ODLUKA O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE (050624) U OBRAZOVNOM SEKTORU GRADITELJSTVO I GEODEZIJA - važeći tekst, NN br. 79/2017

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

>>> vidi cijeli propis (grafički uređen) OVDJE

Na temelju članka 8. stavka 4. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10 i 22/13) ministrica znanosti i obrazovanja donosi

 

ODLUKU O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE (050624) U OBRAZOVNOM SEKTORU GRADITELJSTVO I GEODEZIJA

 

(„Narodne novine“, broj 79/17)

 

I.

Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u obrazovnom sektoru GRADITELJSTVO I GEODEZIJA, koji je sastavni dio ove Odluke.

 

II.

(1) U skladu sa strukovnim kurikulumom koji je sastavni dio ove Odluke, obrazuju se učenici koji upisuju prvi razred srednje škole u programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike počevši od školske godine 2017./2018.

(2) Učenici koji su u školskoj godini 2017./2018. upisali prvi razred srednje škole u eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike, obrazuju se po strukovnom kurikulumu koji je sastavni dio ove Odluke.

(3) Iznimno od stavka 1. ove točke, učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2017./2018. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za zanimanje geodetski tehničar (130704) objavljenom u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 1, Zagreb, veljača 1997. te donesenom Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje geodetski tehničar (130704) u obrazovnom sektoru Graditeljstvo i geodezija (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0006 od 13. lipnja 2011. godine), mogu se obrazovati po programu koji su upisali.

(4) Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za zanimanje geodetski tehničar (130704) objavljenom u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 1, Zagreb, veljača 1997. te donesenom Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje geodetski tehničar (130704) u obrazovnom sektoru Graditeljstvo i geodezija (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0006 od 13. lipnja 2011. godine), nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.

(5) Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike, nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.

 

III.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti nastavni plan i program za zanimanje geodetski tehničar (130704) objavljen u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 1, Zagreb, veljača 1997. te donesen Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje geodetski tehničar (130704) u obrazovnom sektoru Graditeljstvo i geodezija (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0006 od 13. lipnja 2011. godine), osim za učenike iz točke II. stavka 3. i 4. ove Odluke.

 

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE

 

Popis kratica

ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje

EU – Europska unija

MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja

NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

NN – Narodne novine

RH – Republika Hrvatska

ASCII – American Standard Code for Information Interchange, Američki standardni znakovnik za razmjenu informacija

CAD – Computer-aided Design or computer-aided drafting, računalom potpomognuto projektiranje ili računalom potpomognuto crtanje

DXF – Drawing Interchange Format or Drawing Exchange Format, format za razmjenu CAD crteža

GIS – Geografski informacijski sustav

GNSS – Globalni navigacijski satelitski sustav, standardni generički termin za satelitske navigacijske sustave (Sat Nav) koji pružaju autonomno geoprostorno pozicioniranje s globalnom pokrivenošću

GPS – Global Positioning System, globalni pozicijski sustav

HOK – Hrvatska osnovna karta, mj. 1 : 5000

INSPIRE direktiva – INfrastructure for SPatial Information direktiva je 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije od 14. ožujka 2007. koja se odnosi na prostorne podatke i podržava kreiranje politike vezane uz okoliš

NIPP – Nacionalna infrastruktura prostornih podataka je skup mjera, normi, specifikacija i usluga koji imaju za cilj omogućiti učinkovito prikupljanje, vođenje, razmjenu i korištenje georeferenciranih prostornih podataka

Query – skraćena verzija naziva za Structured Query Language (SQL) – najpopularniji računalni jezik za izradbu, traženje, ažuriranje i brisanje podataka iz relacijskih baza podataka

SI sustav – S ystème International d’Unités međunarodni je sustav mjernih jedinica

SQL – Structured Query Language najpopularniji je računalni jezik za izradbu, traženje, ažuriranje i brisanje podataka iz relacijskih baza podataka

XML – EXtensible Markup Language, jezik za označivanje podataka

 

Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

 

1. OPĆI DIO

 

1.1. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije

 

Tehničar geodezije i geoinformatike

 

1.2 Cilj strukovnog kurikuluma

 

Cilj strukovnog kurikuluma j stjecanje je kompetencija propisanih standardom kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike.

 

1.3 Trajanje obrazovanja

 

Četiri godine

 

1.4 Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja

 

Završena osnovna škola

 

2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM

 

2.1. Nastavni plan

 

http://narodne-novine.nn.hr/files/_web/sluzbeni-dio/2017/129853/images/19069.jpg

http://narodne-novine.nn.hr/files/_web/sluzbeni-dio/2017/129853/images/19085.jpg

* Napomena: U drugom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U trećem razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U četvrtom razredu polaznik bira jedan od triju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta.

2.2. Nastavni program

 

2.2.1. Općeobrazovni dio

 

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Cilj predmeta:

• naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

• steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

• steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

Opis predmeta:

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Slušanje i govorenje

1. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja

2. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno

3. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju

4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomoć bilježaka i grafičkih prikaza

5. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

6. provjeriti učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke

Struktura hrvatskog jezika

1. razvrstati jezikoslovne pojmove

2. opisati sadržaje vezane za povijest hrvatskog jezika

3. razlikovati značajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika

4. navesti jezična pravila

5. izdvojiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini

6. utvrditi jezične jedinice na sintagmatskoj razini

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

Pisanje

1. sastavljati različite vrste tekstova

2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije

3. planirati sadržaj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno

4. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst

5. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta

6. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju

 

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost

Analiza književnih tekstova

1. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama

2. objasniti književnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima

3. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja

4. prikupiti informacije o zadanim književnim tekstovima iz različitih izvora

5. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima

6. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini

7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome književnom tekstu

Analiza neknjiževnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora

2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta

3. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst

4. tumačiti tekstove s grafičkim elementima

5. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno

6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja

7. prikupiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima iz različitih izvora

8. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima

9. poduprijeti argumentima stav o neknjiževnom tekstu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Javni govor

Govorenje – monološki oblici

Govor

Govorenje – dijaloški oblici

Oluja ideja

Funkcija glasova u jeziku

Fonem, alofon, fon

Fonem i grafem

Tvorba i podjela glasova

Podjela glasova prema otvoru

Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvučnosti

Podjela glasova prema mjestu tvorbe

Glasovne promjene

Jednačenje glasova po zvučnosti

Jednačenje glasova po mjestu tvorbe

Gubljenje suglasnika

Palatalizacija

Sibilarizacija

Jotacija

Vokalizacija

Nepostojano a

Pravogovorna i pravopisna norma

Pravogovor ili ortoepija

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Vrjednote govornog jezika

Pravopis ili ortografija

Pisanje velikog i malog slova

Pravopisni i rečenični znakovi

Pisanje glasova č/ć, dž/đ,

Alternacije ije/je/e/i

Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća

Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti

Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici)

Pisanje – opisivanje

Opisivanje kao postupak

Pisanje – pripovijedanje

Pripovijedanje kao postupak

Priča

Tehničko izvješće

Obavijest

Životopis

Molba

Priča i novela

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Ranko Marinković, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio

Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka

Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče

Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija

Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza

Dubravko Horvatić, Đavo u podne

Vjekoslav Kaleb, Gost

Roman

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Pavao Pavličić, Večernji akt

Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni

Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje

Victoria Hislop, Otok

Khaled Hosseini, Gonič zmajeva

John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit

Drama

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, Škrtac

Pero Budak, Mećava

Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina

Lirika

Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.

Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca

Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke

Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević

Ep

Polaznici čitaju pet pjevanja.

Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)

Čitanje – opisivački tekstovi

Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova

Čitanje – pripovjedački tekstovi

Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova

Molba

Životopis

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Predavanje

Slušanje – dijaloški oblici

Intervju

Govorenje – monološki oblici

Predavanje

Govorenje – dijaloški oblici

Anketa

Morfem i morfologija

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Gramatičke kategorije

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Promjenjive riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Nepromjenjive riječi

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljeća

Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)

Pisanje – izlaganje

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Cijeli se svijet igra

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Prometeji

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Žena u književnom djelu

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Čitanje – izlagački tekstovi

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za nastavnike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Izvješće

Slušanje – dijaloški oblici

Razgovor na temu

Govorenje – monološki oblici

Izvješće

Govorenje – dijaloški oblici

Službeni razgovor

Sintaksa

Sintaksa

Spojevi riječi

Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi

Ustrojstvo rečenice

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Rečenice po sastavu

Jednostavne i složene rečenice

Nezavisno složena rečenica

Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica

Zavisno složena rečenica

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Povezivanje rečenica u tekstu

Red riječi u rečenici

Pravopisna pravila u sintaksi

Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova

Hrvatski jezik u 19. stoljeću

Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

Pisanje – dokazivanje

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Jureći vlak braće Lumière

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Društveni angažman

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Unutarnji svijet

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Čitanje – dokazivački tekstovi

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Komentar

Slušanje – dijaloški oblici

Debata

Govorenje – monološki oblici

Komentar

Govorenje – dijaloški oblici

Razgovor na temu

Leksikologija

Uvod u leksikologiju

Jezični sustav i jezični znak

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Leksičko-semantički odnosi

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Raslojenost leksika

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma i jezični purizam

Jezična norma

Jezični purizam

Frazeologija

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Leksikografija

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika

Hrvatski jezik – službeni jezik Europske unije

Pisanje – dokazivanje

Školski esej

Pisanje – upućivanje

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Stoljeće nemira

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Globalno selo

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Hrvatska književna baština

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Čitanje – dokazivački tekstovi

Kritika

Komentar

Čitanje – upućivački tekstovi

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Cilj predmeta:

• razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

• čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

• razumjeti opis događaja u osobnim pismima

• identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

• napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu

• komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

• jednostavno povezivati rečenice kako bi polaznici opisali događaje i svoje doživljaje

• usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

• usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

• prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

• uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura

• ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Opis predmeta:

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrjednovanje, Europskoga jezičnog portfolia Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja, očekuje se da će polaznici doseći razinu A2+, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, u skladu s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz manja proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 %, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. razviti jezične strukture osnovne razine i vokabular u usmenome i pisanome izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje vezane uz svakodnevne i poznate situacije

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Kupovina

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

• ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti

• ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne

• VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

• PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine

• BROJEVI: glavni i redni

• PRILOZI: mjesta, određenoga i neodređenoga vremena

• SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena

• GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike

2. izdvojiti osnove jezičnoga sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima

Čitanje

1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnome osobnom pismu

2. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

Pisanje

1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava

2. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkome i jednostavnom pisanom obliku

Govor

1. izložiti svoje osjećaje vezane uz svakodnevne i poznate situacije

2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

Međukulturno djelovanje

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja između osoba iz različitih kultura

3. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

znamenitosti

Multikulturnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Škola i obrazovanje

Vrste škola

Predmeti

Ocjene

Školski pribor

Život u školi

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Generacijski jaz

Odnosi među spolovima

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

• PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

• PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)

 

• TVORBA RIJEČI: compounds

• PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici

• SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena

• GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnoga sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja vezanoga za struku

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne rečenice.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Posao i obrazovanje

Zanimanja. Oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Svijet rada

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika. Stručna praksa i rad u inozemstvu

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Solidarnost

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Strukovno usmjerene teme

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Napomene:

Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike, pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• pasivne rečenice, bezlični oblici, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola; causative have.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Cilj predmeta:

• razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

• čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

• razumjeti opis događaja u osobnim pismima

• identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

• napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa

• komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

• jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali događaje i svoje doživljaje

• usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči kroz sve jezične djelatnosti

• usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

• prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje jezika cilja

• uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura

• ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Opis predmeta:

Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrjednovanje, Europskoga jezičnog portfolia Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. razviti jezične strukture više razine i vokabular u usmenome i pisanome izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jkednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje vezane uz svakodnevne i poznate situacije

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Kupovina

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• IMENICE: vrste, rod, broj

• ČLANOVI: određeni, neodređeni

• ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice, bezlična man

• PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

• PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

• PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

• SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (dass, weil, wenn, denn)

• GLAGOLI: pomoćni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih glagola, perfekt, imperativ.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike

2. izdvojiti osnove jezičnoga sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima

Čitanje

1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom pismu

2. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

Pisanje

2. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava

3. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnom pisanom obliku

Govor

1. izložiti svoje osjećaje vezane uz svakodnevne i poznate situacije

2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

Međukulturno djelovanje

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

3. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV-vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Škola i obrazovanje

Vrste škola

Predmeti

Ocjene

Školski pribor

Život u školi

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Generacijski jaz

Odnosi među spolovima

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje i proširivanje

• IMENICE: složenice

• PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva

• PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

• SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama

• GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola te uporaba haben mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; rekcija glagola.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnoga sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja vezanoga za struku

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

 

Slušanje

1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i /ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Posao i obrazovanje

Zanimanja i oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moje zanimanje u suvremenom društvu i europskom okviru

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Solidarnost

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Strukovno usmjerene teme

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Cilj predmeta:

• razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja

• vrjednovati dokaze

• razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize

• interpretirati povijesne podatke

• konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive

Opis predmeta:

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:

a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba

b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda

• o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:

• vještina kronološkog razmišljanja

• vještina razumijevanja povijesne naracije

• vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa

• vještina povijesnog istraživanja

• vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.

Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti te osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je itekako važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni je dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postanu dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Razred: prvi (1).

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

1. opisati svakodnevan život paleolitskog lovca i sakupljača plodova

2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju

3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike

4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova

5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija

6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi

7. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista

Uspon i pad starog svijeta

1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista

2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama

3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet

4. ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture

5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću

6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućega europskog naslijeđa

7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske

Srednjovjekovne civilizacije

1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća

2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine

3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima

4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe

5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske

6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća

7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinentima

8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku

9. izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba

Pojava i razvoj prvih ljudi

Materijalna kultura i način života

Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

Neolitska i urbana revolucija

Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika

Kulturne grupe i nastanak prvih naroda

Od stanovnika sela do stanovnika grada

Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija

Stari istok

Pismo – pronalazak od neprocjenjive važnosti

Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Današnji hrvatski prostor u prapovijesti

Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek

Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija

Iliri i njihova kultura

Prijelomna vremena – inovacije i velika seoba

Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji

Uspon i pad starih i novih država

Pojava judaizma i Židovska država

Pojava i razvoj egejske civilizacije

Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima

Grčka i Stari istok između Aleksandra Velikog i Rimljana

Najpoznatije religije starog svijeta

Helenska i helenistička kultura

Doba velikih carstava

Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom

Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno naslijeđe

Indija i Kina

Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja

Od autohtonoga ilirskog sela do autohtonog grada

Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana

Način života i arhitektura rimskog grada na istočnoj obali Jadrana

Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju

Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi

Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva

Pojava i uspon islamske civilizacije

Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Oporavak Zapada

Nova carstva, kraljevstva i komune

Gospodarski i kulturni oporavak

Kršćanstvo i društvo

Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.)

