrofosile i makrofosile (paleontološke zbirke)

• vrste stijena (geološke zbirke).

Analizirati geološke aspekte zbrinjavanja komunalnog otpada.

Geoekološko istraživanje:

• vrjednovati geomorfološke, klimatske i hidrogeografske posebnosti prostora

• obići izdanak ili kamenolom s različitim tipovima stijena, odrediti osnovne teksturne i strukturne karakteristike stijena

• analizirati građu sloja, slojnih ploha, taložne teksture, snimanje geoloških stupova.

Interpretacija podataka s terena, izvođenje sinteza i rekonstrukcija

Napomena: geoekološko istraživanje planirati prema lokalnom/ regionalnom načelu. Ukoliko ta mogućnost ne postoji, nastavnu temu realizirati u sklopu posjeta NP, PP ili zaštićenom geolokalitetu.

Biologija podzemnih staništa

Upoznati:

• strukturne i funkcionalne karakteristike u podzemnom ekosustavu

• anatomske, fiziološke i etološke prilagodbe organizama u ovisnosti o uvjetima podzemnog staništa

• metabolizam podzemnog ekosustava

• procese ugrožavanja i zaštite podzemnog ekosustava.

Analiza i interpretacija podataka s terena, Crvene knjige

Napomena: planirati posjet jednom tipu podzemnih staništa prema lokalnom/regionalnom načelu. Ukoliko ta mogućnost ne postoji, nastavnu temu realizirati u sklopu posjeta NP, PP ili zaštićenom geolokalitetu.

Botanički vrt/ Arboretum

Upoznati:

• florni sastav

• životne oblike i fiziološke prilagodbe biljaka

• prirodni areal i načine − putove rasprostranjivanja biljaka

• korisno značenja biljaka

• ugrožene i zaštićene predstavnike.

Analiza i interpretacija podataka s terena, Crvene knjige

Napomena: planirati posjet bar jednoj od navedenih ustanova prema lokalnom/regionalnom načelu, odnosno mogućnosti realizacije posjeta.

Zoološki vrt/ Prirodoslovni muzej/ Aquarium/

Malakološka/ Entomološka zbirka

Upoznati:

• faunistički sastav

• morfologiju i fiziološke prilagodbe (strategija preživljavanja) te

• ponašanja životinja

• prirodni areal

• korisno značenje životinja

• ugrožene i zaštićene predstavnike.

Analiza i interpretacija podataka s terena, Crvene knjige

Napomena: planirati posjet bar jednoj od navedenih ustanova prema lokalnom/regionalnom načelu, odnosno mogućnosti realizacije posjeta.

Primijenjena ekologija šuma

Analizirati:

• odnos šume prema posrednim ekološkim čimbenicima (klima, geološka podloga, tlo, reljef, biotički utjecaji)

• utjecaje neposrednih ekoloških čimbenika (svjetlost, toplina, voda, mehanički čimbenici) na šumu

• metabolizam šumskog ekosustava

• florni sastav šume i korisno šumsko bilje

• gospodarenje i održavanje stabilnosti šumskog ekosustava

• procese ugrožavanja i zaštite šume.

Interpretacija podataka s terena

Napomena: planirati obilazak prema lokalnom načelu.

Primijenjena ekologija tla

Upoznati:

• principe određivanja pedofizikalnih svojstava tla travnjaka ili šume

• principe određivanja pedokemijskih svojstava tla travnjaka ili šume

• biološka svojstva tla travnjaka ili šume − lokalno načelo.

Analiza i interpretacija podataka s terena

Napomena: planirati posjet u Laboratorij za analizu tla prema lokalnom/regionalnom načelu, odnosno mogućnosti realizacije posjeta.

Obiteljsko

poljoprivredno gospodarstvo

Upoznati:

• očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa

• očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina i vrsta

• načela održive poljoprivrede i očuvanje okoliša

• mjere zaštite okoliša u području poljoprivrede

• raznovrsne poljoprivredne i druge aktivnosti radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda

• ruralni turizam i tradicionalne ruralne obrte

• promociju autohtonih proizvoda i razvitak usluga u ruralnom prostoru.

Interpretacija podataka s terena

Napomena: planirati posjet prema lokalnom/regionalnom načelu, odnosno mogućnosti realizacije posjeta.

Uzimanje i analiza uzoraka na terenu

Uzorkovanje na terenu

Provođenje analize uzoraka

Analiza i interpretacija podataka s terena

Napomene:

Nastavom predmeta polaznik povezuje stečena znanja iz obveznih strukovnih predmeta s terenskim istraživanjima.

Nastavni sadržaji većinom se realiziraju terenskom/izvanučioničkom nastavom.

Pri realizaciji nastavnih sadržaja razredni odjel dijeli se grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. U izboru materijala za obradu pojedinih nastavnih tema, posebno u svezi sa živim biološkim materijalom, potrebno je rukovoditi se temeljnim etičkim načelima. Nije dopušteno koristiti materijal ili tehnike koje mogu na bilo koji način ugroziti zdravlje polaznika, a također nije dopušteno koristiti zakonom zaštićene vrste.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada.

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA EKOLOGIJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Uzimanje i priprema uzoraka za analizu

1. predvidjeti potreban pribor, opremu i reagense za uzorkovanje i pripremu uzoraka za analizu

2. primijeniti upute za uzorkovanje, pripremu i skladištenje uzoraka

3. provesti postupak uzimanja uzorka ovisno o mjestu i mediju uzimanja uzorka (voda, zrak, tlo, otpad)

4. primijeniti osobna zaštitna sredstva za rad

5. provesti postupak pripreme uzoraka ovisno o njegovu agregacijskom stanju

Fizikalno-kemijske metode analize

1. provesti kvalitativnu analizu uzorka vode, tla, zraka i otpada

2. provesti kvantitativnu analizu uzorka vode, tla, zraka i otpada

3. obraditi rezultate analiza vode, tla, zraka i otpada

4. provoditi kontrolu sadržaja štetnih tvari u različitim vrstama uzoraka

 

Mikrobiološke metode analize

1. identificirati vrstu mikrobioloških analiza

2. odabrati potreban pribor, opremu i reagense za provedbu mikrobiološke analize

3. primijeniti upute za provedbu mikrobiološke analize

4. predvidjeti osobna zaštitna sredstva za rad u skladu s mikrobiološkim zahtjevima

