PROPISI.hr

STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI REPUBLIKE HRVATSKE - važeći tekst, NN br. 81/1999

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

 

>>> vidi cijeli ovaj propis (grafički uređen) OVDJE

 

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (»Narodne novine« - dodatak Međunarodni ugovori, br. 1/6-96.), Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, na sjednici 30. lipnja 1999. donio je


STRATEGIJU I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI
REPUBLIKE HRVATSKE
 

(«Narodne novine», broj 81/99)

I. PREGLED STANJA I ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE

U odnosu na većinu europskih zemalja, Hrvatska se ističe raznolikošću ekoloških sustava i staništa, koja se odražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i životinja. Ovakvo bogatstvo uvjetovano je položajem Hrvatske na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, razvedenošću reljefa, geološkim, pedološkim, hidrološkim i klimatskim prilikama, te djelomično ljudskim utjecajem. Navedeni razlozi, u kombinaciji s različitim lokalnim tradicijama korištenja prostora koje su se razvile s obzirom na gospodarske i povijesne okolnosti, doprinijeli su također izuzetnom bogatstvu krajobrazne raznolikosti.

U usporedbi sa stanjem ekoloških sustava većine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, Hrvatska se odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode. Uz relativno mala područja prirodnih staništa ili zajednica (vodeni izvori, litice, cretovi, neke šume, planinske rudine), ovdje su u velikoj mjeri izražena poluprirodna staništa(neke šume, ekstenzivni travnjaci), na koje je utjecao čovjek, ali su se u njima zadržale pretežito zavičajne životne zajednice tipične za takva staništa. Antropogena staništa, koja su se razvila djelovanjem čovjeka i čija se struktura i sastav vrsta znatno razlikuju od prirodnih, nisu dominantna, kao što je slučaj u velikome dijelu Europe.

EKOLOŠKI SUSTAVI

Tijekom izrade NSAP-a, pojedine radne skupine obrađivale su problematiku ugroženosti i zaštite različitih ekoloških sustava. Radi specifičnosti problematike, jedna radna skupina obrađivala je zasebno obalu i otoke, iako se ne radi o jedinstvenom ekološkom sustavu. U svezi sa postojećim stanjem pojedinih ekoloških sustava, utvrđeno je sljedeće:

Šume

U europskim razmjerima stanje šuma u Hrvatskoj je dobro. Znatno je bolje nego u većini zemalja zapadne i srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome sastavu šuma. Čak 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav, a šumske površine nisu se smanjile zadnjih stotinjak godina.

Krš

S obzirom na svoje prirodne značajke (krajobrazne, hidrogeološke, geomorfološke, vegetacijske, florističke i faunističke), područje krša objedinjuje najveći broj posebnosti Hrvatske. U odnosu na sveukupnu jedinstvenost, bogatstvo endemičnim svojtama i životnim zajednicama, te visoki stupanj očuvanosti, ovo područje predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo u europskim, nego i u svjetskim razmjerima.

Močvare i vode

Na području Hrvatske očuvana su prostrana prirodna močvarna područja u riječnim dolinama, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, posebice na razini zapadne i srednje Europe. Međutim, to su ujedno i najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj. Stoga im je potrebno dati prioritet u zaštiti prirode, te načiniti nacionalni program njihova očuvanja i upravljanja.

Vode daju poseban značaj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Močvarni i vodeni ekološki sustavi u mnogome ovise o vodnome režimu, uređivanju i upravljanju vodama. Vodama se upravlja na načelima Zakona o vodama i održivog razvitka.

More

Biološka raznolikost Jadranskoga mora sve je ugroženija, kako radi onečišćenja mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, onečišćenja mora s brodova, tako i radi neracionalnog iskorištavanja bioloških dobara i nepridržavanja zakonskih propisa.

Travnjaci i oranice

Iako su većinom nastali djelovanjem čovjeka, travnjaci u Hrvatskoj su poluprirodna staništa koja uvelike obogaćuju biološku i krajobraznu raznolikost. Budući da se pretežito koriste na ekstenzivan način - bez umjetnih gnojiva i kemijskih preparata - odlikuju se velikom biološkom raznolikošću. Na europskoj razini, značajne su naročito prostrane poplavne livade i pašnjaci u nizinskome dijelu Hrvatske.