Slavenski svijet u Europi

Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe

Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada

Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

Hrvatska između sredozemnog i srednjoeurop-skog svijeta

Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti

Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti

»Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja

Napomene:

U prvom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do 1200. g. pr. Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. Godine. Također će razumjeti pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima, te kako su nove države, različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecali na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspravljati o tome kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Rađanje moderne Europe

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Velika geografska otkrića i europska ekspanzija

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija

Izazovi s Istoka – Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u »produženom srednjovjekovlju«

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i početkom 19. stoljeća

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije 18. i 19. stoljeća

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od 1830. do 1914. godine

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

„»Novi imperijalizam« moćnih nacionalnih država 1850. – 1914. godine i važniji globalni trendovi

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije,

demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Prvi svjetski rat

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Tri oblika političke scene u svijetu od 1919. do 1939. godine

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Drugi svjetski rat

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici 20. stoljeća

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

Napomene:

U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini, (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Cilj predmeta:

• omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

• osobito se usredotočiti na značenje kršćanske vjere za cjelovit rast i razvoj polaznika

Opis predmeta:

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, te njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i samipostanu humanije osobe. Vjeronauk im u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Religioznost i put religija

1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu

2. opisati temeljna obilježja religioznosti

3. razlikovati prirodne i objavljene religije

4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora

5. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam

6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost

 

Kršćanska objava i vjera

1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave

2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja

3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu

4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život

5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesno-spasenjsko značenje kao Sina Božjega

6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas

7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka

2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

U potrazi za smislom života

U vrtlogu svijeta i života

Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe

Smisao i besmisao života

Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Živjeti kao protagonist – životna uporišta

Čovjek – religiozno biće

Vjera – iskonska ljudska potreba

Čovjek je po naravi religiozan

Razvoj religije

Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva

Monoteističke religije

Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Kršćanska objava i Sveto pismo

Kršćanska objava i njezino prenošenje

Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji

Biblijski govor o Bogu

Biblija u životu kršćana

Isus Krist – vrhunac objave

Isus – povijesna osoba

Isusov lik

Navještaj kraljevstva Božjega

Isusovo otkupiteljsko djelo

Isus Krist – pravi Bog i pravi čovjek

Zajedništvo s Kristom

Tajna stvaranja – govor znanosti i govor vjere

Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

Biblijsko-vjernički pristup stvaranju

Odnos vjere i prirodnih znanosti

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzora vjere

4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Sloboda – izbor i odgovornost

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugomu

U potrazi za vrjednotama

Život s Crkvom i u Crkvi

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskog služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. – 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

 

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretni život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kršćansko poimanje čovjeka

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – moralno biće

Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest – norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

“Muško i žensko stvori ih”

Čovjek – žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo

Dostojanstvo ljudskoga života

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Živjeti u istini

Hoditi u istini

„Istina će vas osloboditi“

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini, (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom – izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i “nova religioznost”

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Biblijska slika i iskustvo Boga

Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Ljudski rad i stvaralaštvo

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Izazovi znanstveno-tehničkog napretka

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Kršćanska nada u budućnost

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini, (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Cilj predmeta:

• stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

• razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Opis predmeta:

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina kao što su filozofska antropologija, politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice, psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

U potrazi za identitetom

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Prepreke u potrazi

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Orijentacija i zamke na putu

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Ciljevi: lažni, prividni, istinski

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, težnja za srećom i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje)

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja.

Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva.

Etičke krjeposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham).

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa.

Račun užitka.

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti; razlike među ljudima i problem jednakosti ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Izazovi suvremenog društva

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Čovjek, priroda, etika

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Kvaliteta života

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Smisao i granice tehnološkog razvoja

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekologija i zaštita okoliša

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Bioetika i biologijske znanosti

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Medicinska bioetika

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealni zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Moral i etika

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealan zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike: normativna, deskriptivna i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Cilj predmeta:

• razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

• osposobiti ih za zanimanja u određenom strukovnom području

Opis predmeta:

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja, kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije te u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti, a podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Geografski pristup

1. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje

2. opisati razvoj geografije

3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina

 

4. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

5. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

7. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. opisati postanak svemira

2. razlikovati svemirska tijela

3. objasniti strukturu i odnose u Sunčevu sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje

5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje

6. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata

2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata

3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju

5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti posebnosti među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini i na slijepoj karti imenovati primjere

2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. prepoznati interakcije među prirodnim pojavama pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju prostora

5. predstaviti rezultate samostalnog istraživanja stanja okoliša (zraka, vode obližnjega vodenog toka, tla)

6. navesti primjere mogućeg povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu

7. navesti primjere racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava

8. objasniti koncept održivog razvoja i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Geografski pristup

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

Svemir – postanak i struktura

Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Orijentacija i geografske karte

Orijentacija u prostoru i određivanje položaja na Zemlji

Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost Zemlje

Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere

Globalna tektonika ploča

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Vrijeme i klima te promjene klime

Klasifikacija klima

Povezanost klime, vegetacije i tla

Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)

Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare)

Led na Zemlji

Prirodna bogatstva

Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima

Onečišćenje zraka, voda i tla

Zaštićena područja

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

2. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života

4. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

6. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove

7. analizirati nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini

8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

9. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje

10. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja nasljeđa i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih građana i građana svijeta

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu

Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš

Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu

Gospodarski sustavi

Povezanost demografskih i ekonomskih procesa

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Gospodarska razvijenost i stanovništvo

Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

 

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Cilj predmeta:

• stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja

• provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

• poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Opis predmeta:

Kod ovog zanimanja posao se provodi u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela.

Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju zbog rasterećenja leđa, nogu i zdjelice.

Sjedenje i stajanje zahtijevaju malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluju na rad dišnog i krvožilnog sustava te su takve osobe sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporučuje se posebnu pozornost usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta.

Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti.

Od izvannastavnih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu dinamičku i statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuju se aktivnosti planinarenja i skijanja.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kineziološka teorijska znanja

1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture

2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju

3. navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije

4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja)

5. nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unaprjeđenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja

Kineziološke aktivnosti

1. isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj

2. uskladiti polistrukturne acikličke aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

3. kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

4. ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

5. demonstrirati izvođenje jedne monostrukturne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju

 

Transformacija kinantropoloških obilježja

1. isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela – povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo)

2. razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti)

3. prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost)

4. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava, stabilnosti lokomotornog sustava)

5. kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

2. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

3. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

4. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

5. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Važnost tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva

2. Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija)

3. Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja

4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)

5. Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine

6. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetne tjelesne aktivnosti)

7. Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnog tkiva

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min

2. »Leteće« trčanje do 40 m

3. Trčanje do 100 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču)

6. Skokovi odrazom svaki četvrti korak

7. Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka

8. Bacanje Vortexa u dalj

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

10. Različite varijante premeta strance

11. Stoj na glavi

12. Stoj na rukama, kolut naprijed

13. Odbočka

 

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

14. Ljuljanje na karikama

15. Pomicanje u visu

16. Njihom strance premah odnožno

17. Klimom premah zgrčeno

18. Okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)

19. Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)

20. Galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

21. Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju

22. Poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču

23. Bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima

24. Skok »kadet«

25. Skok »jelenji«

V. PLES I AEROBIKA

26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)

27. Disko-foks plesovi

28. Aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Bočno bacanje tsuri goshi

30. Nožno bacanje de ashi barai

31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi

32. Polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)

VII. KOŠARKA

33. Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge

34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom

35. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta

36. Obrana »čovjek na čovjeka« (1 : 1; 2 : 2; 3 : 3)

37. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

38. Vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja)

39. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika

40. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata

41. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)

42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđenje)

IX. ODBOJKA

43. Pojedinačni blok smeča visoke lopte

44. Odbijanje podlakticama preko glave

45. Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte

46. Igra 6 : 6, zaštita od protivničkog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

47. Igra (taktika i suđenje)

X. RUKOMET

48. Razne igre s loptom

49. Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visine boka »jensen«

50. Jednostruka križanja

51. Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte

52. Osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprječavanje napadača sportskim prekršajem

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Bekend servis

55. Vodoravni (drive) udarac

56. Osnove taktike igre u paru

57. Igra (taktika i suđenje)

 

XII. TENIS

58. Privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica)

59. Forhend (spužvasta loptica)

60. Bekend (spužvasta loptica)

61. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(opći razvoj i održavanje)

1. Primjena vijače (redukcija potkožnoga masnog tkiva)

2. Primjena medicinke (razvoj mišićne mase)

3. Primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase)

4. Primjena bučica (razvoj mišićne mase)

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje fleksibilnosti)

1. Statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno)

2. Statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera)

3. Dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju)

4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)

5. Balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju)

(razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava)

1. Biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja)

2. Biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja)

3. Biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja)

4. Biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja)

5. Vježbe pravovremenosti – timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima)

6. Vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti)

1. Standardna metoda (trčanje 20’ intenzitetom 50 %)

2. Varijabilna metoda (trčanje 20’ s izmjenama intenziteta 2’ 40% i 2’ 60%)

3. Intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6 x 20’’ s odmorom 10’’)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

 

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel, jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

 

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

 

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

 

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat

 

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Olimpizam

2. Tjelesno vježbanje kao čimbenik kulture življenja

3. Sastav kinantropoloških obilježja i postupci razvoja

4. Izračun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i povećanja mišićne mase

5. Utjecaj tjelesnog vježbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja

6. Obilježja morfološkog, motoričkog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji

Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali,voda – postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodatci prehrani)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Tehnika brzog hodanja

2. Kros ili standardna ciklička kretanja različitim tempom do 10 min

3. Trčanje dionica 150 – 200 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi odrazom svaki treći korak

6. Skok uvis prekoračnom tehnikom L i D nogom pojedinačno sa zbrojem preskočenih visina – motoričko postignuće

7. Sunožno preskakivanje prepreka različitih visina (20 – 50 cm)

8. Bacanje Vortexa u cilj na tlu

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

10. Leteći kolut

11. Raznoška uzduž sprave (kozlić)

12. Salto na povišenje od mekih strunjača uz pomoć odraznog pomagala

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

13. Stoj na rukama u kolut naprijed

14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju

15. Klimom premah raznožni

16. Upor prednji na nižoj pritki, kovrtljaj naprijed

17. Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin korak, »tupfer«, »vaga«, saskok »jelenji«

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

18. Skokovi s udarcem noge o nogu

19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu

20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima

21. Otvoreni – zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju

 

22. Preskakivanje vijače naprijed i natrag križanjem ruku

23. »Leteći« skok vijačom

24. Skok »škare« povezano naprijed-natrag

V. PLES I AEROBIKA

25. Rock plesovi

26. Rumba (okreti, wisq, promenada)

27. Samba (okreti, wisq, promenada)

28. »New body« aerobika (aerobika s bučicama)

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki, ushiro mawari sabaki

30. Bočno bacanje tsuri goshi

31. Nožno bacanje de ashi barai u kretanju

32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime

VII. KOŠARKA

33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon vođenja i na dodanu loptu)

34. Obrambeni skok i zagrađivanje

35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)

36. Slobodna bacanja

37. Zonska obrana

38. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

39. Dinamičko dodavanje i primanje lopte različitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)

40. Udarci na vrata nakon dodane lopte

41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)

42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2 : 1 (+ vratar)

43. Slobodna igra 5 + 1 : 5 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

44. Vršno odbijanje preko glave

45. Niski odbojkaški stav i obrana «oštrih» lopti poluupijačem

46. Povaljka u stranu i odbijanje čekićem

47. Obrana u prednjoj liniji – pojedinačni i grupni blok

48. Igra 6 : 6, zaštita vlastitog smeča 2 : 3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stražnjoj zoni, suđenje)

X. RUKOMET

49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u različitim visinama

50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku „ polueret»

51. Povratna lopta – dupli pas

52. Poučavanje zonske obrane 5 : 1

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Smeč udarac

55. Obrana nakon smeč udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)

56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mreže (dugi udarac s mreže zamahom reketa ispod struka)

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)

59. Ravni servis

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe za mobilnost gležnja (dinamička dorzalna fleksija u stojećem položaju)

2. Vježbe za mobilnost kuka (dinamičko istezanje pregibača natkoljenice u iskoraku)

3. Vježbe torakalne mobilnosti (zasuci)

4. Vježbe mobilnosti ramena (kruženje rukom uz imitaciju dodavanja)

5. Primjeri vježbanja za razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava

6. Pilates s malim loptama

 

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje jakosti)

1. Vježbe relativne jakosti (sklek)

2. Vježbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 – 10 ponavljanja)

3. Vježbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1 – 3 ponavljanja)

4. Vježbe elastične jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom u obje faze)

5. Vježbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentričkim načinom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(sadržaji za razvoj i održavanje anaerobne izdržljivosti)

1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, odmor 2’)

2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, a između ponavljanja vrlo sporo trčanje 2’)

3. Intervalna standardna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 6x400m, intenzitet 80 – 90%, odmor 4’)

4. Intervalna varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 3x6’, 30’’ maksimalni intenzitet, 30’’ 50%, odmor 5’)

5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 12’, 1’ maksimalni intenzitet, 1’ 50%)

Kineziološki postupci unapređenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unapređenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

 

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

 

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed – natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu možnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

 

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

 

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

 

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupan napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Razvoj tjelesnog vježbanja i sporta u Hrvatskoj

2. Uzroci ozljeđivanja u izabranom zanimanju

3. Indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta izabranog zanimanja

4. Određivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vježbanja

5. Osobitosti spolova i tjelesno vježbanje

6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda

7. Cjeloživotni utjecaj kinezioloških tjelovježbenih podražaja na zdravlje polaznika

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom do 12 min

2. Trčanje dionica 40, 60, 80 m

3. Trčanje dionica 200 – 300 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Troskok s mjesta

6. Jednonožni skokovi po označenom prostoru (ili sa strunjače na strunjaču)

7. Skok uvis leđnom ili prekoračnom tehnikom – motoričko postignuće

8. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

10. Sastav po izboru polaznika (tlo)

11. Sastav po izboru polaznika (greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

12. »Jelenji« skok

13. Vrtnje obruča oko šake i dijelova tijela

14. Kotrljanje obruča po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima

15. Bacanje i hvatanje obruča povezano s plesnim koracima

16. Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (»osmica«) u mjestu i kretanju