5. provesti postupak mikrobiološke analize

Biološke analize

1. primijeniti terenske priručnike i protokole za prikupljanje biološkog materijala i potrebnih podataka u prirodi (u vodi, tlu i dr. )

2. upotrijebiti terensku opremu za prikupljanje biološkog materijala

3. razlikovati različite skupine organizama koji se koriste u bioindikaciji

4. primijeniti metode uzorkovanja i sabiranja biološkog materijala

5. pripremiti preparate za biološku analizu

6. sudjelovati u analizi i ocjeni prikupljenog biološkog materijala

7. pohraniti pravilno biološki materijal

Osnovne ekološke zakonitosti u očuvanju prirode i okoliša

1. provesti samostalno istraživanje utjecaja abiotičkih čimbenika na organizam

2. istražiti u prirodnim uvjetima značajke populacije, biocenoze i ekosustava na načelu regionalnosti

Neobnovljivi geološki resursi i njihove zalihe

1. analizirati ključne principe vezane uz održivi razvoj geoloških resursa

Procesi kemijske industrije

1. procijeniti utjecaj procesa destilacije nafte na okoliš

2. razlikovati utjecaj proizvodnje i primjene mineralnih gnojiva na okoliš

3. prikazati utjecaj deterdženata na okoliš u proizvodnji i primjeni

4. obrazložiti važnost recikliranje starog papira u papirnoj industriji

Procesi ostalih industrija

1. opisati način obrade gradskih komunalnih otpadnih voda

2. protumačiti važnost obrade otpadne vode prehrambene industrije prije ispuštanja u prirodne vodotoke

3. obrazložiti korisnost spaljivanja pojedinih vrste opasnog otpada u industriji cementa

4. prikazati utjecaj proizvodnje biodizela na okoliš

 

Skladištenje otpada

1. opisati utjecaj skladišta i odlagališta otpada na okoliš

Zbrinjavanje otpada

1. objasniti utjecaj zbrinjavanja otpada na okoliš

Oporaba otpada

1. objasniti utjecaj oporabe otpada na okoliš

Utjecaj onečišćivala i geološke podloge na zdravlje čovjeka i okoliš

1. raspraviti o karakterističnim onečišćivalima današnjice i njihovom djelovanju na pojedine sastavnice ekosustava

Emisije

1. povezati utjecaje emisija na okoliš

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uzimanje i analiza uzoraka na terenu

Uzorkovanje na terenu

Provođenje analize uzoraka

Analiza i interpretacija podataka s terena

Zaštićene biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske

Upoznati:

• primarnu funkciju i pokazatelje biološke i krajobrazne raznolikosti zaštićene kategorije

• razloge ugroženosti i zaštite zaštićene kategorije

• održivi razvoj zaštićenog područja

• načine revitalizacije prirodnih ekoloških sustava

• aktivnosti popularizacije zaštite u posjećenom području.

Analiza i interpretacija podataka s terena

Napomena: planirati posjet jednom Nacionalnom parku i jednom Parku prirode. Obići jednu od ostalih zaštićenih prirodnih kategorija (lokalno/regionalno načelo).

Primijenjena ekologija kopnenih voda

Analizirati:

• strukturne i funkcionalne karakteristike u slatkovodnom ekosustavu

• metabolizam slatkovodnog ekosustava

• anatomske, fiziološke i etološke prilagodbe pojedinih organizama u ovisnosti o raznolikosti životnih staništa

• procese izmjene, ugrožavanja i zaštite slatkovodnog ekosustava.

Principi određivanja fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava kopnenih voda

Primjena biološke metode za određivanje kakvoće kopnenih voda

Interpretacija podataka s terena

Napomena: planirati obilazak prema lokalnom načelu.

Službe za motrenje i zaštitu okoliša

Zavod za javno zdravstvo (gradski/županijski)

Upravni odjel za zaštitu okoliša (županijski)/Upravni odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša (gradski)

Služba motrenja okoliša (gradska/županijska)

Upoznati važnost, djelatnosti i metodologije rada posjećenih ustanova

Napomena: planirati posjet bar jednoj od navedenih ustanova u gradu ili županiji, ovisno o mogućnosti realizacije posjeta.

Praćenje industrijskih procesa

Postrojenja za obradu pitke vode i gradskih komunalnih

otpadnih voda

Postrojenja za proizvodnju umjetnih gnojiva

Postrojenja za proizvodnju pesticida i zaštitnih sredstava

Postrojenja za proizvodnju detergenata

Postrojenja za preradu nafte

Upoznati važnost, djelatnosti i metodologije rada posjećenih ustanova.

Napomena: Planirati posjet bar jednoj od navedenih ustanova po lokalnom/regionalnom načelu, ovisno o mogućnosti realizacije posjeta.

Otpad

Zbrinjavanje krutog otpada

Odlagališta otpada

Postrojenja za zbrinjavanje otpadnih guma i ulja

Postrojenja za spaljivanje otpada u industriji cementa

Upoznati značaj, djelatnosti i metodologije rada posjećenih ustanova

Napomena: Planirati posjet bar jednoj od navedenih ustanova po lokalnom/regionalnom načelu, ovidno o mogućnosti realizacije posjeta.

Procesi reciklaže

Oporabna dvorišta

Postrojenja za oporabu papira

Upoznati važnost, djelatnosti i metodologije rada posjećenih ustanova.

Napomena: planirati posjet bar jednoj od navedenih ustanova po lokalnom/regionalnom načelu, ovisno o mogućnosti realizacije posjeta.

Zanimanje i utjecaj na prirodu i okoliš

Samostalno analizirati i prezentirati:

• potencijalno štetne učinke profila zanimanja na biološku i krajobraznu raznolikost i prijedloge praktičnih mjera zaštite.

Napomene:

Nastavom predmeta polaznik povezuje stečena znanja iz obveznih strukovnih predmeta s terenskim istraživanjima. Nastavni sadržaji većinom se realiziraju terenskom/izvanučioničkom nastavom.