Oranice su umjetno nastali ekološki sustavi, namijenjeni isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, a obrađuju se na način koji vrlo nedostatno uvažava potrebu zaštite biološke raznolikosti. Ona je ovdje posebno osiromašena.

Obala i otoci

Hrvatska obala među najrazvedenijima je na Sredozemlju. Priobalne planine i otoci se ističu biljnim i životinjskim endemima. Otoci su vrlo osjetljive ekološke cjeline. Za sada su relativno dobro očuvani, ali su ugroženi planiranim aktivnostima, te porastom nautičkog turizma. Kako bi se očuvale njihove prirodne vrijednosti, ključno je ugraditi i kasnije poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti tijekom planiranja i provođenja svih razvojnih programa.

VRSTE I PODVRSTE

Izrazita raznolikost ekoloških sustava i staništa Hrvatske uvjetuje i veliku raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta. Vrijednost ove raznolikosti u europskim razmjerima vidljiva je, između ostalog, usporedimo li odnos broja poznatih vrsta unutar dobro istraženih skupina i površine teritorija Hrvatske, s istim podacima u drugim europskim zemljama. Ovakvom usporedbom Hrvatska se svrstava među prvih nekoliko zemalja Europe s obzirom na bogatstvo biološke raznolikosti. Bogatstvo endemičnim svojtama, te brojnim rijetkim i ugroženim reliktima (preostacima) iz tercijara ili razdoblja oledbi, također je vrlo izraženo, posebice u području krškoga podzemlja, te priobalnih planina i otoka.

Raznolikost vrsta

___________________________________________________________________
Hrvatska Svijet
Skupina poznato pretpost. poznato
___________________________________________________________________
Biljke 7517 8708 302330
Gljive 3235 20000 80000
Lišaji 925 1069 18000
Životinje 21869 56000 1770000
___________________________________________________________________
UKUPNO 33546 85777 2170330
___________________________________________________________________

Endemi

Hrvatska je izuzetno bogata endemičnom florom. Sa svojih 9.8% enedemičnih vrsta, ona predstavlja središte endemizma ovoga dijela Europe.

Najvažnija endemska čvorišta za floru su planine Velebit i Biokovo. Najpoznatiji i jedan od najugroženijih hrvatskih biljnih endema (endemični su i rod i vrsta) je velebitska degenija, reliktna vrsta preostala iz razdoblja tercijara. Općenito, vrlo veliki broj endema i tercijarnih relikata zadržao se na ovim prostorima zahvaljujući činjenici da ih tijekom tercijara nije zahvatila oledba.

Endemi hrvatske faune vezani su pretežito za podzemna staništa krša, jadranske vodotoke te za jadranske, naročito udaljenije pučinske otoke. Fauna krškoga podzemlja vrlo je slabo istražena, pa se narednih godina mogu očekivati brojna otkrića novih vrsta i podvrsta. Nedavno otkriće za znanost nepoznate pijavice u Lukinoj jami na Velebitu, jedna je od hrvatskih posebnosti u međunarodnim razmjerima, kakvima po svoj prilici krš Hrvatske obiluje.

Istraženost biološke raznolikosti Hrvatske

Iz navedene tablice vidljivo je da je broj poznatih vrsta u Hrvatskoj više nego dvostruko manji od broja pretpostavljenih vrsta. Ovo ukazuje na niski stupanj istraženosti hrvatske flore, mikoflore i faune.

Najbolje su istražene više biljke (papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače) sa 4.283 vrste i kralježnjaci sa 1.040 vrsta. U ovim skupinama može se očekivati otkrivanje tek pokoje nove vrste.

Gljive su daleko najslabije istražena skupina u Hrvatskoj. Prema nekim podacima, do danas je za Hrvatsku zabilježeno 3.235 vrsta gljiva. Pretpostavlja se da ovdje obitava ukupno oko 15-20.000 gljivljih vrsta, što znači da gljive brojnošću vrsta nadmašuju biljno carstvo.