17. Preskakivanje vijače »škarama« pogrčeno

18. Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed, polka)

19. Sastav (vijača) – sastav prema izboru polaznica

20. Sastav (obruč) – sastav prema izboru polaznica

V. PLES I AEROBIKA

21. Cha-cha-cha

22. Salsa

23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)

24. Step aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

25. Poluga ude garami

26. Udarac rukom naprijed pravocrtni

27. Udarac nogom naprijed pravocrtni

28. Donji, unutarnji i vanjski blok

VII. KOŠARKA

29. Otvaranje za prijem lopte

30. Razvijanje protunapada – dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija

 

31. Presing čovjek na čovjeka na polovici i cijelom igralištu

32. Napad na presing čovjek na čovjeka

33. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

34. Driblinzi i fintiranja 1 : 1

35. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 s udarcima na vrata (vratar)

36. Oduzimanja lopte 1 : 1 i 2 : 2

37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i fintiranja) 2 : 1 i 2 : 2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja lopte

38. Igra 4 + 1 : 4 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

39. Smeč iz zaleta varkom «kuhanjem» iza bloka

40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom

41. Vršno odbijanje u skoku

42. Taktika igre (napad trećom loptom)

X. RUKOMET

43. Finta – varka s presvlačenjem

44. Skok šut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »skokšut polueret«

45. Kombinirani sustav obrane – varijanta 5 + 1

46. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

47. Rezani forhend drop

48. Bekend dugi udarac (clear)

49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadačka)

50. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

51. Forhend volej (spužvasta loptica)

52. Bekend volej (spužvasta loptica)

53. Smeč (spužvasta loptica)

54. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje stabilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe stabilnosti stopala (podizanje na prste)

2. Vježbe stabilnosti koljena (ravni naizmjenični iskorak)

3. Vježbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdržaj 40’’)

4. Vježbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastičnom trakom)

5. Primjer vježbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja

6. Pilates s velikim loptama

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje brzinsko eksplozivnih svojstava)

1. Vježbe za razvoj i održavanje brzine (10 ustajanja iz raznih položaja s reakcijom na zvučni podražaj)

2. Vježbe za razvoj i održavanje agilnosti (trčanje naprijed i natraške 6 x 5 m)

3. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko švedske klupe)

4. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 x 5 m, odmor 30’’)

5. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvođenje različitih udaraca specifičnih za pojedine sportove)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(optimizacija sastava tijela – smanjenje potkožnoga masnog tkiva)

1. Metode aerobnog vježbanja (trčanje 30’ niskim intenzitetom)

2. Metode anaerobnog vježbanja (trčanje 20’, 2’ visoki intenzitet, 2’
50 %)

3. Metode vježbanja s vanjskim opterećenjem (kružno vježbanje, 15 vježbovnih mjesta, vježbanje 60’’, a oporavak 20’’)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unapređenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

 

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

3. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

4. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim se prstima upirati u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

 

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

 

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu što većega kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV.Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

 

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

 

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

 

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Kulturološko-povijesne dimenzije tjelesnog vježbanja i sporta u funkciji kulture življenja

2. Energetska potrošnja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane

3. Masaža i samomasaža kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvođenja pojedinih zahvata)

4. Odabir kinezioloških aktivnosti u funkciji sportske rekreacije

5. Moguća patološka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem

6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praćenja procesa tjelesnog vježbanja (monitori srčane frekvencije – Polar, Omron ili Tanita vage)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom 12 min i više

2. Trčanje dionica 300 – 400 m

3. Trčanje – motoričko postignuće

4. Troskok s mjesta – motoričko postignuće

 

5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom – motoričko postignuće

6. Skok uvis leđna ili prekoračna tehnika – motoričko postignuće

7. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. RITMIČKA GIMNASTIKA

8. Individualna/skupna vježba s vijačom, loptom ili obručem

III. PLES I AEROBIKA

9. Bečki valcer (koreografija)

10. Quadrilla (koreografija)

11. Tae-bo aerobika

IV. BORILAČKI SPORTOVI

12. Obrana od pljuske (udarca rukom)

13. Obrana od obuhvata

14. Obrana od hvata za kosu

15. Sprovođenje ključem na ruci

16. Obrana od napada nožem

 

V. KOŠARKA

17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje

18. Suradnja dva igrača u napadu – napad blokadama

19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem

20. Igra (primjena timske taktike 5 : 5)

VI. NOGOMET

21. Žongliranje loptom po podlozi i u zraku različitim dijelovima tijela

22. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2 i 5 : 2 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)

23. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 4 i 5 : 5 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

24. Igra 4 + 1: 4 + 1 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

VII. ODBOJKA

25. Tenis servis

26. Tradicionalni sustav 4 – 2 (dizač u prednjoj zoni)

27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed

28. Povezivanje zaštite 1 : 2 : 3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) i zaštite 2 : 3 (2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

29. Igra (taktika i suđenje)

VIII. RUKOMET

30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)

31. Utrčavanja te odvlačenja krilnih napadača bez lopte i s loptom

32. Fintiranje u vođenju i dodavanju (R)

33. Igra (taktika i suđenje)

IX. BADMINTON

34. Igra na mreži: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica

35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)

36. Igra (osnovne taktike u mješovitim parovima)

X. TENIS

37. Spin servis

38. Igra mali tenis (Taktička primjena osnovnih udaraca u igri)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. LOKOMOTORNI SUSTAV

(prevencija lokomotornih ozljeda)

1. Primjena relativnih vježbi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednonožni čučanj)

2. Primjena elastičnih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastičnog otpora)

3. Primjena proprioceptivnih vježbi u programima prevencije ozljeda (sporo trčanje s naskokom na jednu nogu i zadržavanjem ravnoteže)

4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava

II. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(optimizacija sastava tijela – povećanje mišićne mase)

1. Vježbe potisaka i privlačenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje)

2. Vježbe pregiba i opružanja (pregib podlaktica bučicama, opružanje podlaktica bučicama)

3. Vježbe odmicanja i primicanja (razvlačenje bučicama, primicanje natkoljenice ležeći na boku)

4. Sustavi vježbanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije)

5. Sustavi vježbanja II. (padajuće serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima.

Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

 

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju, doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima:

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

 

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

 

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu:

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice)

1. s laktovima u visini ramena stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

 

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

 

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati nogu s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja

 

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Cilj predmeta:

• usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

• biti osposobljen za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

• razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

• prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

• biti osposobljen za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

• učinkovito primjenjivati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

• učinkovito primjenjivati tehnologiju

• steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Opis predmeta:

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.

Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u složenijim situacijama

2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i razlomcima

4. diskutirati o rješenju linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihovih sustava koristeći linearnu funkciju

 

Brojevi

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

 

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti tražene podatke uz raspravu o valjanosti metode

2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju

3. predočiti prikupljene podatke pomoću linijskog, stupčastog i kružnog dijagrama

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Algebra i funkcije

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Oblik i prostor

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerenje

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Podatci

Prikupljanje, obrada i predočavanje podataka

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, nego se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. analizirati kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. analizirati prikupljene i prikazane podatke

2. odrediti srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Logaritam pozitivnog broja

Algebra i funkcije

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Oblik i prostor

Geometrija prostora

Mjerenje

Geometrijski oblici u prostoru – oplošje i obujam

Podatci

Analiza prikupljenih i obrađenih podataka

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. analizirati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. povezati binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

 

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. proračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

2. odrediti vjerojatnost događaja za prikupljene i analizirane podatke

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Algebra i funkcije

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Oblik i prostor

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Mjerenje

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Podatci

Vjerojatnost

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

 

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. primijeniti nizove i redove

2. analizirati složene funkcije pomoću svojstava elementarnih funkcija

Podatci

1. analizirati utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

2. usporediti srodne skupove podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti konvergentnost niza uz izračun limesa

2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije

3. derivirati složenu funkciju

4. ispitati svojstva funkcije primjenjujući derivacije

5. nacrtati graf funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći osnovna svojstva integriranja

7. izračunati površinu ispod grafa jednostavnije funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Brojevni sustavi

Algebra i funkcije

Nizovi i redovi

Funkcije

Podatci

Statistika

Infinitezimalni račun

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, indi.vidualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Cilj predmeta:

• dopuniti znanja, vještine i kompetencije polaznika u području fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog osposobljavanja za određeno zanimanje

Opis predmeta:

Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti fizike temelj za primijenjenu znanost, kao što su elektrotehnika i računalstvo. U fizici je važan i karakterističan eksperimentalni pristup koji omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se služi opažanjem i mjerenjem te logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje polazniku omogućuju promatranje i istraživanje pojava, razmišljanje o njima i razumijevanje njihova objašnjenja te na temelju toga kreativno odlučivanje i poduzimanje akcija.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan upad

7. primijeniti opis vertikalnog i horizontalnog hica pri rješavanju problema

8. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom ugibanju

9. riješiti problem na primjeru jednolikog kružnog gibanja

10. analizirati razlike i sličnosti translacijskog i rotacijskog gibanja tijela

 

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila

4. raspraviti o općem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko Zemlje

5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona očuvanja količine gibanja

6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim zakonom translacijskog gibanja

7. prosuditi o ravnoteži krutog tijela

8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

9. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

10. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Gibanja

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodni pad

Hici

Jednoliko kružno gibanje

Sile i polja

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Sudari

Rotacija krutog tijela

Ravnoteža krutog tijela

Tlak

Uzgon

Protjecanje fluida

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti kinetičku energiju tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. primijeniti zakon očuvanja energije

 

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. opisati načine prijenosa topline

6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima

8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Elektrodinamika

1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor

2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje

3. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi

4. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima

5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu

7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa

8. objasniti primjenu elektromagnetske indukcije

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Rad i energija

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Termodinamika

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Prijenos topline

Plinski zakoni

Prvi i Drugi zakon termodinamike

Elektrodinamika

Električna struja

Električni otpor

Ohmov zakon za strujni krug

Rad i snaga električne struje

Oerstedov pokus

Elektromagnetska indukcija

Načelo rada generatora

Zaštita od električnog udara

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Titranje, valovi zvuk

1. objasniti fizikalne veličine koje određuju harmonijsko titranje

2. interpretirati grafički promjenu fizikalnih veličina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom

3. primijeniti jednadžbe koje opisuju harmonijsko titranje u rješavanju zadataka

4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigušeno i prisilno titranje, rezonancija)

5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehaničkih valova

6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala

7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova

8. raspraviti spektar i primjenu zvučnih valova

Elektromagnetski valovi i svjetlost

1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra

2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini

3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala

4. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi

5. konstruirati sliku koju daje tanka leća te navesti njezina svojstva

6. primijeniti jednadžbu leće

7. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svjetlosti)

Atomi i atomske jezgre

1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa

2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma

3. objasniti fotoelektrični efekt

4. usporediti valnu i čestičnu prirodu svjetlosti i tvari

5. navesti α, β i γ raspad te opisati ionizirajuća svojstva nastalih produkata i njihov doseg

6. primijeniti zakone očuvanja naboja i masenog broja kod nuklearnih reakcija

7. uporabiti u rješavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada

8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i fuzijom

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Titranje, valovi, zvuk

Harmonijsko titranje, prigušeno i prisilno titranje

Rezonancija

Energija titranja

Nastanak valova i karakteristične valne veličine

Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova

Valovi zvuka

Ultrazvuk

Elektromagnetski valovi i svjetlost

Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova

Spektar i brzina elektromagnetskih valova

Zakoni geometrijske optike

Ravno zrcalo

Disperzija svjetlosti

Leće

Interferencija i ogib svjetlosti

Polarizacija svjetlosti

Atomi i atomske jezgre

Zračenje užarenog tijela

Fotoelektrični efekt

Dualizam u prirodi

Razvoj modela atoma

Struktura atomske jezgre

Radioaktivnost

Nuklearna energija

Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA

Cilj predmeta:

• usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živome svijetu kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građana suvremenoga demokratskog društva

• proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi

• stečeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstva prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

Opis predmeta:

Polaznici stječu znanja i razvijaju vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktičan rad do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu. Učenje ciljano utječe i na afektivnu domenu polazničkog razvoja usvajanjem poštovanja prema životu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i na odgovornost za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Čovjek i zdravlje

1. preispitati zdrave stilove življenja te važnost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

2. povezati putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo čovjeka s mjerama prevencije

3. usporediti najčešće virusne i bakterijske bolesti i načine njihova liječenja

4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

5. protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

6. procijeniti opasnosti za zdravlje vezane uz specifičnost zanimanja za koje se školuje

7. demonstrirati osnovne zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

8. procijeniti posljedice poremećaja ravnoteže u organizmu

Spolnost i sazrijevanje čovjeka

1. protumačiti povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona

2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom građom i higijenom

3. razlikovati prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće

4. protumačiti proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja

5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice

6. raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornome spolnom ponašanju

 

Zaštita prirode i okoliša

1. opisati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša

2. opisati odnose između živih bića u biocenozi

3. objasniti razloge ugroženosti prirode na Zemlji

4. istražiti potencijalne opasnosti za okoliš, vezane uz zanimanje za koje se školuju pomoću mini istraživanja

5. predvidjeti moguće mjere zaštite prirode koje se mogu provesti zbog postojećeg ili potencijalnoga štetnog djelovanja na okoliš

6. ilustrirati na primjerima raznolikost i posebnosti hrvatske flore i faune

7. raspravljati o potrebi očuvanja bogatstva prirode te održanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Čovjek i zdravlje

Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja

Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom

Osobna higijena

Zdrava hrana i razborita prehrana

Umor, odmor i rekreacija

Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)

Individualni rad i rad u skupini

Primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice

Poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

Utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja

Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)

Rizici za zdravlje vezani uz specifičnost zanimanja i način života

Spolnost i sazrijevanje čovjeka

Životni ciklus čovjeka i razvoj spolnosti

Pubertet i adolescencija

Građa i funkcija muškog i ženskog spolnog sustava

Menstrualni ciklus i oplodnja

Trudnoća, porod, dojenje i njega novorođenčadi

Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće

Individualni rad i rad u skupini:

Odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka)

Utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje

Zaštita prirode i okoliša

Područje istraživanja ekologije i temeljni pojmovi

Utjecaj najvažnijih abiotičkih čimbenika na život i održavanje

organizama

Utjecaj biotičkih čimbenika na život i održavanje organizama

Temeljne značajke ekosustava i održanje prirodne ravnoteže

Osobitosti i zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj

Individualni rad i rad u skupini:

Razlozi ugroženosti prirode na Zemlji

Štetna djelovanja čovjeka na okoliš (primjer prema načelu regionalnosti)

Potencijalni štetni učinci profila zanimanja na biološku i krajobraznu raznolikost i prijedlozi praktičnih mjera zaštite

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja i individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO

Cilj predmeta:

• uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

• razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

• usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

• usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

• usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

• razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

• usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

• prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

• shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Opis predmeta:

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijela.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

1. povezati utjecaj zakona i aktivnosti u svakodnevnom životu

2. objasniti pojmove moći, vlasti i autoriteta

3. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

4. identificirati odrednice civilnog društva

5. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

6. navesti značajke i oblike države

7. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam

8. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

9. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. objasniti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje EU

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Politika i političko djelovanje

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast, moć i autoritet

Političko djelovanje

Civilno društvo

Ljudska prava

Država

Država

Oblici države

Narod i nacija

Politički sustavi

Politički sustavi

Demokracija – neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustrojstvo Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast,zvršna vlast ii sudska vlast

Uvod u ekonomiju

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i marketing

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Hrvatska i Europska unija

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije

Hrvatska i Europska unija

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

2.2.2. Obvezni strukovni moduli

 

Naziv modula

GEODEZIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Osnove geodezije

Geodetski instrumenti

Geodetski koordinatni sustavi i mreže

Satelitsko pozicioniranje

Geodetska izmjera

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• upoznati se s osnovnim pojmovima i zadatcima geodezije, geodetskim instrumentima i priborom, uspostavom geodetskih mreža, metodama izmjere, vrstama projekcija Zemlje i prikazima površine Zemlje

Opis modula:

Definiranje važnosti i zadataka geodezije. Definiranje oblika, veličine Zemlje. Upoznavanje s vrstama projekcija Zemlje. Upoznavanje geodetskih instrumenta i pribora za izmjeru. Upoznavanje vrsta i metoda izmjere geodetskih mreža i površine Zemlje. Načini obrade, analiziranja i prikazivanja mjerenih podataka.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Geodezija (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Geodezija (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Geodezija (3. razred, 2 sata, 4,5 boda)

Geodezija (4. razred, 2 sata, 4,5 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODEZIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti pojam, važnost i zadatke geodezije

2. interpretirati oblik, veličinu i vrste projekcija Zemlje

3. opisati vrste i svrhu geodetskih mreža

4. razlikovati vrste grafičkih prikaza u geodeziji

5. objasniti vrste pogrješaka mjerenja

6. objasniti matematičko-fizikalne osnove geodetskih instrumenata (glavne principe)

7. opisati geodetske instrumente i njihove dijelove (prema konstrukcijskim rješenjima i namjeni)

8. primijeniti odgovarajući način upotrebe geodetskih instrumenata (fokusiranje, dioptriranje, centriranje, horizontiranje…)

9. objasniti postupke ispitivanja i rektifikacije geodetskih instrumenata

10. navesti postupke za siguran rad s geodetskim instrumentima

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u geodeziju

Značaj i zadatci geodezije

Oblik i veličina Zemlje

Predočavanje površine Zemlje – geodetske podloge

Geodetski mjerni sustavi i mjerne jedinice

Koordinatni sustavi i mreže

Projekcije Zemlje

Geodetski koordinatni sustav

Geodetske mreže

Horizontalna izmjera

Vrste mjerenja u geodeziji

Geodetski instrumenti, uređaji i pribor

Pogrješke mjerenja

Mjerenje duljina

Instrumenti i uređaji za mjerenje duljina

Visinska izmjera

Geodetske mreže – visinske (1D)

Instrumenti za određivanje visinskih razlika

Stativi i nivelmanske letve

Metode određivanja visinskih razlika

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODEZIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. opisati geodetske instrumente i njihove dijelove (prema konstrukcijskim rješenjima i namjeni)

2. objasniti postupke ispitivanja i rektifikacije geodetskih instrumenata

3. opisati geodetske koordinatne sustave

4. objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih mreža

5. razlikovati vrste geodetskih mreža prema namjeni i točnosti

6. opisati postupak stabilizacije geodetskih točaka

7. provesti izmjeru geodetske mreže

8. razlikovati vrste i metode izmjere u geodeziji

9. objasniti osnovne matematičke principe numeričke obrade mjernih podataka

10. analizirati obrađene numeričke podatke

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Mjerenje kutova

Vrste kutova

Instrumenti za mjerenje kutova

Mjerenje horizontalnih kutova

Mjerenje vertikalnih kutova

Poligonometrija

Vrste geodetskih mreža – horizontalnih (2D)

Vrste poligonskih vlakova

Rekognosciranje terena i stabilizacija poligonskih točaka

Mjerenje poligonskih stranica i kutova

Osnove koordinatnog računa

Računanje koordinata točaka poligonskog vlaka

Priključak poligonskog vlaka

Metode izmjere

Klasične metode izmjere detalja

Suvremene metode izmjere detalja

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživački izvještaj).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODEZIJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. razlikovati vrste i metode izmjere u geodeziji

2. provesti izmjeru duljina

3. provesti izmjeru kutova

4. provesti izmjeru visinskih razlika

5. objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih mreža

6. razlikovati vrste geodetskih mreža prema namjeni i točnosti

7. analizirati i predočiti podatke izmjere

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Geodetska izmjera

Vrste i izmjera geodetskih mreža (3D)

Ortogonalna metoda izmjere

Polarna metoda izmjere

Geodetski koordinatni sustavi

Poligonski vlakovi za polarnu metodu izmjere

Instrumenti za određivanje položaja točaka

Pravila izmjere i izbor točaka u ovisnosti o namjeni i mjerilu prikazivanja detalja

Predočavanje

Skica, plan, karta

Digitalni model terena

Određivanje visina

Visinski sustavi

Trigonometrijski nivelman

Tehnički nivelman

Detaljni nivelman

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.-

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODEZIJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. razlikovati vrste i metode izmjere u geodeziji

2. opisati geodetske koordinatne sustave

3. transformirati koordinate iz jednog koordinatnog sustava u drugi

4. objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih mreža

5. razlikovati vrste geodetskih mreža prema namjeni i točnosti

6. opisati postupak stabilizacije geodetskih točaka

7. provesti izmjeru geodetske mreže

8. opisati globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS)

9. objasniti matematičko-fizikalne osnove satelitskog pozicioniranja

10. objasniti metode satelitskog pozicioniranja

11. odabrati potreban instrumentarij za satelitsko pozicioniranje

12. provesti izmjeru satelitskim pozicioniranjem

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Tahimetrija

Uspostava mreže za tahimetriju

Geodetski koordinatni sustavi

Pravila izmjere i izbor točaka – svrha izmjere

Kodirana tahimetrija

Satelitsko pozicioniranje

Sustavi za određivanje položaja točaka na Zemlji

GPS mjerenja

Dijelovi GPS-a

Vidljivost satelita

Oblik i put signala

Metode izmjere

Točnost izmjere

GPS uređaji

CROPOS

Primjena satelitskog pozicioniranja

Primjena u geodeziji

Primjena u graditeljstvu

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

GEODETSKA IZMJERA

Popis strukovnih ishoda skupova

učenja iz standarda kvalifikacije

Geodetska izmjera

Satelitsko pozicioniranje

Obrada numeričkih podataka

Obrada grafičkih podataka

Predočavanje podataka izmjere

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• upoznati se s osnovnim pojmovima i zadatcima geodezije, geodetskim instrumentima i priborom, uspostavom geodetskih mreža, metodama izmjere, vrstama projekcija Zemlje i prikazima površine Zemlje

Opis modula:

Primjena geodetskih instrumenata na ispravan i siguran način. Odabiranje odgovarajućeg instrumentarija i pribora za različite metode izmjere geeodetske mreže i površine Zemlje. Primjena zadanih algoritama za prijenos i obradu podataka izmjere. Odabiranje prikladne numeričke i grafičke metode obrade mjerenih podataka. Predočiti podatke izmjere u skladu s propisanim standardima.

Nastavni predmet koji se izvodi u ovom modulu:

Geodetska izmjera (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Geodetska izmjera (2. razred, 3 sata, 5 bodova)

Geodetska izmjera (3. razred, 3 sata, 6 bodova)

Geodetska izmjera (4. razred, 3 sata, 5 bodova)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODETSKA IZMJERA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. provesti izmjeru duljina

2. provesti izmjeru visinskih razlika

3. odabrati odgovarajući instrumentarij i pribor za različite metode izmjere

4. odabrati prikladnu geoinformatičku podršku za grafičku obradu mjernih podataka

5. odrediti tražene veličine iz specifičnog seta mjernih podataka prikazanih grafički (koordinate, udaljenosti, površine…)

6. odabrati način predočavanja prikupljenih podataka sukladno zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)

7. koristiti algoritme za prijenos i obradu podataka izmjere (neprekinuti tijek podataka)

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Geodetske podloge

Geodetski mjerni sustavi i jedinice

Mjerilo planova

Mjerilo karata

Mjerenje duljina

Mehaničko mjerenje duljina

Optičko mjerenje duljina

Elektroničko mjerenje duljina

Izmjera duljina – elaborat

Mjerenje visinske razlike

Osnove mjerenja visinskih razlika

Dijelovi nivelira i njihova funkcija

Ispitivanje i rektifikacija nivelira

Izmjera visinskih razlika (elaborati)

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, elaborat.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv nastavnog predmeta: GEODETSKA IZMJERA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. provesti izmjeru duljina

2. provesti izmjeru kutova

3. odabrati odgovarajući instrumentarij i pribor za različite metode izmjere

4. odabrati prikladnu geoinformatičku podršku za numeričku obradu mjernih podataka

5. izračunati koordinate točaka iz specifičnog seta mjernih podataka (poligonski vlak, nivelmanski vlak, presjeci)

6. analizirati obrađene numeričke podatke

7. odabrati prikladnu metodu grafičke obrade za specifični set mjernih podataka

8. odabrati prikladnu geoinformatičku podršku za grafičku obradu mjernih podataka

9. koristiti odgovarajuće metode zaštite podataka (zakonom propisani načini postupanja, pravo pristupa informacijama, pravo na informacije, arhiviranje)

10. koristiti standarde za razmjenu podataka (DXF, XML, ASCII)

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Mjerenje kutova

Postavljanje teodolita (horizontiranje i centriranje, viziranje)

Dijelovi teodolita i njihova funkcija

Ispitivanje i rektifikacija teodolita

Izmjera horizontalnih kutova (elaborat)

Mjerenje horizontalnih kutova u trokutu (elaborat)

Poligonski vlak

Rekognosciranje terena

Stabilizacija poligonskih točaka

Položajni opis poligonskih točaka

Izmjera slijepoga poligonskog vlaka (elaborat)

Izmjera obostrano priključenoga poligonskog vlaka (elaborat)

Izmjera zatvorenoga poligonskog vlaka (elaborat)

Izmjera detalja

Izradba skice – skiciranje

Određivanje položaja točaka polarnom metodom (elaborat)

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu elaborat.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODETSKA IZMJERA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. provesti izmjeru duljina

2. provesti izmjeru kutova

3. provesti izmjeru visinskih razlika

4. odabrati odgovarajući instrumentarij i pribor za različite metode izmjere

5. odabrati prikladnu geoinformatičku podršku za grafičku obradu mjernih podataka

6. odrediti tražene veličine iz specifičnog seta mjernih podataka prikazanih grafički (koordinate, udaljenosti, površine,…)

7. odabrati način predočavanja prikupljenih podataka sukladno zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)

8. koristiti algoritme za prijenos i obradu podataka izmjere (neprekinuti tijek podataka)

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Priprema izmjere

Priključak vlaka na nepristupačnu točku (elaborat)

Rekognosciranje terena

Stabilizacija poligonskih točaka

Položajni opis poligonskih točaka

Izmjera detalja

Mjerenje kutova i duljina u poligonskom vlaku (elaborat)

Tehnički nivelman poligonskog vlaka (elaborat)

Izmjera detalja ortogonalnom metodom

Izmjera detalja polarnom metodom

Predočavanje

Numerička obrada

Grafička obrada

Izradba elaborata izmjere

Visinska izmjera

Izmjera vertikalnih kutova

Detaljni nivelman – profila (elaborat)

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu elaborat.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODETSKA IZMJERA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. odabrati odgovarajući instrumentarij i pribor za različite metode izmjere

2. odabrati prikladnu geoinformatičku podršku za grafičku obradu mjernih podataka

3. odabrati način predočavanja prikupljenih podataka sukladno zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)

4. odabrati potreban instrumentarij za satelitsko pozicioniranje

5. provesti izmjeru u različite svrhe

6. provesti izmjeru satelitskim pozicioniranjem

7. koristiti algoritme za prijenos i obradu podataka izmjere (neprekinuti tijek podataka)

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Tahimetrijska metoda izmjera detalja

Trigonometrijski nivelman (određivanje visine bliske točke)

Polarna metoda izmjere u različite svrhe

Izmjera detalja polarnom metodom (elaborat)

Kodirana tahimetrija

Iskolčenje objekta

Izmjera detalja metodama satelitskog pozicioniranja

Izmjera detalja terena ručnim GPS-om (elaborat)

Izmjera detalja terena RTK metodom (elaborat)

Iskolčenje objekta

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, elaborat.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

ANALIZA I OBRADA GEODETSKIH MJERENJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Metrologija

Obrada numeričkih podataka

Geodetski koordinatni sustavi i mreže

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• osposobiti se za kontrolu, analizu i obradu geodetskih mjerenja

Opis modula:

Upoznavanje s osnovama geodetskih mjerenja i odgovarajućim mjernim sustavima. Primjena normizacije pri analizi geodetskih mjerenja. Računanje koordinata točaka iz specifičnog seta mjerenih podataka primjenom matematičkih metoda i uporabom prikladne geoinformatičke podrške.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Metrologija (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Analiza i obrada geodetskih mjerenja (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Analiza i obrada geodetskih mjerenja (4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: METROLOGIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. opisati osnove mjerenja