Pri realizaciji nastavnih sadržaja razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. U izboru materijala za obradu pojedinih nastavnih tema, posebno u svezi sa živim biološkim materijalom, potrebno je rukovoditi se temeljnim etičkim načelima. Nije dopušteno koristiti materijal ili tehnike koje mogu na bilo koji način ugroziti zdravlje polaznika, a također nije dopušteno koristiti zakonom zaštićene vrste.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada.

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

2.2.3. Izborni strukovni moduli

 

Naziv modula

HIGIJENA I ZDRAVLJE

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Higijena i zdravlje

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• primijeniti znanja iz područja higijenskih navika, znanja o uzrocima, posljedicama i postupcima sprječavanja zaraznih bolesti

• podići razinu higijenske i zdravstvene kulture

• poticati i razvijati higijenske navike u svakodnevnom životu i na radnom mjestu

Opis modula:

Ovim će modulom polaznici steći dodatna znanja i vještine o zdravstvenoj i ekološkoj kulturi. Polaznici će razvijati svijest o vrijednosti života, načinu i potrebi čuvanja zdravlja te zaštiti okoliša, pri čemu će usvajati i zdrave životne navike.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Higijena i zdravlje (3. ili 4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: HIGIJENA I ZDRAVLJE

Razred: treći ili četvrti razred (3. ili 4.)

U trećem ili četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Higijena i zdravlje

1. objasniti značenje pojma zdravlja

2. rastumačiti pojam, cilj i podjelu higijene

3. opisati pojam osobne higijene

4. objasniti funkcije higijene rada

 

5. analizirati cilj i mjere prehrambene higijene

6. raspraviti o važnosti umora, odmora i rekreacije

7. navesti najčešće crijevne, kapljične, kožne, spolno prenosive bolesti i zoonoze

8. protumačiti stadije zarazne bolesti

9. analizirati vogralikov epidemiološki lanac

10. opisati mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u higijenu

Pojam i značenje zdravlja

Cilj i podjela higijene

Povijesni kontekst higijene

Osobna higijena

Njega tijela

Higijena odjeće i obuće

Osobna higijena ekološkog tehničara kao zaposlenika

Higijena rada

Higijena rada i radnog mjesta ekološkog tehničara

Osnovni izvori opasnosti i uvjeti rada ekološkog tehničara

Vježba: postupci pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi

Prehrambena higijena

Pojam zdrave i ekološki proizvedene hrane

Prirodna onečišćenja hrane

Antropogena onečišćenja hrane

Posljedice trovanja hranom i nezdrave prehrane

Umor, odmor i rekreacija

Tjelesna kondicija

Posljedice umora

Važnost odmora i rekreacije

Epidemiologija zaraznih bolesti

Predmet interesa epidemiologije

Osnovni pojmovi odnosa nametnika/nositelja

Čimbenici patogenosti nametnika

Pojam infekcija i oblici infekcije

Stadiji zarazne bolesti

Epidemiološki lanac

Zarazne bolesti

Crijevne zarazne bolesti i crijevni nametnici

Nametnici kože

Zarazne bolesti dišnog sustava

Zarazne bolesti spolnog sustava

Najčešće zoonoze

Sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

Preventivne mjere sprječavanja zaraznih bolesti

Protuepidemijske mjere sprječavanja zaraznih bolesti

Napomene:

Predmet je u korelaciji s tematskim sadržajima nastave biologije u trećem razredu koji su kronološki usklađeni i prilagođeni nastavi.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

GIS

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

GIS

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• ovladati znanjima iz područja geografskih znanosti

• povezati stečena znanja s terenskim istraživanjima iz područja biologije

Opis modula:

Ovim će modulom polaznici steći dodatna znanja i vještine za obradu podataka prikupljenih tijekom terenskih istraživanja te kako ih prikazati na prikladan način.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Računalne metode u zaštiti okoliša (3. ili 4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: RAČUNALNE METODE U ZAŠTITI OKOLIŠA

Razred: treći ili četvrti razred (3. ili 4.)

U trećem ili četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

GIS

1. opisati osnove i mogućnosti GIS-a

2. navesti mogućnosti primjene GIS-a u zaštiti okoliša

3. nabrojiti osnovne alate u korištenju GIS-a

4. izraditi jednostavnije karte s promatranim postajama na terenu

5. primijeniti terensku opremu potrebnu za prikupljanje podataka u GIS-u (GPS, karte i drugi alat)

6. prikazati rezultate pomoću GIS alata

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Informacijski sustavi zaštite okoliša

Model baze podataka zaštite okoliša

Katastar emisija u okoliš

Računalni program za potporu vođenja Katastra emisija u okoliš

Baza podataka zaštićenih područja, biljnih i životinjskih vrsta

Računalni program za potporu praćenja kakvoće mora

Ciljevi i organizacija plana intervencija

Baza podataka i računalni program za potporu obavješćivanja, planiranja i djelovanja (organizacija baze podataka, izbornici programa, pretraživanje i pregled baze, priprema izvješća, komunikacija među sudionicima tima)

Geografski informacijski sustav

Uvod u geografski informacijski sustav

Prostorna informatika, prostor i prostorni modeli

Digitalna karta RH (granice, veći gradovi, obalne linije, površinske vode, toponimi, željezničke pruge, ceste, demografski podatci)

Digitalna karta deponija otpada u RH (baza podataka o deponijama, prostorna raspodjela podataka)

Topografska baza podataka za potporu programa plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja Jadrana

Osiguranje kvalitete analitičkog mjerenja

Sustavi upravljanja kvalitetom

Validacija analitičkog postupka

Selektivnost i specifičnost, linearnost, radno područje, osjetljivost, točnost i preciznost, granica odlučivanja, dokazivanja i određivanja, robusnost

Katastar emisija u okoliš

Mogućnosti komunikacije sudionika, instalacijske razine, organizacija programa, korištenje programa, izvještavanje iz baze, repliciranje podataka, grafički prikazi, ažuriranje, održavanje programa i baze podataka

Geografski informacijski sustav

ARCVIEW (View, Table, Chart, Layout, Arcview GIS u funkciji prikazivanja, ažuriranja i analize prostornih i atributnih podataka te kreiranja grafova i karata)

ARC INFO (GIS koncepti, Tools izbornici, ARC, ARCEDIT i TABLES moduli)

Validacija analitičkih metoda

MS Excel

Srednja vrijednost

Varijanca

Standardno odstupanje

Intervali pouzdanosti

F test i T test

Analiza varijance

Linearna regresija

Izračun izvedbenih značajki analitičke metode

Izražavanje rezultata analitičke metode

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

KEMIJSKI RAČUN

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Kemijski račun

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• steći znanja i vještine nužne za korištenje osnovnih i izvedenih fizičkih veličina i njihovih mjernih jedinica te računanje prema jednadžbi kemijske reakcije

Opis modula:

Ovim će modulom polaznici steći dodatna znanja iz stehiometrije, što će im omogućiti veću razinu razumijevanja fizikalnih i kemijskih procesa koji se odvijaju u laboratoriju i industriji.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Stehiometrija (3. ili 4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: STEHIOMETRIJA

Razred: treći ili četvrti razred (3. ili 4.)