U do sada obrađenim skupinama beskralježnjaka, u Hrvatskoj je utvrđeno ukupno 20.978 vrsta. S obzirom na to da ovdje nisu uključene brojne skupine za koje ili nema podataka ili nema istraživača koji se njima bave, za pretpostaviti je da je ukupni broj vrsta daleko veći i da prelazi brojku od 55.000.

Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nije razvijenosustavno istraživanje i monitoring biološke raznolikosti. Ne postoji nacionalni program inventarizacije biološke raznolikosti Hrvatske. Rezultat toga je činjenica da je Hrvatska među rijetkim europskim zemljama koja nema opisanu floru, mikofloru i faunu svoga područja, a još uvijek nema niti tiskane temeljne znanstveno-popularne priručnike (tzv. ključeve) za određivanje vrsta, pa čak niti prijevode sličnih priručnika koji se odnose na čitavu Europu. Ovakvi priručnici bi omogućili širem broju ljubitelja prirode uključivanje u projekte inventarizacije.

GENETSKA RAZNOLIKOST

Zaštita biološke raznolikosti razumijeva također evidentiranje i očuvanje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja. Ove su sorte i pasmine prilagođene lokalnome podneblju, otpornije na bolesti i često vrlo dobro uklopljene u okolnu prirodu i krajolik. Njihova raznolikost predstavlja genetski spremnik koji uvijek može poslužiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta. Osim toga, oni predstavljaju i značajnu nacionalnu kulturnu baštinu, jer je u njihov uzgoj uložen trud i znanje brojnih naraštaja, u kombinaciji s uvjetima života i podneblja.

U Hrvatskoj, na žalost, ova problematika nije još uvijek zakonski cjelovito regulirana. Nisu načinjeni niti cjeloviti popisi zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina domaćih životinja. Nešto je bolje stanje s podacima o zavičajnim pasminama u stočarstvu. Registrirane su hrvatske izvorne pasmine koje su uzgojene u Hrvatskoj. Neke od njih ne postoje nigdje drugdje u svijetu, a neke su se iz Hrvatske proširile u druge zemlje. Briga se vodi i o pasminama pasa, od kojih su danas neke službeno registrirane, dok proceduru za neke, poput pastirskog psa tornjaka, treba tek provesti.

GOSPODARENJE BIOLOŠKIM DOBRIMA

Prirodna bogatstva Hrvatske sustavno se iskorišćuju već stoljećima. Prirodnim resursima se gospodari najviše u sklopu djelatnosti šumarstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, lovstva i ribarstva. Sve su ove djelatnosti zakonski regulirane, a postojeći propisi vode računa o potrebi potrajnosti gospodarenja prirodnim dobrima. Međutim, u praksi je daleko naglašenija gospodarstvena komponenta iskorišćivanja u odnosu na provođenje mjera zaštite. Relativna očuvanost bioloških resursa Hrvatske na europskoj razini posljedica je prvenstveno opće gospodarske situacije i drugih uzroka u prošlosti. Još uvijek se ne može govoriti o sustavnoj brizi za sveukupnu biološku raznolikost u okviru pojedinih djelatnosti koje iskorišćuju prirodne resurse. Stoga je jedan od prioritetnih problema revizija svih relevantnih zakonskih propisa radi ugrađivanja mjera zaštite i održivoga korištenja biološke raznolikosti.

Poseban problem koji će narednih godina biti sve izraženiji je utjecaj biotehnologije i proizvodnje genetski promijenjenih organizama na biološku raznolikost. Ovu problematiku u Hrvatskoj tek treba zakonski regulirati.

ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Tijelo državne uprave ovlašteno za problematiku očuvanja i korištenja biološke i krajobrazne raznolikosti je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, a uz nju je djelimično pokrivaju i druga ministarstva i državne upravne organizacije.