2. razlikovati mjerne sustave i odgovarajuće sustave u SI sustavu

3. razlikovati mjerne sustave i odgovarajuće sustave izvan SI sustava

4. opisati osnove geodetskih mjerenja

5. analizirati geodetska mjerenja

6. opisati postupak normizacije

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Osnove mjerenja

Metrološka osnova mjerenja

Osnove geodetskih mjerenja

Povijest geodetskih mjerenja

Mjerni sustavi

Jedinice u SI sustavu

Jedinice izvan SI sustava

Sustavi i jedinice za mjerenje duljine

Sustavi i jedinice za mjerenje kutova

Sustavi i jedinice za mjerenje površine

Metoda mjerenja

Norma i normizacija

Osnove teorije mjerenja

Mjerna veličina i mjerni rezultat

Točnost i preciznost mjerenja

Pogreška mjerenja i odstupanje

Mjerna nesigurnost

Iskazivanje mjernog rezultata

Provjera i ispitivanje

Etaloni

Provjera i ispitivanje mjernih uređaja

Provjera i ispitivanje instrumenata

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ANALIZA I OBRADA GEODETSKIH MJERENJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnovne matematičke principe numeričke obrade mjernih podataka

2. odabrati prikladnu matematičku metodu obrade za specifični set mjernih podataka

3. odabrati prikladnu geoinformatičku podršku za numeričku obradu mjernih podataka

4. izračunati koordinate točaka iz specifičnog seta mjernih podataka (poligonski vlak, nivelmanski vlak, presjeci…)

5. analizirati obrađene numeričke podatke

6. analizirati geodetska mjerenja

7. opisati geodetske koordinatne sustave

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Poligonski vlak

Vlak priključen po koordinatama

Priključak poligonskog vlaka na nepristupačnu točku

Pogrješke u poligonskim vlakovima

Linijska mreža

Računanje koordinata malih točaka na liniji

Računanje koordinata malih točaka na okomici

Lučni presjek

Metode izjednačenja

Direktna metoda izjednačenja

Automatska obrada podataka

Geoinformatička podrška kod obrade podataka mjerenja na zadanom predlošku mjerenja

Geoinformatička podrška kod obrade podataka mjerenja na prikupljenom setu mjerenih podataka u predmetu Geodetska izmjera

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, program.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: ANALIZA I OBRADA GEODETSKIH MJERENJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnovne matematičke principe numeričke obrade mjernih podataka

2. odabrati prikladnu matematičku metodu obrade za specifični set mjernih podataka

3. odabrati prikladnu geoinformatičku podršku za numeričku obradu mjernih podataka

4. izračunati koordinate točaka iz specifičnog seta mjernih podataka (poligonski vlak, nivelmanski vlak, presjeci…)

5. analizirati obrađene numeričke podatke

6. analizirati geodetska mjerenja

7. opisati geodetske koordinatne sustave

8. transformirati koordinate iz jednoga koordinatnog sustava u drugi

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Triangulacija i

metode izjednačenja

Orijentacija pravaca

Presjek naprijed

Presjek natrag

Posredna metoda izjednačenja

Računanje površina

Računanje površina iz pravokutnih koordinata

Računanje površina iz polarnih koordinata

Transformacija koordinata

Transformacija koordinata iz jednoga koordinatnog sustava u drugi

Automatska obrada podataka

Geoinformatička podrška kod obrade podataka mjerenja na zadanom predlošku mjerenja

Geoinformatička podrška kod obrade podataka mjerenja na prikupljenom setu mjerenih podataka u predmetu Geodetska izmjera

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, program.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

 

Naziv modula

GEOINFORMATIKA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Geoinformatika

Baze podataka

Prostorni informacijski sustavi

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• steći informatičke kompetencije do razine rješavanja strukovnih problema primjenom geoinformatičke tehnologije

• primijeniti znanje stečeno u ovom modulu pri izradbi praktičnih zadataka u okviru drugih modula (primjene trebaju odgovarati stupnju stečenog znanja tijekom školovanja)

Opis modula:

Korištenje različitih programskih alata u različite svrhe. Upoznavanje osnova programiranja. Rad s bazama podataka. Izrada različitih geodetskih i kartografskih prikaza. Primjena geoinformatičkih tehnologija u rješavanju konkretnih zadataka iz geodetske struke.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Osnove geoinformatike (1. razred, 3 sata, 6,5 bodova)

Geoinformatika (2. razred, 3 sata, 6 bodova)

Geoinformacijski sustavi (3. razred, 3 sata, 5 bodova)

Prostorni informacijski usustavi (4. razred, 3 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE GEOINFORMATIKE

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti matematičkofizikalne osnove rada računala

2. objasniti funkciju i namjenu strojne i programske opreme

3. koristiti uredske aplikacije

4. koristiti računalne mreže

5. primijeniti programski jezik za rješavanje jednostavnih zadataka (iz geodetske struke)

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Povijesni razvoj računala

Povijest naprava za računanje

Povijest elektroničkih računala

Matematičko-fizikalne osnove rada računala

Brojevni sustavi

Mjerne jedinice za količinu memorije

Kodiranje

Logičke izjave i logički operatori

Strojna oprema

Podjela i namjena strojne opreme

Ulazne jedinice

Izlazne jedinice

Ulazno-izlazne jedinice

Vanjske memorije

Jedinice posebne namjene

Ergonomija

Programska oprema

Podjela programske opreme

Sustavska programska oprema

Korisnička programska oprema

Zaštita autorskih prava

Obrada teksta

Uvod u obradu teksta

Oblikovanje teksta

Rad s tablicama

Ispis dokumenta

Dodatna oblikovanja

Dodatne mogućnosti i alati

Računalne mreže

Mreže

Mrežni protokoli

Tehnologija mreže

Internet

Usluge i servisi

Sigurnost na internetu

Prezentacije

Izradba prezentacije

Uređivanje prezentacija

Animacije

Izvođenje prezentacije

Programiranje

Programski jezici

Algoritam

Dijagram toka

Kodiranje

Varijable

Operatori

Slijed

Grananje

Petlje

Dokumentacija

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOINFORMATIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti funkciju i namjenu strojne i programske opreme

2. koristiti uredske aplikacije

3. koristiti računalne mreže

4. objasniti osnovne pojmove vezane uz baze podataka

5. objasniti pojam i važnost baza podataka u geodetskoj struci

6. primijeniti filtriranje podataka

7. primijeniti sortiranje podataka

8. načiniti sigurnosnu kopiju podataka

9. primijeniti CAD okruženje za obradu geodetskih podataka

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Proračunske tablice

Uvod u proračunske tablice

Prilagođavanje tablice

Rad s radnim listovima

Vrste podataka i njihovo oblikovanje

Računanje u tablicama

Grafikoni

Razvrstavanje podataka

Priprema za ispis i ispis

Baze podataka

Uloga baze podataka u službenim evidencijama

Sustav za upravljanje bazom podataka

Dizajn baze – osnove

Sigurnost baze podataka

Autorizacija pristupa podatcima

Izradba sigurnosnih kopija (strategije backupa)

Uvod u CAD

Osnovni elementi crteža

Oblikovanje vektorskih crteža

Zadavanje koordinata i granice crteža

Mjerne jedinice i mjerilo crteža

Slojevi objekata

Svojstva objekata

Uporaba ciljnika

Kreiranje teksta

Editiranje crteža

Izmicanje objekata

Mjerenje na crtežu

Rad s blokovima

Kreiranje i rastavljanje blokova

Spremanje blokova (kao crteža)

Stvaranje datoteke sa simbolima

Korištenje datoteke sa simbolima

Rad s atributima

Kreiranje atributa

Editiranje atributa

Izradba blokova s atributima

Iscrtavanje crteža

Veličina papira i mjerilo

Parametri pera

Ispis u datoteku

Razmjena podataka (DXF)

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti funkciju i namjenu strojne i programske opreme

2. koristiti računalne mreže

3. primijeniti CAD okruženje za obradu geodetskih podataka

4. objasniti osnovne primjene GIS-a

5. primijeniti GIS okruženje za obradu geodetskih podataka

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u GIS

Povijesni razvoj GIS-a

Uloga geodetske struke u GIS-u

Osnovni elementi GIS-a (kao IS)

Specifična strojna i programska oprema

Modeli podataka u GIS-u

Rasterski model

Vektorski model

Koordinatni sustavi i kartografske projekcije

Baze podataka

Dizajn baze – osnove

Tablice (Tables)

Upiti (Queries)

Maske (Forms)

Izvješća (Reports)

Stranice (Pages)

Makronaredbe (Macros)

Moduli (Modules)

Upitni jezici (SQL)

Osnovni pojmovi SQL-a

Analogno digitalna konverzija

Skeniranje

Rad s rasterskim podlogama

Obrezivanje i spremanje rasterske podloge

Geokodiranje

Vektorizacija

Čišćenje crteža

Primjena GIS-a

Topologija

Povezivanje s bazama podataka

Analiza prostornih podataka

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: PROSTORNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnovne pojmove vezane uz PIS

2. objasniti ulogu geodetske struke u PIS-u

3. povezati atributne i grafičke podatke

4. primijeniti skeniranje kao način prikupljanja podataka

5. primijeniti vektorizaciju kao način prikupljanja podataka

6. primijeniti fotogrametriju kao način prikupljanja podataka

7. primijeniti daljinsko pronicanje kao način prikupljanja podataka

8. izraditi jednostavnije oblike topologije

9. izraditi tematske karte

10. prikazati podatke geodetske izmjere u obliku multimedijalnih prikaza

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u PIS

Povijesni razvoj PIS-a

Uloga geodetske struke u PIS-u

Specifična strojna i programska oprema

Prostorni objekti i njihova svojstva

Tehnološki postupci prikupljanja podataka

Skeniranje kao način prikupljanja podataka

Vektorizacija kao način prikupljanja podataka

Fotogrametrija kao način prikupljanja podataka

Daljinsko pronicanje kao način prikupljanja podataka

Topologija

Kreiranje topologije

Topološka obrada podataka (prema modelu podataka CROTIS)

Primjena i održavanje PIS-a

Prostorni upiti

Analiza prostornih podataka

Izradba tematskih karata

Vizualizacija prostornih podataka

Izradba digitalnog modela reljefa

Ažuriranje podataka

Standardizacija i razmjena prostornih podataka

Primjena razmjenskih formata

Pravni aspekti standardizacije i razmjene

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

FOTOGRAMETRIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Fotogrametrija

Geoinformatika

Predočavanje podataka izmjere

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• steći osnovna znanja o fotografskim tehnikama, fotogrametriji, digitalnom ortofoto planu i digitalnom modelu terena te znanja o njihovoj primjeni na raznim područjima

• koristiti znanja o izradbi i interpretaciji digitalnog ortofota i digitalnog modela reljefa u analizama prostornih podataka i podataka vezanih uz prostor

• pravilno interpretirati prikupljene podatke

Opis modula:

Primjena fotografskih tehnike pri izradbi fotografija koje se koriste u fotogrametriji za izradbu digitalnog ortofoto plana i digitalnog modela reljefa. Opisivanje i interpretacija proizvoda fotogrametrijske izmjere i daljinskog istraživanja.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Fotografija (1. razred, 1 sat, 1,5 bod)

Fotogrametrija (2. razred, 2 sata, 5 bodova)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: FOTOGRAFIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnove fotogrametrije

2. objasniti postupak nastanka fotografije

3. opisati kamere i druge sustave za snimanje

4. interpretirati proizvode fotogrametrijske izmjere

5. koristiti računalne mreže

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Fotografija u fotogrametriji

Definicija fotografije

Povijest fotografije

Definicija i podjela fotogrametrije

Uloga fotografije u fotogrametriji

Osnovni tehnički pojmovi

Kamera i oko

Svjetlo i boje

Objektivi

Blenda (f-broj) i dubinska oštrina

Zatvarač i ekspozicija

Senzori i rezolucija

Histogram

Formati zapisa i kompresija podataka (RAW,TIFF, JPEG)

Oprema

Tipovi fotoaparata

Mediji za pohranu fotografija

Svjetlomjer

Bljeskalice

Baterije

Metapodatci

EXIF

IPTC

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: FOTOGRAMETRIJA I DALJINSKA ISTRAŽIVANJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. opisati terestričku fotogrametrijsku izmjeru

2. opisati aerofotogrametrijsku izmjeru

3. opisati postupke daljinskog istraživanja

4. interpretirati proizvode fotogrametrijske izmjere i daljinskog istraživanja

5. objasniti osnovne principe predočavanja prikupljenih podataka (analogno i digitalno, alfanumerički, grafički, multimedijalno)

6. odabrati geoinformatičku podršku za predočavanje prikupljenih podataka

7. objasniti funkciju i namjenu strojne i programske opreme

8. koristiti računalne mreže

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u fotogrametriju

Definicija i podjela fotogrametrije

Povijest fotogrametrije

Stereofotogrametrija (stereoskopsko promatranje)

Svjetlo i boja

Vidljiva, infracrvena i ultraljubičasta svjetlost

Filteri

Preslikavanje

Pogrješke preslikavanja

Mjerilo preslikavanja

Korištenje jednog snimka

Projekcijsko središte

Elementi snimke

Nutarnja orijentacija

Vanjska orijentacija

Stereopar

Baza snimanja

Relativna orijentacija

Apsolutna orijentacija

Restitucija

Aerofotograme-trija

Aerokamere

Snimanje iz zraka

Mjerilo snimanja

Uzdužni i poprečni preklop

Plan snimanja

Orijentacijske točke i apsolutna orijentacija

Plan leta

Snimanje i dešifraža

Terestrička fotogrametrija

Fototeodolit

Baza snimanja

Vrste snimaka

Daljinska istraživanja

Osnovni postupci i metode daljinskih istraživanja

Interpretacija rezultata daljinskih istraživanja

Proizvodi

Redresirani snimak

Ortofoto

Digitalni model terena

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

PRIMIJENJENA GEODEZIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Primijenjena geodezija

Obrada numeričkih podataka

Geodetski koordinatni sustavi i mreže

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• upoznati se s metodama izradbe projekta, projektnom dokumentacijom, geodetskom izmjerom za potrebe prostornog uređenja, projektiranja, izgradnje i održavanja projektirane građevine

• steći praktična znanja koja su potrebna za realizaciju projekta, odnosno izgradnju građevine

Opis modula:

Upoznavanje s geodetskom izmjerom i potrebnim geodetskim radovima u raznim fazama projektiranja, izgradnje i eksploatacije građevina. Primijeniti odgovarajuće geodetske metode i instrumentarij pri iskolčenju građevina.