U trećem ili četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kemijski račun

1. objasniti pojam mjerodavnog reaktanta

2. obrazložiti ravnotežu kemijskih reakcija

3. objasniti ravnotežu u otopinama elektrolita

4. definirati termokemijske jednadžbe i veličine

5. definirati elektrokemijske zakonitosti

6. objasniti kinetiku kemijskih reakcija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Stehiometrijski zakoni I

Zakon o održanju mase

Zakon spojnih masa

Zakon stalnih omjera masa

Zakon umnoženih omjera masa

Jednadžba kemijske reakcije i stehiometrijski koeficijenti

Kvantitativni sastav kemijskih spojeva

Empirijska formula kemijskog spoja

Kvantitativni odnosi u kemijskim reakcijama

Mjerodavni reaktant

Reaktant u suvišku

Stehiometrijska količina reaktanata

Stehiometrijska količina produkata

Reaktanti u stehiometrijskom odnosu

Doseg reakcije

Iskorištenje reakcije

Iskorištenje mjerodavnog reaktanta

Iskorištenje reaktanta u suvišku

Iskorištenje produkta

Stehiometrijski zakoni II

Zakon spojnih volumena

Avogadrov zakon

Molarni volumen plina

Odnos volumena i mase u kemijskim reakcijama

Promjena volumena plinova s promjenom tlaka i temperature

Stehiometrija heterogenih sustava

Stehiometrija sustava kruto – kruto i kruto – tekuće

Stehiometrija sustava plin – otopina

Stehiometrija homogenih sustava

Stehiometrija sustava tekuće – tekuće i plinovito – plinovito

Stehiometrija složenih sustava

Stehiometrija sustava kruto – tekuće – plinovito

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

STRANI JEZIK U STRUCI

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Strani jezik u struci

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• steći znanja i vještine nužne za samostalno korištenje stranog jezika u struci

Opis modula:

Modul je zamišljen kao skup kompetencija kojima će polaznici moći korisno organizirati svoje znanje jezika u primjeni. Naučit će skupljati i klasificirati informacije iz različitih izvora o onim osnovnim elementima koji su od posebne važnosti u jeziku njihove struke.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Strani jezik u struci (3. ili 4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: STRANI JEZIK U STRUCI

Razred: treći ili četvrti razred (3. ili 4.)

U trećem ili četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Strani jezik u struci

1. identificirati stručne izraze i riječi

2. razlikovati gramatičke forme

3. verbalno se izražavati

4. pismeno se izražavati

5. interpretirati zadane sadržaje

6. koristiti stručnu terminologiju

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Komunikacijski obrasci

Uporaba različitih razina jezika u različitim situacijama (traženje i davanje osnovnih informacija, postavljanje pitanja itd.)

Formalni i neformalni pisani obrasci (pisma, čestitke itd.)

Fonološka i ortografska obilježja

Fonološke i ortografske posebnosti stranog jezika

Osnovna pravila izgovora i pisanja

Vezivanje u izgovoru

Stalno utvrđivanje izgovora

Rečenični ritam i melodija

Gramatička ortografija

Leksički sadržaji

Usvajanje rječnika (ovisno o temama struke, zanimanju i potrebama polaznika)

Gramatika

Imenice

Zamjenice

Pridjevi

Brojevi (glavni i redni brojevi)

Članovi

Glagoli

Rečenice (izjavne, upitne i negativne rečenice)

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

2.2.4. Završni rad

 

Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010 – isp., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014 i 7/2017) i Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (»Narodne novine« broj 118/2009).

 

3. OKRUŽENJE ZA UČENJE

 

Ustanova za strukovno obrazovanje i prostori poslodavaca

 

4. KADROVSKI UVJETI

 

Nastavni predmet

Nastavnik

Izobrazba*

Hrvatski jezik

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor hrvatskog jezika i književnosti

• profesor jugoslavenskih jezika i književnosti

• diplomirani kroatolog

   

• profesor hrvatske kulture

• diplomirani komparatist književnosti ili profesor komparativne književnosti (pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu)

• profesor jugoslavenskih jezika i književnosti sa smjerom animacija kulture (diplomirao na Pedagoškom fakultetu u Rijeci do 1991. godine, pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na tom fakultetu)

• magistar hrvatskog jezika i književnosti

• magistar edukacije hrvatskog jezika i književnosti

• magistar kroatologije

• magistar edukacije kroatologije

• magistar kroatistike i južnoslavenskih filologija

Engleski jezik

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor engleskog jezika i književnosti

• diplomirani anglist

• magistar edukacije (nastavnički smjer) engleskoga jezika (i književnosti)

• magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

• magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

Njemački jezik

• nastavnik općeobrazovnog premeta

• profesor njemačkoga jezika i književnosti

• magistar edukacije (nastavnički smjer) njemačkog jezika (i književnosti)

• magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

• magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

Povijest

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• diplomirani povjesničar

• profesor povijesti

• magistar edukacije povijesti

• magistar povijesti

• profesor geografije i povijesti

• magistar edukacije geografije i povijesti

Katolički vjeronauk

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• diplomirani vjeroučitelj

• diplomirani kateheta – profesor vjeronauka/ magistar religiozne pedagogije i katehetike