Temeljni zakon iz ove oblasti je Zakon o zaštiti prirode. Odredbama pojedinih posebnih zakona također se uređuju pojedina pitanja u svezi sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikosti.

Posljednjih nekoliko godina sve je izvjesnija potreba donošenja novoga Zakona o zaštiti prirode; on bi sa klasičnoga pristupa zaštiti prirode, koji daje naglasak na zaštićena područja i vrste, prešao na suvremeniji, integralnipristup, kakvoga iskazuje i Konvencija o biološkoj raznolikosti. To znači da bi novi Zakon o zaštiti prirode trebao osigurati:

- očuvanje i unapređenje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj;

- razumno korištenje prirodnih dobara na principima održivosti, a na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja;

- integriranje mjera zaštite i održivog korištenja prirode u sve relevantne sektorske i međusektorske propise, planove, programe i strategije.

Zaštita prirode u Hrvatskoj najvećim se dijelom provodi kroz zaštitu pojedinih područja i vrsta.

Zaštita područja

Zaštita pojedinih područja je temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Zaštićena područja čine okosnicu sveukupne zaštite i ključne čvorove ekološke mreže kojipredstavljaju utočišta i spremnike biološke raznolikosti.

Danas je u Hrvatskoj ovakvom zaštitom obuhvaćeno oko 8,2% površine kopna, a u planu je ovu površinu udvostručiti. Zakon o zaštiti prirode određuje osam kategorija prostorne zaštite (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, zaštićeni krajolik, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture). Najveći dio zaštićene površine odnosi se na parkove prirode (oko tri četvrtine) i nacionalne parkove (oko jedne šestine). To su prostrana područja od nacionalne ili čak međunarodne vrijednosti, čija je zaštita u ovlasti države. Većina planiranih zaštićenih područja odnosi se također na parkove prirode.

Upravljanje ostalim zaštićenim dijelovima prirode je u županijskoj ovlasti.

Zaštita vrsta

Osim zaštićenih dijelova prirode, pojedine ugrožene ili rijetke biljne, gljivlje i životinjske vrste također se štite temeljem Zakona o zaštiti prirode. Zaštićene su i divlje životinje i biljke u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima, kao i cjelokupna špiljska fauna.

Gospodarsko korištenje nezaštićenih vrsta regulira se izdavanjem posebnih dopuštenja za sakupljanje iz prirode koje izdaje Državna uprava ovlaštena za zaštitu prirode i okoliša.

II. RAZLOZI UGROŽENOSTI I PROBLEMI ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI UGROŽENOST BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Razmatranjem postojećega stanja, te razloga ugroženosti i problema zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, utvrđeno je sljedeće:

vrlo visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti na europskoj razini, posebice u okvirima zapadne i srednje Europe

trend gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, uzrokovan prepoznatljivim čimbenicima

nužnost provođenja žurnih mjera zaštite za pojedine dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti

heterogenost količine i kakvoće postojećih podataka o biološkoj raznolikosti, koji su u mnogim slučajevima nedostatni za provedbu adekvatnih mjera zaštite.

Kriteriji za izdvajanje prioriteta

Izrada NSAP-a odvijala se u okviru tematskih radnih skupina. One su izdvojile prioritetne dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti za čiju je zaštitu potrebno provesti posebne akcijske planove na temelju unaprijed dogovorenih kriterija, koji uključuju:

- kritično ugrožene vrste, staništa i krajolike od globalne, regionalne ili nacionalne važnosti;

- staništa koja sadrže veliki broj endemičnih ili ugroženih svojti i/ili veliku biološku raznolikost;

- krajolike koji sadrže značajnu biološku i kulturnu raznolikost.

Prioriteti

Analiza prikupljenih podataka pokazala je sljedeće:

 Krški ekološki sustavi predstavljaju jedinstvenost i bogatstvo globalne razine vrijednosti.

 Najugroženiji ekološki sustavi su močvarni i vodeni, a zbog antropogenih djelovanja.