Nastavni predmet koji se izvodi u ovom modulu:

Primijenjena geodezija (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Primijenjena geodezija (4. razred, 3 sata, 5 bodova)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA GEODEZIJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. raščlaniti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe prostornog uređenja i projektiranja

2. provesti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe izgradnje

3. provesti osnovne postupke i metode iskolčenja građevina

4. provesti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe eksploatacije građevina

5. raščlaniti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe održavanja

6. odabrati prikladnu matematičku metodu obrade za specifični set mjernih podataka

7. objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih mreža

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Značaj i zadatci primijenjene geodezije

Zadatci primijenjene geodezije

Važnost i primjena geodezije u gospodarstvu

Sudionici u izgradnji građevine

Geodetski radovi u projektiranju

Projekt, dijelovi projekta

Faze i metode projektiranja

Geodetske podloge za projektiranje

Geodetski radovi u fazi projektiranja

Geodetska osnova

Geodetska osnova za projektiranje

Geodetska osnova za izgradnju građevine

Horizontalno iskolčenje točke

Priprema podataka za iskolčenje

Obilježavanje iskolčenih točaka

Metode iskolčenja kuta

Metode iskolčenja duljine

Metode iskolčenja točke (ortogonalna, polarna, presjeka, RTK)

Metode iskolčenja pravca

Visinska iskolčenja

Geodetska osnova za visinsko iskolčenje građevine

Priprema podataka za iskolčenje

Iskolčenje visine točke

Iskolčenje pravca

Iskolčenje ravnine

Prijenos visine

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA GEODEZIJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. raščlaniti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe prostornog uređenja i projektiranja

2. provesti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe izgradnje

3. provesti osnovne postupke i metode iskolčenja građevina

4. provesti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe eksploatacije građevina

5. raščlaniti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe održavanja

6. odabrati prikladnu matematičku metodu obrade za specifični set mjernih podataka

7. objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih mreža

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Horizontalni elementi trase

Trasiranje

Elementi trase u horizontalnom smislu

Kružni luk

Prijelazne krivine

Stacionaža trase

Računanje koordinata točaka trase

Iskolčenje trase – položajno

Složene krivine i oblici

Iskolčenje složenih krivina (S-krivina, serpentina)

Iskolčenje kružnice

Iskolčenje elipse

Vertikalni elementi trase

Uzdužni profil

Niveleta

Poprječni profili

Iskolčenje poprječnih profila

Izračun kubatura

Izračun kubature na osnovu visinskih razlika

Izračun kubature na osnovu profila

Izračun kubature na osnovu slojnica

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, program.

Napomena: Svi elementi elaborata moraju biti ocijenjeni pozitivnom ocjenom da bi elaborat bio pozitivno ocijenjen.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

KATASTAR

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Katastar

Geoinformatika

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• upoznati se sa svim vrstama evidencija pri izdavanju službenih podataka katastra i zemljišne knjige, upoznati se sa zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose na katastarske i zemljišno-knjižne evidencije te katastar nekretnina u Republici Hrvatskoj

• upoznati se sa sadržajem elaborata za održavanje katastarskog operata i zemljišne knjige

• osposobiti se za njihovu izradbu i predočavanje

Opis modula:

Upoznavanje zakonske regulative vezane uz katastarski i zemljišno-knjižni sustav. Primijeniti katastarsku izmjeru u svrhu izrade elaborata za katastarsku i zemljišno-knjižnu evidenciju..

Nastavni predmet koji se izvode u ovom modulu:

Katastar (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Katastar (4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavni predmeta: KATASTAR

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. interpretirati zakonsku regulativu vezanu uz katastarski i zemljišno-knjižni sustav

2. raščlaniti katastarsku izmjeru u svrhu uspostave katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija

3. raščlaniti geoinformatičke postupke u svrhu uspostave katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija

4. primijeniti katastarsku izmjeru u svrhu održavanja katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija

5. primijeniti geoinformatičke postupke u svrhu održavanja katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija

6. primijeniti geodetske postupke pri izdavanju podataka iz službenih evidencija

7. koristiti uredske aplikacije

8. koristiti računalne mreže

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Katastarski sustav u RH

Povijest katastra

Vrste katastarskih sustava

Povijest katastra u RH

Organizacija katastarskog sustava u RH

Zakoni i propisi

Zakoni vezani uz državnu izmjeru i katastar nekretnina

Zakoni vezani uz vlasništvo i zemljišnu knjigu

Propisi vezani uz katastar nekretnina i zemljišnu knjigu

Katastar zemljišta

Razvoj i uspostava katastra zemljišta

Osnovni pojmovi katastra zemljišta

Katastarska izmjera katastra zemljišta

Tehnička reambulacija

Katastarski operat katastra zemljišta

Katastar nekretnina

Razvoj i uspostava katastra nekretnina

Osnovni pojmovi katastra nekretnina

Katastarska izmjera

Metode katastarske izmjere

Postupak katastarske izmjere

Tehnička reambulacija

Katastarski operat

Sadržaj katastarskog operata

Uspostava katastarskog operata

Održavanje katastarskog operata

Zemljišna knjiga

Osnovna načela zemljišne knjige

Sadržaj zemljišne knjige

Upis prava u zemljišnu knjigu

Povezanost katastra i zemljišne knjige

Katastar vodova

Osnovni pojmovi katastra vodova

Geodetski i geoinformatički postupci kod uspostave i održavanja katastra vodova

Elaborat katastra vodova

Pogonski katastri

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: KATASTAR

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. identificirati zakonsku regulativu vezanu uz katastarski i zemljišno-knjižni sustav

2. primijeniti katastarsku izmjeru u svrhu održavanja katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija

3. primijeniti geoinformatičke postupke u svrhu održavanja katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija

4. objasniti uređenje prostora putem prostornog planiranja

5. primijeniti geodetske postupke pri izdavanju podataka iz službenih evidencija

6. primijeniti geoinformatičke postupke pri izdavanju podataka iz službenih evidencija

7. objasniti funkciju i namjenu strojne i programske opreme

8. koristiti uredske aplikacije

9. koristiti računalne mreže

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Zakoni i propisi

Zakoni i propisi vezani uz održavanja katastarskog operata

Zakoni i propisi vezani uz rad javnopravnih tijela

Održavanje katastarskog operata

Postupak održavanja katastarskog operata

Povezanost podataka katastarskog operata sa zemljišnom knjigom

Izradba geodetskih elaborata/projekata

Prikupljanje podataka za geodetski elaborat/projekt

Obrada podataka geodetskog elaborata/projekta

Predočavanje podataka geodetskog elaborata/projekta

Rad katastarskih ureda

Organizacija katastarskih ureda

Postupanje s elaboratima

Izdavanje podataka

Uređenje zemljišta

Prostorni planovi i urbanizam

Komasacija

Eksproprijacija

Urbana komasacija

Arondacije

Melioracije

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, elaborat.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

GEODETSKI PLANOVI I KARTE

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Predočavanje podataka izmjere

Geodetski planovi

Obrada grafičkih podataka

Opća kartografija

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• osposobiti se za predočavanje podataka prikupljenih geodetskim metodama u obliku geodetskih planova i karata primjenjujući standardne načine predočavanja

Opis modula:

Upoznavanje osnovnih geometrijskih elemenata, topografskih znakova i vrsta projekcija koje se koriste za različite kartografske prikaze. Primijeniti instrumente i pribor, uz geoinformatičku podršku za izradbu različitih geodetskih planova.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Geodetska grafika (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Nacrtna geometrija (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Opća kartografija (2. razred, 1 sat, 1,5 bod)

Geodetski planovi (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Geodetski planovi (4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODETSKA GRAFIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. razlikovati osnovne geometrijske elemente

2. opisati vrste projekcija

3. razlikovati razne kartografske prikaze

4. koristiti topografske znakove u grafičkim prikazima

5. usporediti prikaz kartografskih znakova na kartama različitih mjerila

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Osnovni pojmovi

Podloge za crtanje

Crtaći pribor

Osnovni grafički objekti

Točke

Linije

Slova i brojevi

Složeni objekti

Kartografski znakovi

Standardi za prikaz topografskih znakova

Posebni znakovi (šrafure, izohipse…)

Program – izabrani kartografski znakovi

Izvadci iz

planova i karata

Detalj plana

Kopija plana

Kopija karte

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, program.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: NACRTNA GEOMETRIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. razlikovati osnovne geometrijske elemente

2. opisati vrste projekcija

3. koristiti topografske znakove u grafičkim prikazima

4. usporediti prikaz kartografskih znakova na kartama različitih mjerila

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kotirana projekcija

Projiciranje

Dužina (prava veličina dužine i trokuta) – 1. program

Likovi (paralelni i okomiti na Π)

Pravac (pravac, dva pravca u međusobnom položaju)

Ravnina (zadavanje ravnine, kut pružanja ravnine, dvije ravnine u međusobnom položaju)

Presijeci i određivanje vidljivosti – 2. program

Topografske plohe

Usječne i nasipne ravnine

Projektiranje horizontalnog platoa na padini

Horizontalna cesta na padini (poprječni profili) – 3. program

Cesta u nagibu (poprječni profili)

Mongeova projekcija

Točka

Dužina

Likovi (paralelogram, četverokut) – 4. program

Pravac (pravac, dva pravca u međusobnom položaju)

Ravnina (zadavanje ravnine, sutražnice, priklonice, prikloni kut ravnine, likovi u ravnini, rotacija)

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, program.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, program (mapa).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: OPĆA KARTOGRAFIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnovne pojmove kartografije

2. identificirati osnovne dijelove karte

3. razlikovati razne kartografske prikaze

4. usporediti prikaz kartografskih znakova na kartama različitih mjerila

5. opisati kartografsku generalizaciju

6. navesti metode uporabe karata

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u kartografiju

Definicija i zadatci kartografije

Povijesni pregled kartografije u svijetu i u RH

Podjela kartografije

Vrste kartografskih prikaza

Objekti prikazivanja

Vrste i svojstva karata

Kartama srodni prikazi

Topografske karte

Propisi koji definiraju službenu kartografiju u RH

Osnovne i izvedene karte

Pregled topografskih karata RH

HOK

Tijek izradbe karte

Topografska izmjera

Izbor mjerila

Generalizacija

Primjena kartografskih znakova

Tisak ili digitalni prikaz

DOF

Osnovni pojmovi DOF-a

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, programi - – mape).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODETSKI PLANOVI

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. opisati postupke izradbe geodetskih planova

2. interpretirati podatke geodetske izmjere u svrhu izradbe planova

3. primijeniti instrumente i pribor za izradbu geodetskih planova

4. primijeniti geoinformatičku podršku za izradbu geodetskih planova

5. objasniti osnovne principe predočavanja prikupljenih podataka (analogno i digitalno, alfanumerički, grafički, multimedijalno)

6. odabrati geoinformatičku podršku za predočavanje prikupljenih podataka

7. odabrati način predočavanja prikupljenih podataka sukladno zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)

8. koristiti odgovarajuće metode zaštite podataka (zakonom propisani načini postupanja, pravo pristupa informacijama, pravo na informacije, arhiviranje…)

9. opisati propisane standarde prilikom predočavanja podataka (korisni prostor, opis lista, kartografski znakovi, trigonometrijski obrazac, elementi elaborata, kopija katastarskog plana…)

10. koristiti standarde za razmjenu podataka (DXF, XML, ASCII…)

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Vrste, namjena i mjerila planova

Vrste planova i njihova primjena

Materijali za izradbu planova

Osnovni elementi plana

Projekcijski sustavi u RH

Povijesni projekcijski sustavi

Stari projekcijski sustav do 1. 1. 2010.

Novi projekcijski sustav od 1. 1. 2010.

Uređaji i pribor za izradbu planova

Uređaji i pribor za kartiranje

Uređaji i pribor za određivanje površina

Izradba korisnog prostora plana

Sprave i pribor za izradbu korisnog prostora

Načini izradbe korisnog prostora

Postupak izradbe korisnog prostora

Izradba skice geodetske osnove

Izradba skice geodetske osnove priborom za kartiranje detalja

Izradba skice geodetske osnove geoinformatičkom podrškom

Izradba geodetskog plana ortogonalnom metodom

Izradba geodetskog plana priborom za kartiranje detalja

Izradba geodetskog plana geoinformatičkom podrškom

Izradba geodetskog plana polarnom metodom

Izradba geodetskog plana priborom za kartiranje detalja

Izradba geodetskog plana geoinformatičkom podrškom

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, program.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, programi – mape).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODETSKI PLANOVI

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. opisati postupke izradbe geodetskih planova

2. interpretirati podatke geodetske izmjere u svrhu izradbe planova

3. primijeniti instrumente i pribor za izradbu geodetskih planova

4. primijeniti geoinformatičku podršku za izradbu geodetskih planova

5. objasniti osnovne principe predočavanja prikupljenih podataka (analogno i digitalno, alfanumerički, grafički, multimedijalno)

6. odabrati geoinformatičku podršku za predočavanje prikupljenih podataka

7. odabrati način predočavanja prikupljenih podataka sukladno zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)

8. koristiti odgovarajuće metode zaštite podataka (zakonom propisani načini postupanja, pravo pristupa informacijama, pravo na informacije, arhiviranje…)

9. opisati propisane standarde prilikom predočavanja podataka (korisni prostor, opis lista, kartografski znakovi, trigonometrijski obrazac, elementi elaborata, kopija katastarskog plana…)

10. koristiti standarde za razmjenu podataka (DXF, XML, ASCII…)

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Topografija na geodetskim planovima

Osnove topografije

Reljef

Slojnice

Upotreba kartografskih znakova na geodetskim planovima

Izradba situacijsko – visinskog plana

Izradba situacijsko-visinskog plana geoinformatičkom podrškom na temelju školskog primjera

Digitalni katastarski plan

Osnovno o digitalnom katastarskom planu

Struktura podataka digitalnog katastarskog plana

Baza podataka digitalnog katastarskog plana

Izradba digitalnog katastarskog plana

Izradba digitalnog katastarskog plana geoinformatičkom podrškom na temelju školskog primjera

Obračun površina

Osnovni postupci obračuna površina

Obračun površina na izrađenim planovima tijekom školske godine

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, program.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, programi mape).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

2.2.3. Izborni strukovni moduli

 

Naziv modula

GEODEZIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Geodezija u zaštiti okoliša

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• upoznati polaznike s primjenom geodezije u zaštiti okoliša i zaštiti kulturne baštine

• objasniti upotrebu lasera u geodeziji

Opis modula:

Primjena geoinformatike, geodetskih metoda, instrumentarija i laserskih uređaja u zaštiti okoliša i kulturne baštine te u hidrologiji.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Geodezija u zaštiti okoliša (2. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: GEODEZIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti ulogu geodezije i geoinformatike u zaštiti okoliša

2. objasniti ulogu geodezije i geoinformatike u zaštiti kulturne baštine

3. objasniti ulogu geodezije u hidrologiji

4. objasniti princip rada i tipove laserskih uređaja u geodetskim instrumentima

5. objasniti primjenu laserskih uređaja u geodeziji

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Zaštita okoliša

Ekosustavi i održivi razvoj

Zaštita okoliša, onečišćivači i otpad

Nacionalni parkovi i parkovi prirode

Uloga geodezije i geoinformatike u zaštiti okoliša

Katastar – evidencija

Kulturna baština

Kulturna baština, pojam, područje i definicija

Spomenička baština

Graditeljska baština

Uloga geodezije i geoinformatike u zaštiti kulturne baštine

Hidrologija

Hidrologija, pojam, područje, definicija

Upravljanje vodnim resursima i pomorsko dobro

Zaštita voda od onečišćenja

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Uloga geodezije i geoinformatike u zaštiti voda

Laseri u geodeziji

Laser, pojam, područje i definicija

Primjena lasera u geodetskim instrumentima

Lasersko mjerenje duljina

Rotacijski laserski niveliri

Napomene:

Nastavni proces pretežno se izvodi kao mentorska nastava tijekom koje polaznici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne istraživačke radove na području zaštite okoliša.