• diplomirani teolog/ magistar teologije

Etika

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor filozofije

• magistar edukacije filozofije

• diplomirani filozof

• magistar filozofije

• profesor sociologije

• magistar sociologije

• diplomirani politolog

• magistar politologije

• diplomirani teolog

• magistar teologije

• diplomirani kateheta

• magistar religiozne pedagogije i katehetike

• profesor hrvatske kulture

• magistar edukacije kroatologije

• diplomirani kroatolog

• magistar kroatologije

• profesor religijske kulture

• magistar edukacije religijskih znanosti

• diplomirani religiolog

• magistar religijskih znanosti

Geografija

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor geografije

• profesor geografije i povijesti

• profesor geografije i geologije

• diplomirani geograf

• profesor geografije i drugog predmeta

• magistar edukacije geografije

• magistar edukacije geografije i povijesti

• magistar edukacije geografije i drugog predmeta

Politika i gospodarstvo

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor sociologije, magistar sociologije

• diplomirani politolog, magistar politologije

• diplomirani ekonomist, magistar ekonomije

• diplomirani pravnik, magistar prava

Tjelesna i zdravstvena kultura

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar kineziologije

• profesor kineziologije

• profesor tjelesnog odgoja

• profesor fizičke kulture

• profesor fizičkog odgoja

Matematika

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar edukacije matematike

• magistar matematike

• magistar edukacije matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar edukacije matematike i fizike

• magistar edukacije fizike i matematike

• profesor matematike

• diplomirani inženjer matematike

• profesor matematike i informatike

• diplomirani inženjer računarstva i matematike

• profesor matematike i fizike

• profesor fizike i matematike

Fizika

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar edukacije fizike

• magistar fizike

• magistar edukacije fizike i matematike

• magistar edukacije fizike i politehnike

• magistar edukacije fizike i informatike

• magistar fizike – geofizike

• magistar edukacije fizike i tehnike

• magistar edukacije fizike i kemije

• profesor fizike

• diplomirani inženjer fizike

• profesor matematike i fizike

• profesor fizike i matematike

Računalstvo

• nastavnik općeobrazovnih predmeta

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer automatike i sustava

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

   

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist računarstva

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• sveučilišni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer informacijskih tehnologija

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Geologija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar edukacije geografije

• profesor geografije

• magistar geografije

• diplomirani inženjer geografije

• magistar geologije

• diplomirani inženjer geologije

• profesor geografije i geologije

• magistar edukacije geografije i geologije

Opća kemija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• profesor fizike i kemije

• magistar edukacije fizike i kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

• suradnik u nastavi

• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija-odsektor kemijska tehnologija u četverogodišnjem trajanju obrazovanja, s najmanje pet godina radnog staža u struci

Anorganska kemija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• profesor fizike i kemije

• magistar edukacije fizike i kemije

   

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

 

• suradnik u nastavi

• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija-podsektor kemijska tehnologija u četverogodišnjem trajanju obrazovanja, s najmanje pet godina radnog staža u struci

Fizikalna kemija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• profesor fizike i kemije

• magistar edukacije fizike i kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

Organska kemija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• profesor fizike i kemije

• magistar edukacije fizike i kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

• diplomirani inženjer prehrambene tehnologije

• magistar inženjer prehrambenog inženjerstva

• diplomirani inženjer biotehnologije

• magistar inženjer bioprocesnog inženjerstva

 

• suradnik u nastavi

• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija-podsektor kemijska tehnologija u četverogodišnjem trajanju obrazovanja, s najmanje pet godina radnog staža u struci

Biokemija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• profesor fizike i kemije

• magistar edukacije fizike i kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

• diplomirani inženjer prehrambene tehnologije

• magistar inženjer prehrambenog inženjerstva

• diplomirani inženjer biotehnologije

• magistar inženjer bioprocesnog inženjerstva

• suradnik u nastavi

• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija-podsektor kemijska tehnologija u četverogodišnjem trajanju obrazovanja, s najmanje pet godina radnog staža u struci

Osnove ekologije

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Opća i stanična biologija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Osnove zoologije i zoogeografije

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

   

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Osnove botanike i geobotanike

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Biologija čovjeka i genetika

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Ekotoksikologija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Zaštita prirode i okoliša

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

• profesor kemije

• magistar kemije

• magistar primijenjene kemije

• magistar kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

Analitička kemija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• profesor fizike i kemije

• magistar edukacije fizike i kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

• diplomirani inženjer prehrambene tehnologije

• magistar inženjer prehrambenog inženjerstva

• diplomirani inženjer biotehnologije

• magistar inženjer bioprocesnog inženjerstva

• suradnik u nastavi

• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija-podsektor kemijska tehnologija u četverogodišnjem trajanju obrazovanja, s najmanje pet godina radnog staža u struci

Mikrobiologija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

 

• suradnik u nastavi

• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija-podsektor kemijska tehnologija u četverogodišnjem trajanju obrazovanja, s najmanje pet godina radnog staža u struci

Instrumentalne metode analize

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• profesor fizike i kemije

• magistar edukacije fizike i kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

• suradnik u nastavi

• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija – podsektor kemijska tehnologija u četverogodišnjem trajanju obrazovanja, s najmanje pet godina radnog staža u struci

Jedinične operacije

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar kemijskog inženjerstva

• magistar ekoinženjerstva

• suradnik u nastavi

• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija-podsektor kemijska tehnologija u četverogodišnjem trajanju obrazovanja, s najmanje pet godina radnog staža u struci

Industrijska ekologija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar kemijskog inženjerstva

• magistar ekoinženjerstva

Gospodarenje otpadom

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar kemijskog inženjerstva

• magistar ekoinženjerstva

Primijenjena ekologija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor kemije i biologije

• magistar edukacije biologije i kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• diplomirani inženjer biologije-smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije-smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

   

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

• magistar biologije i ekologije

• profesor geografije

• magistar edukacije geografije

• profesor geografije i geologije

• magistar geografije i geologije

• magistar geografije

• diplomirani inženjer geografije

• magistar geologije

• diplomirani inženjer geologije

Higijena i zdravlje

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor biologije

• magistar edukacije biologije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar biologije i ekologije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar biologije

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Stehiometrija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• profesor biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• profesor fizike i kemije

• profesor edukacije fizike i kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar inženjer ekoinženjerstva