Najugroženija staništa su prostorno mala područja ugrožena antropogenim činiteljima (pjeskovite i šljunkovite plaže, lokve na otocima, male močvare i drugo) ili su vrlo rijetka staništa izvan uobičajenoga područja rasprostranjenja (cretovi, vegetacija pijesaka).

Kao prioritetne vrste i podvrste odabrane su one koje su globalno, europski ili nacionalno ugrožene; endemične svojte, te one koje imaju gospodarsko i/ili poučno značenje.

RAZLOZI UGROŽENOSTI

Globalni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti

Iako je biološka raznolikost prirodno podložna stalnim promjenama te su mnoge vrste tijekom evolucije i prirodno iščezavale s ovoga planeta, u zadnjih stotinjak godina, čovjek je glavni krivac za vrlo brzo osiromašavanje biološke raznolikosti koje se svakim danom sve više ubrzava. U cijelome svijetu prepoznatljivi su neki globalni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti.

 Prekomjeran rast ljudske populacije i trošenje prirodnih dobara

 Mali broj poljoprivrednih i šumarskih produkata namijenjenih trgovini, te unošenje stranih vrsta za potrebe poljoprivrede i šumarstva

 Gospodarski sustavi i politika koja ne vrednuje adekvatno prirodu i njezine resurse

 Nejednoliko raspoređeno vlasništvo i pristup prirodnim potencijalima, uključujući i pristup mogućim koristima od uporabe i zaštite biološke raznolikosti

 Nedovoljna količina znanja o biološkoj raznolikosti i vezanim temama, te nedovoljna uporaba postojećih informacija

 Zakonodavni i institucionalni sustavi koji potiču neodrživo iskorištavanje prirodnih dobara

 Globalne klimatske promjene.

Osnovni razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj

Tijekom izrade NSAP-a utvrđeni su osnovni razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj:

Razlozi ugroženosti krajobraza

 Neravnomjerna, jednolična, ambijentalno neusklađena urbanizacija

 Krupni infrastrukturni zahvati

- prometnice

- energetski objekti (elektrane, akumulacije, dalekovodi, cjevovodi i dr.)

- vodnogospodarske građevine (regulacije vodotoka, kanali, akumulacije-retencije, nasipi i dr.)

 Poljoprivredne djelatnosti

(melioracije, komasacije, monokulture, sječa šumaraka, drvoreda i živica)

 Neplanska, lokacijski i arhitektonski neprikladna gradnja stambenih, ladanjskih i turističkih objekata na krajobrazno istaknutim lokacijama.

Osnovni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti

 promjene staništa - uništavanje, degradacija, fragmentacija

 onečišćenje okoliša - tla, vode, zraka

 prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora

- izlov, krivolov, sječa, sakupljanje, uznemiravanje

 unošenje stranih vrsta u ekološke sustave.

1. Promjene staništa (uništenje, degradacija, fragmentacija)

I na području Hrvatske izražen je proces osiromašavanja biološke raznolikosti. Nekada dominantni šumski ekološki sustavi, u današnje su vrijeme znatno smanjeni. Kroz povijest na tim su se prostorima oblikovali novi krajolici i ekološki sustavi koji su bili prvenstveno posljedica poljodjelskih aktivnosti (oranice, livade, pašnjaci), a u novije vrijeme sve više i urbanizacije. Naročito su stradale nekad brojne močvare koje je čovjek u najvećoj mjeri isušivao i smanjivao reguliranjem vodotoka, šireći na njihov račun vlastiti životni prostor. Stoga su močvare danas najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj.

Kroz povijest su poljoprivredne aktivnosti u kombinaciji s vodnogospodarskim zahvatima pozitivno djelovale na život čovjeka, ali su istovremeno imale loše posljedice na biološku raznolikost. Veliki poljoprivredni kombinati (PIK-ovi) koji su se razvili u bivšemu sustavu, postupcima komasacija i melioracija stvarali su velike komplekse oranica, primjenjujući mjere intenzivne poljoprivrede sa svim uobičajenim negativnim posljedicama po biološku raznolikost.