Praktični rad u obliku izradbe seminara i prezentacije služi za povezivanje usvojenih sadržaja s teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom.

Sadržaj je pogodan za realizaciju putem elektroničkog učenja (e-učenje).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode,vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, programi – mape).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

IZABRANA PODRUČJA IZ GEODETSKIH MJERENJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Precizna geodetska mjerenja

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• osposobiti se za korištenje složenijih geodetskih instrumenata i metoda mjerenja

Opis modula:

Primjena precizne metode izmjere visinskih razlika i uspostave vertikalnosti objekta. Primjena postupaka kalibracije geodetskih instrumenata.

Nastavni predmet koji se izvodi u ovom modulu:

Izabrana područja iz geodetskih mjerenja (3. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: IZABRANA PODRUČJA IZ GEODETSKIH MJERENJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. provesti izmjeru visinskih razlika preciznim nivelmanom

2. primijeniti GPS uređaj u ažuriranju sadržaja karte

3. objasniti primjenu prostornog skenera u geodeziji

4. objasniti postupak kalibracije geodetskih instrumenata i pribora

5. provesti kontrolu vertikalnosti objekta

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Precizni nivelman

Instrumenti za precizni nivelman

Metoda rada preciznog nivelmana

Izmjera visinskih razlika preciznim nivelmanom (elaborat)

GPS uređaji

Vrste i opis GPS uređaja

Princip rada GPS uređaja

Ažuriranje zadane karte primjenom GPS uređaja (elaborat)

Skeneri u geodeziji

Princip rada prostornog skenera

Primjena laserskog skeniranja u geodeziji

Terestričko skeniranje

Prikupljanje podataka prostornim skenerom

Obrada mjerenja

Kalibracija

Osnovni pojmovi o kalibraciji

Postupci pri kalibraciji geodetskih instrumenata i pribora

Kompariranje mjernog pribora

Kalibracija geodetskih instrumenata i pribora

Analiza izmjerenih podataka dobivenih kalibracijom

Vertikalnost objekta

Geometrijska karakteristika objekta – vertikalnost

Metode i priprema za praćenje vertikalnosti objekta

Praćenje vertikalnosti objekta

Napomene:

Nastavni proces izvodi se pretežno kao mentorska nastava tijekom koje polaznici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne istraživačke radove na području preciznih geodetskih mjerenja.

Praktičan rad u obliku elaborata služi za povezivanje usvojenih sadržaja s teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom.

Sadržaj je pogodan za realizaciju putem elektroničkog učenja (e-učenje).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, elaborat.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

IZABRANA PODRUČJA IZ GEODETSKIH MJERENJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Izabrana područja iz geodetskih mjerenja

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• osposobiti se za korištenje složenijih geodetskih instrumenata i metoda mjerenja

Opis modula:

Upoznavanje sa specifičnim geodetskim radovima u urbanizmu i prostornom planiranju, izgradnji složenih objekata. Primjena statičke metode pozicioniranja kod uspostave geodetskih mreža.

Nastavni predmet koji se izvodi u ovom modulu:

Izabrana područja iz geodetskih mjerenja (4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: IZABRANA PODRUČJA IZ GEODETSKIH MJERENJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. opisati geodetske radove u urbanizmu i prostornom planiranju

2. objasniti primjenu blizu predmetne fotogrametrije

3. provesti geodetska mjerenja kod uspostave geodetskih mreža statičkom metodom satelitskog pozicioniranja

4. raščlaniti geodetske radove u izgradnji složenih objekata

5. objasniti geodetsku izmjeru kod praćenja pomaka i deformacija

Razrada

 

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Geodetski radovi u prostornom planiranju

Prostorno planiranje – razine, proces i sustavi

Strategija, program i dokumenti prostornog planiranja

Geodetski radovi u urbanizmu i prostornom planiranju

Blizopredmetna fotogrametrija

Pregled metoda i mogućnosti

Instrumentarij za snimanje

Problemi kalibracije amaterskih kamera

Primjena u:

Arheologiji

Graditeljskom naslijeđu

Medicini

Prometu

Strojarstvu

Uspostava geodetskih mreža

Projekt GPS mreže – oblik, metoda izmjere i plan izmjere

Izvedba mreže – rekognosciranje, stabilizacija, izmjera statičkom metodom

Obrada i predočavanje podataka

Geodetski radovi u izgradnji složenih objekata

Specifični geodetski radovi u izgradnji složenih objekata (mostova, brana…)

Geodetske osnove posebnih namjena

Izmjera pomaka i deformacija

Pomaci i deformacija – vrste i karakteristike

Geodetske mreže za određivanje pomaka i deformacija

Metode i instrumenti za mjerenje pomaka i deformacija

Obilježavanje točaka za praćenje pomaka i deformacija

Napomene:

Nastavni proces pretežno se zvodi kao mentorska nastava tijekom koje polaznici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne istraživačke radove na područjima koja su obuhvaćena nastavnim cjelinama.

Praktični rad u obliku elaborata služi za povezivanje usvojenih sadržaja s teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom.

Sadržaj je pogodan za realizaciju putem elektroničkog učenja (e-učenje).

Ostalo

 

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, elaborat.

Oblici: usmeno provjeravanje, pisano provjeravanje, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

 

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

PROGRAMIRANJE

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Programiranje

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• osposobiti se za primjenu algoritamskog načina rješavanja problema u geodetskoj struci

Opis modula:

Upoznavanje programskih jezika pogodnih za rješavanje zadataka u geodetskoj struci. Primjena algoritamskog načina rješavanja jednostavnijih zadataka iz geodezije.

Nastavni predmet koji se izvodi u ovom modulu:

Programiranje (2. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. primijeniti algoritamski način rješavanja problema u geodetskoj struci

2. nabrojiti, razlikovati i usporediti vrste programskih jezika

3. nacrtati dijagram tijeka za jednostavnije probleme iz geodetske struke

4. riješiti jednostavnije probleme iz geodetske struke primjenom konkretnoga programskog jezika

5. napisati dokumentaciju za određeno programsko rješenje

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

O programiranju

Povijest programiranja

Faze razvoja programa

Programski jezici

Podjela programskih jezika

Odabir programskog jezika

Algoritmi

Pojam algoritma

Dijagram toka

Simboli dijagrama toka

Kodiranje

Pseudokod

Varijable

Operatori

Slijed

Grananje

Petlje

Kompajliranje

Testiranje

Izradba dokumentacije

Korisnička dokumentacija

Programerska dokumentacija

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

ZEMLJIŠNOKNJIŽNE EVIDENCIJE

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Zemljišnoknjižne evidencije

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• osposobiti se za održavanje, korištenje i analizu zemljišnoknjižnih evidencija

Opis modula:

Upoznavanje glavnih značajki zemljišnoknjižnih evidencija. Primjena zakonskih procedura kod uspostave zemljišnoknjižnih evidencija.

Nastavni predmet koji se izvodi u ovom modulu:

Zemljišnoknjižne evidencije (4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: ZEMLJIŠNOKNJIŽNE EVIDENCIJE

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti glavne značajke zemljišnoknjižnih evidencija

2. razlikovati pojedine zemljišnoknjižne evidencije

3. primijeniti zakonske procedure kod uspostave zemljišno-knjižnih evidencija

4. interpretirati pojedinu zemljišnoknjižnu evidenciju (bazu) prostornih podataka

5. uporabiti zemljišnoknjižne evidencije (bazu) prostornih podataka

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Pregled zemljišnoknjižne evidencije u RH

Povijesni razvoj i pregled zemljišnoknjižnih evidencija u svijetu

Povijesni razvoj i pregled zemljišnoknjižnih evidencija u RH

Zakoni i propisi

Zakoni vezani uz osnivanje, održavanje i obnovu zemljišnoknjižnih evidencija u RH

Propisi vezani uz osnivanje, održavanje i obnovu zemljišnoknjižnih evidencija u RH

Rad katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela

Uređenje zemljišta

Prostorno planiranje i urbanizam

Komasacija

Urbana komasacija

Zemljišna knjiga

Osnovna načela zemljišne knjige

Sadržaj zemljišne knjige

Uspostava, održavanje i obnova zemljišne knjige

Identifikacija

Zajednički informacijski sustav (ZIS)

Uvođenje ZIS-a

Funkcionalnost ZIS-a

Rad sa ZIS-om

Izradba geodetskog elaborata/projekta

Prikupljanje podataka za izradbu geodetskog elaborata/projekta

Obrada podataka geodetskog elaborata/projekta

Predočavanje podataka geodetskog elaborata/projekta

Napomene:

Nastavni proces izvodi se pretežno kao mentorska nastava tijekom koje polaznici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne istraživačke radove na području zakonske i podzakonske osnove zemljišno-knjižnih evidencija.

Praktični rad u obliku izradbe elaborata služi za povezivanje usvojenih sadržaja s teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom.

Sadržaj je pogodan za realizaciju putem elektroničkog učenja (e-učenje).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, elaborat.

Napomena: Svi elementi elaborata moraju biti ocijenjeni pozitivnom ocjenom da bi elaborat bio pozitivno ocijenjen.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

GEOINFORMACIJE

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Geoinformacijska infrastruktura

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• osposobiti se za prikupljanje, obradu, distribuciju i korištenje prostornih podataka

Opis modula:

Upoznavanje Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) i INSPIRE direktive. Primjena zakonskih procedura kod uspostave, održavanja i primjene informacijskih sustava pri izradbi elaborata.

Nastavni predmet koji se izvodi u ovom modulu:

Geoinformacije (4. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: GEOINFORMACIJE

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnove Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP)

2. objasniti osnove INSPIRE direktive

3. objasniti glavne značajke informacijskih sustava

4. razlikovati pojedine informacijske sustave

5. primijeniti zakonske procedure kod uspostave, održavanja i primjene informacijskih sustava

6. interpretirati informacijski sustav

7. uporabiti informacijski sustav

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Prostorni podatci

Opisni podatci

Razmjena podataka

Korištenje podataka

Standardi i norme

Zakoni i propisi

Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP)

Osnove NIPP-a

Ciljevi NIPP-a

Podatci NIPP-a

Subjekti NIPP-a

GeoPortal

INSPIRE direktiva (osnovna načela, komponente)

Informacijski sustavi

Pregled informacijskih sustava

Osnovne komponente IS-a

Struktura podataka IS-a

Uspostava IS-a

Održavanje IS-a

Uporaba IS-a

 

Metode izmjere za uspostavu i održavanje IS-a

Geodetska izmjera za uspostavu i održavanje IS-a

Geoinformatička podrška za uspostavu i održavanje IS-a

Izradba elaborata informacijskih sustava

Prikupljanje podataka za IS

Obrada podataka IS-a

Predočavanje podataka IS-a

Napomene:

Nastavni proces izvodi se pretežno kao mentorska nastava tijekom koje polaznici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne istraživačke radove na području zakonske i podzakonske osnove NIPP.

Praktični rad u obliku izradbe elaborata služi za povezivanje usvojenih sadržaja s teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom.

Sadržaj je pogodan za realizaciju putem elektroničkog učenja (e-učenje).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, elaborat.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave, geodetski elaborati).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

Naziv modula

KARTOGRAFIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Kartografija

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

• osposobiti polaznike za održavanje, korištenje i analizu tematskih i topografskih karata

Opis modula:

Primjena osnovnih postupaka u kartografiji za izradbu topografske i tematske karte.

Nastavni predmet koji se izvodi u ovom modulu:

Kartografija (3. razred, 2 sata, 4 boda)

 

Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

 

Naziv nastavnog predmeta: KARTOGRAFIJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnovne postupke u kartografiji

2. interpretirati topografsku kartu

3. uporabiti topografsku kartu

4. interpretirati tematsku kartu

5. uporabiti tematsku kartu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Osnovni postupci u kartografiji i kartografske projekcije

Definicija i podjela kartografije

Vrste i podjela karata

Formati i oblici karte

Crta, područje, signatura, boja

Kartografski znakovi

Preslikavanje Zemljine površine na ravninu

Podjela projekcija

Topografska karta

Postupak izradbe topografske karte

Postupci održavanja topografske karte (program)

Tematska karta

Postupak izradbe tematske karte

Postupci održavanja tematske karte (program)

Postupci generalizacije

Izbor

Pojednostavljivanje

Sažimanje

Povećavanje

Pomicanje

Pretvorba metode prikaza

Tisak

Tradicionalni tisak

Digitalni tisak

Digitalne karte

Digitalna tehnologija u kartografiji

Izradba digitalne karte

Održavanje digitalne karte

Publiciranje digitalne karate

Suvremene karte RH

HOK

DOF

DTK

Napomene:

Nastavni proces izvodi se pretežno kao mentorska nastava tijekom koje polaznici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne istraživačke radove na području kartografije.

Praktični rad u obliku izradbe programa služi za povezivanje usvojenih sadržaja s teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom.

Sadržaj je pogodan za realizaciju putem elektroničkog učenja (e-učenje).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu, program.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

2.2.4. Završni rad

 

Provodi se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010 – isp., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014 i 7/2017) i Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (»Narodne novine«, broj 118/2009).