Računalne metode u zaštiti okoliša

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor kemije

• magistar edukacije kemije

• diplomirani inženjer kemije

• magistar kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• magistar primijenjene kemije

• magistar ekoinženjerstva

• magistar kemijskog inženjerstva

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologije

• profesor geografije

• magistar edukacije geografije

• profesor geografije i geologije

• magistar geografije i geologije

• diplomirani inženjer geografije

• magistar geografije

• diplomirani inženjer geologije

• magistar geologije

Strani jezik u struci

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• profesor stranog jezika i književnosti

• magistar edukacije (nastavnički smjer) stranog jezika (i književnosti)

• magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

• magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

 

*Napomena: Ako postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinog nastavnoga predmeta (promjena naziva nastavnoga predmeta, akademskog ili stručnog naziva, nastavnog plana i programa/strukovnog kurikuluma, uvođenje novoga akademskog ili stručnog naziva i sl.), suglasnost o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje može izdati ministarstvo nadležno za obrazovanje uz prethodno stručno mišljenje nadležne agencije.

 

5. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI

 

Nastavni predmet

Oprema

Prostor

Hrvatski jezik

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica

Engleski jezik

računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, CD player, DVD player

standardna učionica, kabinet za strani jezik

Njemački jezik

računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, CD player, DVD player

standardna učionica, kabinet za strani jezik

Povijest

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica, kabinet za povijest

Katolički vjeronauk

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica, kabinet za vjeronauk

Etika

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica, kabinet za etiku

Geografija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, geografske karte svijeta, kontinenata i Republike Hrvatske, topografske karte (broj listova dostatan radu u paru), satelitske snimke, reljefni modeli, zbirke minerala i stijena, prozirnice, multimedijalne prezentacije, kompas, krivinomjer, GPS uređaj (broj kompasa, krivinomjera i gps uređaja minimalno dostatan za rad u skupinama), grafički prikazi, tekstualni materijal

specijalizirana učionica za geografiju ili kabinet za geografiju, školsko dvorište

Politika i gospodarstvo

računalo s pristupom internetu i potrebnim projektorom, zaslon

standardna učionica, informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema

Tjelesna i zdravstvena kultura

nastavna sredstva i pomagala sukladno državnom pedagoškom standardu za opremanje sportskih igrališta, dvorana i ostalih pratećih prostora

otvoreni i zatvoreni sportski prostori s pratećim higijenskim prostorijama (sportska dvorana, teretana, igrališta, plivalište…)- sukladno državnom pedagoškom standardu

Matematika

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon, pametna ploča, geometrijski pribor, modeli geometrijskih tijela

standardna učionica, kabinet za matematiku, specijalizirana informatička učionica - korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema

Fizika

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, pribor za demonstracijske pokuse

specijalizirana ili standardna učionica, kabinet za pripremu nastave fizike s opremom

Računalstvo

projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom (operacijski sustav, antivirusna zaštita, primjenski programi, programsko okruženje odabranog programskog jezika), pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS), pisač

informatička učionica

Geologija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

specijalizirana učionica

Opća kemija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon,

laboratorijski stolovi sa svim priključcima (plinom, strujom, vodom, odvodom) i minimalno 14 radnih mjesta, minimalno 2 digestora sa svim priključcima, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, minimalno 14 plamenika i 5 električnih kuhala, odmjerno posuđe, automatske birete, 4 vage (digitalne tehničke vage), minimalno 14 kompleta pribora i aparatura za razdvajanje homogenih i heterogenih smjesa, termometri, propipete, areometri, piknometri centrifuga, sušionik, kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

laboratorij za vježbe iz kemije s pripadajućom opremom, priborom i kemikalijama

Anorganska kemija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

laboratorijski stolovi sa svim priključcima (plinom, strujom, vodom, odvodom) i minimalno 14 radnih mjesta, minimalno 2 digestora sa svim priključcima, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, minimalno 14 plamenika i 5 električnih kuhala, odmjerno posuđe, automatske birete, 4 vage (digitalne tehničke vage), minimalno 14 kompleta pribora i aparatura potrebnih za preparacije anorganskih spojeva, minimalno 14 aparatura za elektrolizu i ispitivanje vodljivosti elektrolita, termometri, propipete, sušionik, kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

laboratorij za vježbe iz kemije s pripadajućom opremom, priborom i kemikalijama

Fizikalna kemija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

Organska kemija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon,

laboratorijski stolovi sa svim priključcima (plinom, strujom, vodom, odvodom) i minimalno 14 radnih mjesta, minimalno 2 digestora sa svim priključcima,

osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, minimalno 14 plamenika i minimalno 14 električnih kuhala, odmjerno posuđe, automatske birete, minimalno 14 kompleta pribora za filtraciju i vakum filtraciju, minimalno 8 Thieleovih aparata, 4 vage (digitalne tehničke vage), termometri, propipete, minimalno 5 eksikatora sušionik, minimalno 8 magnetskih mješalica, minimalno 4 mikroskopa, sušionik, minimalno 14 aparatura za destilacije, minimalno 14 Vigreux kolona, minimalno 5 aparatura po Soxhletu, minimalno 5 aparatura po Kjeldahlu, pribor za tankoslojnu i papirnu kromatografiju, refraktometar, polarimetar, kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

laboratorij za vježbe iz kemije s pripadajućom opremom, priborom i kemikalijama

Biokemija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon,

laboratorijski stolovi sa svim priključcima (plinom, strujom, vodom, odvodom) i minimalno 14 radnih mjesta, minimalno 2 digestora sa svim priključcima, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, minimalno 14 plamenika i minimalno 14 električnih kuhala, odmjerno posuđe, automatske birete, minimalno 14 kompleta pribora za filtraciju i vakum filtraciju, 4 vage (digitalne tehničke vage), termometri, propipete, minimalno 5 eksikatora sušionik, minimalno 8 magnetskih mješalica, minimalno 4 mikroskopa, sušionik, minimalno 14 aparatura za destilacije, minimalno 14 Vigreux kolona, minimalno 5 aparatura po Soxhletu, minimalno 5 aparatura po Kjeldahlu, refraktometar te polarimetar,

kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

laboratorij za vježbe iz kemije s pripadajućom opremom, priborom i kemikalijama

Osnove ekologije

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player,

pribor, materijali i oprema (fotografski aparat, dalekozor, terenski mikroskop, lupa i dr.) potrebni za izvođenje vježbi predviđenih nastavnim sadržajima i u terenskim uvjetima