Nedovoljno poštivanje opće poznatih i prihvaćenih kriterija vrijednosti sa stanovišta zaštite prirode, neodgovarajuće provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš prilikom planiranja velikih razvojnih zahvata, izdvojenost od europskih zemalja koje su ubrzano razvijale djelatnost zaštite prirode, te brojni drugi razlozi u to vrijeme tipični za većinu zemalja ovoga dijela Europe, imali su kao posljedicu uništavanje staništa i ugrožavanje za njih vezanih vrsta. Rezultati mnogih projekata nisu opravdali ulaganja. Možda je najslikovitiji primjer melioracija delte Neretve, koja je nenadoknadivo degradirala jedno od najvrijednijih sredozemnih močvarnih područja, a radi velikih troškova održavanja, danas je u poljoprivrednom smislu zapuštena i pomalo se vraća u »divlje« stanje.

Neki primjeri promjene i degradacije staništa su regulacija vodotoka, pretvaranje šumskih područja u poljoprivredne površine, isušivanje močvara, te zapuštanje tradicionalnog načina ispaše stoke i uzgoja zavičajnih kultiviranih biljaka.

Jedan od najvažnijih razloga ugroženosti biološke raznolikosti je i fragmentacija (rascjepkanost) prirodnih ekoloških sustava, naročito gradnjom cesta, naselja i infrastrukture, te širenjem intenzivno gospodarenih poljoprivrednih površina. Na ovaj način rascjepkani prirodni i doprirodni ekološki sustavi ostaju izolirani poput otoka, u kojima vrste više ne mogu komunicirati s onima u srodnim područjima, te u njima dolazi do lokalnog izumiranja vrsta i vrlo brzog siromašenja biološke raznolikosti.

2. Onečišćenje okoliša

Gotovo sve gospodarske djelatnosti (industrija, poljoprivreda i druge), imaju za posljedicu ispuštanje štetnih tvari (toksikanata) u okoliš - tlo, vodu ili atmosferu. Važno je napomenuti da zbog prirodnog kruženja tvari u ekološkim sustavima, štetne tvari dospijevaju u sve dijelove biosfere. Primjerice, pesticidi iz tla ispiranjem dospijevaju u podzemne vodotoke, a štetne tvari iz zraka s oborinama padaju na tlo odakle dospijevaju u podzemne vode. Bitan je također i učinak nagomilavanja toksikanata u lancima ishrane.

Posebno su ugrožena područja s intenzivnom poljoprivredom, šumarstvom i marikulturom.

Veliki problem za vode i močvare predstavlja unošenje povećane količine organskih tvari (poljoprivreda - umjetna gnojiva, gradske otpadne vode i drugo), radi čega dolazi do niza promjena u ovim ekološkim sustavima, uključujući ubrzano zaraštavanje močvarnih biotopa.

3. Prekomjerno iskorištavanje bioloških dobara

Do neracionalnoga korištenja bioloških dobara dolazi radi nedovoljne integriranosti mjera zaštite u različite gospodarske djelatnosti kojima je čovjek promijenio prirodnu strukturu ekoloških sustava, favorizirajući manji broj vrsta, a uništavajući i ugrožavajući na njihov račun cijelo mnoštvo drugih (poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo, vodno gospodarstvo).

Korištenje bioloških dobara često se ne temelji na stvarnom poznavanju stanja populacija, već je vođeno prvenstveno potrebom za zaradom. Intenzivan lov, ribolov, sakupljanje biljaka i životinja u komercijalne ili druge svrhe, prekomjerna sječa kao i uznemiravanje životinja u njihovom staništu dovode do njihova izravnog nestanka iz ekološkog sustava.

4. Unošenje stranih vrsta u ekološke sustave

Namjerno ili slučajno unošenje stranih (alohtonih) vrsta u ekološki sustav ozbiljno narušava postojeću, vrlo osjetljivu ekološku ravnotežu u njemu. Unešene vrste prilagođene su drugačijim uvjetima staništa, nemaju prirodnih grabežljivaca te često potiskuju zavičajne (autohtone) vrste i vrlo brzo postaju dominantne vrste u ekološkom sustavu. Zavičajne vrste nestaju i tako se izravno smanjuje biološka raznolikost ekoloških sustava. U Hrvatskoj su ovom pojavom naročito ugrožene slatkovodne ribe, a iz biljnog svijeta poznati su primjeri širenje amorfe na travnjacima i posječenim šumskim površinama, te agresivne alge kaulerpe u Jadranu.