 

3. OKRUŽENJE ZA UČENJE

 

Ustanova za strukovno obrazovanje, prostori poslodavaca i otvoreni prostor za geodetsku izmjeru

 

4. KADROVSKI UVJETI

 

Nastavni predmet

Nastavnik

Izobrazba*

Hrvatski jezik

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor hrvatskog jezika i književnosti

• profesor jugoslavenskih jezika i književnosti

• diplomirani kroatolog

• profesor hrvatske kulture

• diplomirani komparatist književnosti ili profesor komparativne književnosti (pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu)

   

• profesor jugoslavenskih jezika i književnosti sa smjerom animacija kulture (diplomirao na Pedagoškom fakultetu u Rijeci do 1991. Godine, pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na tom fakultetu)

• magistar hrvatskog jezika i književnosti

• magistar edukacije hrvatskog jezika i književnosti

• magistar kroatologije

• magistar edukacije kroatologije

• magistar kroatistike i južnoslavenskih filologija

Engleski jezik

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor engleskog jezika i književnosti

• diplomirani anglist

• magistar edukacije (nastavnički smjer) engleskog jezika (i književnosti)

• magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

• magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

Njemački jezik

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor njemačkog jezika i književnosti

• magistar edukacije (nastavnički smjer) njemačkog jezika (i književnosti)

• magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

• magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

Povijest

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• diplomirani povjesničar

• profesor povijesti

• magistar edukacije povijesti

• magistar povijesti

• profesor geografije i povijesti

• magistar edukacije geografije i povijesti

Katolički vjeronauk

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• diplomirani vjeroučitelj

• diplomirani kateheta – profesor vjeronauka / magistar religiozne pedagogije i katehetike

• diplomirani teolog / magistar teologije

Etika

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor filozofije

• magistar edukacije filozofije

• diplomirani filozof

• magistar filozofije

• profesor sociologije

• magistar sociologije

• diplomirani politolog

• magistar politologije

• diplomirani teolog

• magistar teologije

• diplomirani kateheta

• magistar religiozne pedagogije i katehetike

• profesor hrvatske kulture

• magistar edukacije kroatologije

• diplomirani kroatolog

• magistar kroatologije

• profesor religijske kulture

• magistar edukacije religijskih znanosti

• diplomirani religiolog

• magistar religijskih znanosti

Geografija

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor geografije

• profesor geografije i povijesti

• profesor geografije i geologije

• diplomirani geograf

• profesor geografije i drugog predmeta

• magistar edukacije geografije

• magistar edukacije geografije i povijesti

• magistar edukacije geografije i drugog predmeta

Tjelesna i zdravstvena kultura

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar kineziologije

• profesor kineziologije

• profesor tjelesnog odgoja

• profesor fizičke kulture

• profesor fizičkog odgoja

Matematika

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar edukacije matematike

• magistar matematike

• magistar edukacije matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar edukacije matematike i fizike

• magistar edukacije fizike i matematike

• profesor matematike

• diplomirani inženjer matematike

• profesor matematike i informatike

• diplomirani inženjer računalstva i matematike

• profesor matematike i fizike

• profesor fizike i matematike

Fizika

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar edukacije fizike

• magistar fizike

• magistar edukacije fizike i matematike

• magistar edukacije fizike i politehnike

• magistar edukacije fizike i informatike

• magistar fizike – geofizike

• magistar edukacije fizike i tehnike

• magistar edukacije fizike i kemije

• profesor fizike

• diplomirani inženjer fizike

• profesor matematike i fizike

• profesor fizike i matematike

Biologija

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• prof. biologije

• magistar biologije

• prof. biologije i kemije

• magistar biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Politika i gospodarstvo

• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor sociologije

• magistar sociologije

• diplomirani politolog

• magistar politologije

• diplomirani ekonomist

• magistar ekonomije

• diplomirani pravnik

• magistar prava

Geodezija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Geodetska izmjera

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

• suradnik u nastavi

• geodetski tehničar

• tehničar geodezije i geoinformatike

Analiza i obrada geodetskih mjerenja

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Metrologija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Nacrtna geometrija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Geodetska grafika

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Geodetski planovi

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Opća kartografija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Fotografija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Fotogrametrija i daljinska istraživanja

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Katastar

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Osnove geoinformatike

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Geoinformatika

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Geoinformacijski sustavi

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Prostorni informacijski sustavi

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Primijenjena geodezija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Kartografija

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Geodezija u zaštiti okoliša

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Izabrana područja iz geodetskih mjerenja

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

• suradnik u nastavi

• geodetski tehničar

• tehničar geodezije i geoinformatike

Zemljišno-knjižne evidencije

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Programiranje

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Geoinformacije

• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer geodezije

• magistar inženjer geodezije i geoinformatike

 

*Napomena: Ako postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta (promjena naziva nastavnog predmeta, akademskog ili stručnog naziva, nastavnog plana i programa/strukovnog kurikuluma, uvođenje novoga akademskog ili stručnog naziva i sl.), suglasnost o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje može izdati ministarstvo nadležno za obrazovanje uz prethodno stručno mišljenje nadležne agencije.

 

5. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI

 

Nastavni predmet

Oprema

Prostor

Hrvatski jezik

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica

Engleski jezik

računalo s pristupom internetu i i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon, CD player, DVD player

standardna učionica, kabinet za strani jezik

Njemački jezik

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon, CD player, DVD player

standardna učionica, kabinet za strani jezik

Povijest

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica, kabinet za povijest

Katolički vjeronauk

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica, kabinet za vjeronauk

Etika

računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon

standardna učionica, kabinet za etiku

Geografija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, geografske karte svijeta, kontinenata i Republike Hrvatske, topografske karte (broj listova dostatan radu u paru), satelitske snimke, reljefni modeli, zbirke minerala i stijena, prozirnice, računalna tehnologija i multimedijalne prezentacije, internet, kompas, krivinomjer, GPS uređaj (broj kompasa, krivinomjera i GPS uređaja minimalno dostatan za rad u skupinama), grafički prikazi, tekstualni materijal

specijalizirana učionica za geografiju ili kabinet za geografiju, školsko dvorište

Tjelesna i zdravstvena kultura

nastavna sredstva i pomagala sukladno državnom pedagoškom standardu za opremanje sportskih igrališta, dvorana i ostalih pratećih prostora

otvoreni i zatvoreni sportski prostori s pratećim higijenskim prostorijama (sportska dvorana, teretana, igrališta, plivalište…), sukladno državnom pedagoškom standardu

Matematika

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon, pametna ploča, geometrijski pribor, modeli geometrijskih tijela

standardna učionica, kabinet za matematiku, specijalizirana informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema

Fizika

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, pribor za demonstracijske pokuse

specijalizirana ili standardna učionica, kabinet za pripremu nastave fizike s opremom

Biologija

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, DVD player, televizor, svjetlosni mikroskopi, lupe ili povećala,

model kostura čovjeka, model unutarnjih organa čovjeka (torso), modeli i slike organa čovjeka, stetoskop i tlakomjer

standardna učionica, kabinet za biologiju, specijalizirana učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema

Politika i gospodarstvo

računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema

Geodezija

računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Geodetska izmjera

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon, mjerna stanica s priborom (10 kom), GPS komplet dvofrekventnih uređaja s priborom (1 kom), GPS prijamnik s priborom (5 kom), CROPOS modem (5 kom), nivelir (za tehnički nivelman) s priborom (10 kom), nivelir (za precizni nivelman) s priborom (3 kom), mjerna vrpca (20 kom), trasirka (30 kom),

pentagonalna prizma (10 kom), pribor za prisilno centriranje (3 kom),

prijenosna računala (10 + 1 kom), usidreni stupovi (5 kom), 5 radnih mjesta za polaznike, 1 radno mjesto za nastavnika, odgovarajući programski paketi za realizaciju strukovne nastave, skener A3, printer A3 u boji, printer A4 c/b,

lokalna mreža – količine su izražene za jedan razredni odjel

standardna učionica, informatička učionica, specijalizirana učionica – geodetski praktikum, poligon geodetske izmjere (na otvorenom prostoru)

Analiza i obrada geodetskih mjerenja

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Metrologija

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica

Nacrtna geometrija

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica

Geodetska grafika

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica

Geodetski planovi

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Opća kartografija

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica

Fotografija

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Fotogrametrija i daljinska istraživanja

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon, 8 radnih mjesta za restituciju s odgovarajućim programskim paketima za realizaciju strukovne nastave, printer A3 u boji,

printer A4 c/b, lokalna mreža, zrcalni stereoskop (2 kom), džepni stereoskop (32 kom) – količine su izražene za jedan razredni odjel

standardna učionica, informatička učionica, specijalizirana učionica

Katastar

računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Osnove geoinformatike

projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, minimalno 14 umreženih računala za polaznike, odgovarajući programski paketi za realizaciju strukovne nastave i nastave općih predmeta, skener A0, skener A3, ploter A1, printer A3 u boji, printer A4 c/b, lokalna mreža, server

informatička učionica

Geoinformatika

računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, minimalno 14 umreženih računala za polaznike, 1 radno mjesto za nastavnika, odgovarajući programski paketi za realizaciju strukovne nastave i nastave općih predmeta, skener A0, skener A3, ploter A1, printer A3 u boji, printer A4 c/b, lokalna mreža, server

informatička učionica

Geoinformacijski sustavi

računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, minimalno 14 umreženih računala za polaznike, 1 radno mjesto za nastavnika, odgovarajući programski paketi za realizaciju strukovne nastave i nastave općih predmeta, skener A0, skener A3, ploter A1, printer A3 u boji, printer A4 c/b, lokalna mreža, server

standardna učionica, informatička učionica

Prostorni informacijski sustavi

računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, minimalno 14 umreženih računala za polaznike, 1 radno mjesto za nastavnika, odgovarajući programski paketi za realizaciju strukovne nastave i nastave općih predmeta, skener A0, skener A3, ploter A1, printer A3 u boji, printer A4 c/b, lokalna mreža, server

standardna učionica, informatička učionica

Primijenjena geodezija

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Kartografija

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica,

informatička učionica

Geodezija u zaštiti okoliša

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Izabrana područja iz geodetskih mjerenja

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Zemljišno-knjižne evidencije

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon

standardna učionica, informatička učionica

Programiranje

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon

informatička učionica

Geoinformacije

računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon

informatička učionica

 

6. REFERENCE DOKUMENTA

 

6.1. Referentni brojevi

 

Kod standarda kvalifikacije: SK-0802/11-01-42/11-01

Naziv obrazovnog sektora: Graditeljstvo i geodezija

Šifra sektora: 08

 

6.2. Članovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma

 

6.2.1. Općeobrazovni dio

 

I. Jezično-komunikacijsko područje:

Ivana Lekić, prof., AZOO, Split – voditeljica

Jelena Matković, prof., ASOO, Zagreb

Vesna Hrvoj-Šic, MZO, Zagreb

Hrvatski jezik

dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb

Božica Jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb

dr. sc. Srećko Listeš, AZOO, Split

Tanja Marčan, prof., Hotelijersko-turistička škola Opatija, Opatija

Melita Rabak, prof., Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci, Rijeka

Linda Grubišić Belina, prof., AZOO, Rijeka

Engleski i njemački jezik

Izabela Potnar Mijić, prof., AZOO, Osijek

Ana Crkvenčić, prof., AZOO, Zagreb

Dubravka Kovačević, prof., AZOO, Zagreb

Ninočka Truck-Biljan, prof., Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek

Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek

Livija Pribanić Katarinić, prof., Srednja strukovna škola Vinkovci, Vinkovci

Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir

Cvjetanka Božanić, prof., X. gimnazija »Ivan Supek«, Zagreb

II. Matematičko područje:

Matematika

Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb – voditeljica

Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb

Mirjana Ilijić, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Draga Dolenec Gashi, prof., Grafička škola u Zagrebu, Zagreb

Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb

Darko Belović, MZO, Zagreb

III. Prirodoslovno područje:

mr. sc. Diana Garašić, AZOO, Zagreb – voditeljica

Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb

Andreja Uroić Landekić, MZO, Zagreb

Geografija

Sonja Burčar, prof., AZOO, Osijek

dr. sc. Ružica Vuk, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb

Biologija

mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, prof., V. gimnazija, Zagreb

Dalibor Sumpor, prof., Srednja škola Tina Ujevića i Tehnička škola, Kutina

Marina Ništ, prof., AZOO, Osijek

prof. dr. sc. Ines Radanović, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za biologiju, Zagreb

Fizika

dr. sc. Željko Jakopović, AZOO, Zagreb

Tatjana Janeš, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Hrvoje Negovec, prof., I. tehnička škola Tesla, Zagreb

dr. sc. Ana Sušec, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb

IV. Društveno – humanističko područje:

Ankica Mlinarić, dipl. teolog, AZOO, Osijek – voditeljica

Mateja Mandić, prof., ASOO, Zagreb

Ivana Pilko, dipl. fonetičar i lingvist, MZO, Zagreb

Katolički vjeronauk

prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

Gordana Barudžija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb

Dejan Čaplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir

Etika

Milana Funduk, prof., Klasična gimnazija, Zagreb

dr. sc. Dijana Lozić-Leko, Gimnazija A. G. Matoša, Zabok

Povijest

mr. sc. Marijana Marinović, AZOO, Rijeka

dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb

Lobert Simičić, dipl. sociolog i dipl. povjesničar, Medicinska škola, Rijeka

Mladen Stojić, prof., Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo, Rijeka

Miroslav Šašić, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb

Politika i gospodarstvo

Martina Preglej, prof., Športska gimnazija, Zagreb

Zlata Paštar, prof., Prva gimnazija, Zagreb

V. Tjelesno i zdravstveno područje:

Tjelesna i zdravstvena kultura

Željko Štefanac, prof., AZOO, Zagreb – voditelj

Biljana Šoda, prof., ASOO, Zagreb

Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb

prof. dr. sc. Boris Neljak, Kineziološki fakultet, Zagreb

dr. sc. Dario Novak, Kineziološki fakultet, Zagreb

dr. sc. Vilko Petrić, Kineziološki fakultet, Zagreb

Ana Matković, prof., Škola za primalje, Zagreb

 

6.2.2. Strukovni dio

 

Diana Dudok, dipl. iur., Državna geodetska uprava, Zagreb

Matija Franić, geod. teh., Gradski ured za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, Zagreb

dr. sc. Marijan Marjanović, dipl. ing. geod., Državna geodetska uprava, Zagreb

dr. sc. Damir Medak, dipl. ing. geod., Geodetski fakultet, Zagreb

Ratko Medan, dipl. ing. geod., Geodetska škola, Zagreb

Gordana Paškvan Budiselić, dipl. ing. arh., ASOO, Zagreb

Tvrtko Pavić, dipl. ing. geod., Geofoto d.o.o., Zagreb

Zlatan Soldo, dipl. ing. geod., Geodetska škola, Zagreb

Zdravka Šimić, dipl. ing. geod., Geodetska škola, Zagreb

Marija Tomić, dipl. ing. geod., Srednja škola Antun Matija Reljković, Slavonski Brod

dr. sc. Ivica Završki, dipl. ing. građ., Građevinski fakultet, Zagreb

 

6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma

 

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

 

Podjeli:
Kategorija propisa:

Newsletter

Hosted by Mydataknox