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

Opća i stanična biologija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player, fotografski aparat, 1 svjetlosni mikroskop na 2 polaznika, 1 lupa, ili povećalo na 2 polaznika, trajni mikropreparati (1 komplet od 10 do 15 različitih trajnih preparata sukladno nastavnim sadržajima), osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, plamenik i električno kuhalo, PVC štrcaljka, automatske birete, vaga (digitalna tehnička vaga), termometar, laboratorijski pribor za mikroskopiranje, kemikalije potrebne za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

Osnove zoologije i zoogeografije

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player, fotografski aparat, 1 svjetlosni mikroskop na 2 polaznika, 1 lupa ili povećalo na 2 polaznika, trajni mikropreparati (1 komplet od 10 do 15 različitih trajnih preparata iz zoologije), modeli/ trajni mokri preparati, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, plamenik i električno kuhalo, PVC štrcaljka, automatske birete, vaga (digitalna tehnička vaga), termometar, laboratorijski pribor za mikroskopiranje, laboratorijski pribor za izvođenje sekcije, kemikalije za izvođenje vježbi i terenskog rada predviđenih nastavnim sadržajima, pribor i oprema za terensko uzorkovanje (duboke ribarske čizme, duboke rukavice, ručna bentos mreža, planktonska mreža, entomološka mrežica, plastične kadice, četkice za struganje, plastične boce za prikupljeni materijal, etikete, 2 terenska mikroskopa)

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

Osnove botanike i geobotanike

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player, fotografski aparat, 1 svjetlosni mikroskop na 2 polaznika, 1 lupa ili povećalo na 2 polaznika, trajni mikropreparati (1 komplet od 10 do 15 različitih trajnih preparata iz botanike), modeli/ trajni mokri preparati, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, plamenik i električno kuhalo, automatske birete, PVC štrcaljka, vaga (digitalna tehnička vaga), termometar, laboratorijski pribor za

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

mikroskopiranje, laboratorijski pribor za izvođenje sekcije, kemikalije potrebne za izvođenje vježbi i terenskog rada predviđenih nastavnim sadržajima, pribor i oprema za terensko uzorkovanje (duboke ribarske čizme, duboke rukavice, ručna bentos mreža, planktonska mreža, entomološka mrežica, plastične kadice, četkice za struganje, plastične boce za prikupljeni materijal, etikete, 2 terenska mikroskopa, uložak za herbarij, metar, špaga, drveni/ili metalni klinovi)

 

Biologija čovjeka i genetika

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player, 1 svjetlosni mikroskop na 2 polaznika, 1 lupa ili povećalo na 2 polaznika, trajni mikropreparati (1 komplet od 10 do 15 različitih trajnih preparata iz histologije čovjeka), model kostura čovjeka, model unutarnjih organa čovjeka (torso), modeli organa čovjeka, stetoskop i tlakomjer, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, plamenik i električno kuhalo, PVC štrcaljka, automatske birete, vaga (digitalna tehnička vaga), termometar, laboratorijski pribor za mikroskopiranje, laboratorijski pribor za izvođenje sekcije, kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

Ekotoksikologija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player,

fotografski aparat, 1 svjetlosni mikroskop na 2 polaznika, 1 lupa ili povećalo na 2 polaznika, trajni mikropreparati (1 komplet od 10 do 15 različitih trajnih preparata sukladno nastavnim sadržajima), osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, plamenik i električno kuhalo, PVC štrcaljka, automatske birete, vaga (digitalna tehnička vaga), termometar, laboratorijski pribor za mikroskopiranje, kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

Zaštita prirode i okoliša

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player, fotografski aparat

specijalizirana učionica

Analitička kemija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon,

laboratorijski stolovi sa svim priključcima (plinom, strujom, vodom, odvodom) i minimalno 14 radnih mjesta, minimalno 2 digestora sa svim priključcima, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, minimalno 14 plamenika i minimalno 5 električnih kuhala, odmjerno posuđe, automatske birete, minimalno 14 kompleta pribora za filtracije, 4 vage (digitalne tehničke vage), termometri, propipete, minimalno 5 eksikatora sušionik, peć za žarenje, analitička vaga točnosti na 0,0001 g, aparatura po Kjeldahlu, minimalno 2 kompleta pribora za uzorkovanje na terenu te fizikalna i kemijska ispitivanja na terenu, kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

laboratorij za vježbe iz kemije s pripadajućom opremom, priborom i kemikalijama

Mikrobiologija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player,

minimalno 14 radnih mjesta, digitalna tehnička vaga, hladnjak, termostat ili inkubator, autoklav ili Kochoov lonac, suhi sterilizator, pH-metar, termometar, 1 svjetlosni mikroskop na 2 polaznika, 1 lupa ili povećalo na 2 polaznika, fotografski aparat, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, plamenik i električno kuhalo, odmjerno posuđe, automatske birete, 1 držač po Kohleu na 2 polaznika, bakteriološke ušice (eze), laboratorijski pribor za mikroskopiranje, kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

laboratorij za vježbe iz mikrobiologije

Instrumentalne metode analize

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon,

laboratorijski stolovi sa svim priključcima (plinom, strujom, vodom, odvodom) i minimalno 14 radnih mjesta, minimalno 2 digestora sa svim priključcima, osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, minimalno 14 plamenika i električno kuhalo, odmjerno posuđe, automatske birete, 4 vage (digitalne tehničke vage), pribor za tankoslojnu i papirnu kromatografiju, termometri, propipete, sušionik, instrumenti za elektrokemijska mjerenja (pH, vodljivost, potenciometrija, amperometrija) i spektrofotometrijska mjerenja u UV/VIS području (kolorimetrar, turbidimetar, UV/VIS spektofotometar), kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

laboratorij za vježbe iz kemije s pripadajućom opremom, priborom i kemikalijama

Jedinične operacije

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon,

laboratorijski stolovi sa svim priključcima (plinom, strujom, vodom, odvodom) i minimalno 14 radnih mjesta,