5. Ostali razlozi ugroženosti

Nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i uređenja prostora.

Potencijalna opasnost za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti su i neki ambiciozni razvojni planovi, čiji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš nisu dovoljno sagledani.

Iako Hrvatska ima idealne preduvjete za razvoj »ekološkog« turizma, ovaj potencijal nije ni izdaleka iskorišten, a turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora.

Odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društveno-gospodarske promjene na selu dovele su do nestanka ekstenzivnog stočarstva na brdsko-planinskim i primorskim travnjacima, te do zapuštanja zavičajnih kultiviranih biljaka i domaćih životinja na račun profitabilnijih svojti.

PROBLEMI POSTOJEĆE ZAŠTITE

1. Nedostatni institucionalni okvir zaštite prirode na upravnoj i stručno-znanstvenoj razini

Na razini Vlade Republike Hrvatske još se uvijek ne uvažava dovoljno problematika zaštite prirode, što se ogleda i u ustrojstvu državne uprave. Djelatnost zaštite prirode i okoliša nije zastupljena na razini ministarstva, što značajno otežava učinkovitost.

Posebno se osjeća nedostatak institucionalne organiziranosti prikupljanja i obrade podataka, radi čega spoznaje o biološkoj raznolikosti ovise o segmentarnim i međusobno nepovezanim rezultatima pojedinih znanstvenih istraživanja.

2. Nedostatak kvalitetnih podataka o biološkoj raznolikosti, koji su nužni preduvjet za njezinu djelatnu zaštitu

U Hrvatskoj su za vrlo mali broj biljnih, gljivljih i životinjskih skupina načinjeni popisi (check-liste) i crvene liste ugroženih svojti, te karte njihova rasprostranjenja. Također, nisu kartirani tipovi staništa, prema međunarodnoj CORINE - Biotopes klasifikaciji, koja predstavlja standard na europskoj razini.

Dobro poznavanje nacionalne biološke i krajobrazne raznolikosti je preduvjet njene učinkovite zaštite na nacionalnoj razini i osnovaza izradu konkretnih akcijskih planova zaštite. Jedan od razloga za ovakvo stanje je i nedostatak dovoljnog broja kvalitetnih znanstvenika iz područja biološke raznolikosti.

3. Nepostojanje posebnih mehanizama financiranja izvan redovitih sredstava državnoga proračuna

Jedan od najvećih nedostataka koji otežavaju učinkovitu zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti je nepostojanje posebnih mehanizama financiranja izvan redovitih sredstava državnoga proračuna koja se izdvajaju za djelatnost zaštite prirode i okoliša, a u pravilu su krajnje nedostatna.

4. Manjkavost postojećih i neusklađenost različitih zakona

Naglašena je potreba brojnih izmjena i dopuna u zakonodavstvu, a posebice nužnost donošenja novoga Zakona o zaštiti prirode kojim bi se sustavno i cjelovito regulirala problematika zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Neka područja su potpuno nepokrivena propisima, poput zaštite zavičajnih udomaćenih svojti ili problematike biološke sigurnosti pri rukovanju genetski promijenjenim organizmima.

5. Nedovoljna koordiniranost i suradnja među resornim tijelima državne uprave

Napori zaštite se još uvijek često drže oporbom i kočnicom razvitka, a oni koji gospodare prirodnim dobrima najčešće su »ekološki« nedostatno obrazovani. Dodatno stanje oteževa poratna teška gospodarska situacija i davanje prioriteta nekim razvojnim programima, koji potencijalno ugrožavaju biološku i krajobraznu raznolikost.