osnovno laboratorijsko stakleno i porculansko posuđe, metalni i drveni pribor, minimalno 14 kompleta pribora za filtracije, 4 vage (digitalne tehničke vage), termometri, sušionik, instrumenti za mjerenje protoka, tlaka, viskoziteta i vlažnosti zraka,sita, laboratorijska centrifuga, minimalno 14 aparatura za destilacije, druga oprema potrebna za realizaciju propisanih nastavnih sadržaja,

kemikalije za izvođenje zadanih vježbi

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

laboratorij za vježbe iz kemije s pripadajućom opremom, priborom i kemikalijama

Industrijska ekologija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player

specijalizirana učionica

Gospodarenje otpadom

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player

specijalizirana učionica i

specijalizirana informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema

Primijenjena ekologija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player,

prijenosna laboratorijska oprema za prikupljanje uzoraka i osnovne fizikalno-kemijske, mikrobiološke i biološke analize, druga specifična prijenosna terenska oprema sukladno sadržajima terenskog rada (terenski mikroskop i lupa, GPS uređaj, fotoaparat i sl.)

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

 

Higijena i zdravlje

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player, trajni mikropreparati (1 komplet od 10 do 15 različitih trajnih preparata sukladno nastavnim sadržajima), laboratorijski pribor za mikroskopiranje

specijalizirana učionica i kabinet za pripremu nastave s pripadajućom opremom

Stehiometrija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player

specijalizirana učionica

Računalne metode u zaštiti okoliša

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player

specijalizirana učionica i specijalizirana informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema

Strani jezik u struci

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player

standardna učionica, kabinet za strani jezik

 

6. REFERENCE DOKUMENTA

 

6.1. Referentni brojevi

 

Kod standarda kvalifikacije: SK-0302/11-01-42/11-01

Naziv obrazovnog sektora: Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija

Šifra obrazovnog sektora: 03

 

6.2. Članovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma

 

6.2.1. Općeobrazovni dio

 

I. Jezično-komunikacijsko područje:

Ivana Lekić, prof., AZOO, Split – voditeljica

Jelena Matković, prof., ASOO, Zagreb

Vesna Hrvoj-Šic, MZO, Zagreb

Hrvatski jezik

dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb

Božica Jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb

dr. sc. Srećko Listeš, AZOO, Split

Tanja Marčan, prof., Hotelijersko-turistička škola Opatija, Opatija

Melita Rabak, prof., Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci;Rijeka

Linda Grubišić Belina, prof., AZOO, Rijeka

Engleski i njemački jezik

Izabela Potnar Mijić, prof., AZOO, Osijek

Ana Crkvenčić, prof., AZOO, Zagreb

Dubravka Kovačević, prof., AZOO, Zagreb

Ninočka Truck-Biljan, prof., Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek

Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek

Livija Pribanić Katarinić, prof., Srednja strukovna škola Vinkovci, Vinkovci

Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir

Cvjetanka Božanić, prof., X. gimnazija »Ivan Supek«, Zagreb

II. Matematičko područje:

Matematika

Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb – voditeljica

Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb

Mirjana Ilijić, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Draga Dolenec Gashi, prof., Grafička škola u Zagrebu, Zagreb

Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb

Darko Belović, MZO, Zagreb

III. Prirodoslovno područje:

mr. sc. Diana Garašić, AZOO, Zagreb – voditeljica

Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb

Andreja Uroić Landekić, MZO, Zagreb

Geografija

Sonja Burčar, prof., AZOO, Osijek

dr. sc. Ružica Vuk, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb

Fizika

dr. sc. Željko Jakopović, AZOO, Zagreb

Tatjana Janeš, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Hrvoje Negovec, prof., I. tehnička škola Tesla, Zagreb

dr. sc. Ana Sušec, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb

IV. Tehničko i informatičko područje:

Računalstvo

Željka Knezović, prof., AZOO, Split – voditeljica

Biljana Šoda, ASOO, Zagreb

Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb

Zlatka Markučič, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb

Predrag Brođanac, prof., V. gimnazija Zagreb

Latinka Križnik, prof., Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb

Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek

Stjepan Šalković, prof., Srednja škola Krapina, Krapina

V. Društveno – humanističko područje:

Ankica Mlinarić, dipl. teolog, AZOO, Osijek – voditeljica

Mateja Mandić, prof., ASOO, Zagreb

Ivana Pilko, dipl. fonetičar i lingvist, MZO, Zagreb

Povijest

mr. sc. Marijana Marinović, AZOO, Rijeka

dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb

Lobert Simičić, dipl. sociolog i dipl. povjesničar, Medicinska škola, Rijeka

Mladen Stojić, prof., Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo, Rijeka

Miroslav Šašić, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb

Katolički vjeronauk

prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

Gordana Barudžija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb

Dejan Čaplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir

Etika

Milana Funduk, prof., Klasična gimnazija, Zagreb

dr. sc. Dijana Lozić-Leko, Gimnazija A. G. Matoša, Zabok

Politika i gospodarstvo

Martina Preglej, prof., Športska gimnazija, Zagreb

Zlata Paštar, prof., Prva gimnazija, Zagreb

VI. Umjetničko područje:

/

VII. Tjelesno i zdravstveno područje:

Tjelesna i zdravstvena kultura

Željko Štefanac, prof., AZOO, Zagreb – voditelj

Biljana Šoda, prof., ASOO, Zagreb

Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb

prof. dr. sc. Boris Neljak, Kineziološki fakultet, Zagreb

dr. sc. Dario Novak, Kineziološki fakultet, Zagreb

dr. sc. Vilko Petrić, Kineziološki fakultet, Zagreb

Ana Matković, prof., Škola za primalje, Zagreb

 

6.2.2. Strukovni dio

 

Mara Husain, dipl. ing. kem., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb

Nada Pitinac, dipl. ing. kem. teh., Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića, Osijek

Dalibor Sumpor, prof. biologije, Tehnička škola, Kutina

dr. sc. Tomislav Bolanča, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

Željko Grgurić, dipl. inž. kem., Prirodoslovna i grafička škola, Rijeka

Tamara Hudolin, prof., ASOO, Zagreb

dr. sc. Bruno Zelić, red. prof., Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

 

6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma

 

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

 

Podjeli:
Kategorija propisa:

Newsletter

Hosted by Mydataknox