6. Nedovoljna obaviještenost šire javnosti o problemima zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o zaštiti prirode i okoliša slabo je razvijeno. Sredstva javnoga priopćivanja većinom su nezainteresirana za problematiku zaštite prirode i okoliša, posljedica čega je i loša obaviještenost i neobrazovanost šire javnosti. Utjecaj nevladinih udruga također je vrlo slab.

7. Nedostatno provođenje zaštite biološke i krajobrazbne raznolikosti na terenu, te nedostatni inspekcijski nadzor

Izraziti je problem u praktičnoj zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti nedostatak kvalificiranoga stručnoga kadra za provedbu potrebnih mjera zaštite na terenu. U županijama ne postoje inspektori zaštite prirode, već njihove poslove obavljaju inspektori zaštite okoliša. Također, carinski i policijski djelatnici nisu prikladno obučeni za akcije sprječavanja nelegalne trgovine prirodnim bogatstvima.

8. Nepostojanje integracije poslovnog sektora u zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti

Poslovni sektor nije dosad gotovo uopće bio uključen u zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. On bi se u zaštitu mogao uključiti putem sponzoriranja konkretnih akcija. One tvrtke koje izravno koriste ili utječu na biološku i krajobraznu raznolikost, trebalo bi obvezati izdvajanjem određenih sredstava namijenjenih akcijama zaštite.

III. STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE NAČELA STRATEGIJE

Osnovna načela od kojih polazi Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti su:

 Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak

 Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to moguće i opravdano

 Republika Hrvatska će razvijati sve prikladne mjere utvrđivanja, očuvanja i unapređivanja postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti

 Nacionalno zakonodavstvo će osigurati ugrađivanje mjera za očuvanje i unapređivanje sveukupne biološke raznolikosti u sve gospodarske djelatnosti koje koriste biološka dobra

 Republika Hrvatska će sustavno širiti napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti, s nacionalnog na regionalnu i lokalnu razinu

 Republika Hrvatska će svoje napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna biološka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti

NACIONALNI STRATEŠKI CILJEVI

Nacionalna strategija zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti temelji se na navedenim načelima, a sastoji se od niza strateških ciljeva od kojih se svaki odnosi na određenu obrađivanu cjelinu. Za ostvarenje pojedinoga strateškog cilja donose se strateške smjernice koje kazuju što se sve Republika Hrvatska obvezuje činiti u svrhu postizanja zacrtanoga strateškog cilja.

Opći strateški ciljevi

S obzirom na nedostatak prikladnih informacija o biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske, ova strategija prepoznaje sljedeće opće strateške ciljeve:

1. provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

4. izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

5. provesti akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti učinke provedbe akcijskih planova (monitoring)

7. razviti mehanizme provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.).

Tijekom izrade NSAP-a prikupljeni su dosad najpotpuniji podaci o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Oni će poslužiti kao osnova inventarizacije i izrade karata rasprostranjenja pojedinih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti iz čega će slijediti kvalitetni akcijski planovi zaštite.

Posebni strateški ciljevi

I. Očuvanje krajobraza

1. Strateški cilj - krajobrazi

Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske.

II. Zaštita ekoloških sustava i staništa

2. Strateški cilj - močvare i vode

Kao prioritet u zaštiti ekoloških sustava, očuvati postojeće prirodne, te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene močvare;

Zaštititi vode od prekomjernog onečišćenja.

3. Strateški cilj - krš i podzemlje

Očuvati postojeće vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti, te osigurati usklađeno gospodarenje svim prirodnim dobrima na ovome području.

4. Strateški cilj - šume

S obzirom na dobro očuvanu biološku raznolikost hrvatskih šuma u europskim razmjerima, svakako održati postojeće stanje, te ga unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera zaštite biološke raznolikosti u šumama.

5. Strateški cilj - more

Razumno gospodariti biološkim resursima mora, te smanjiti onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, kao i smanjiti onečišćenje mora s brodova.

6. Strateški cilj - travnjaci i oranice

Smanjiti trend gubitka površina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka, kao vrijednih antropogenih staništa vrlo bogatih biološkom raznolikošću;

Poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje što veće biološke raznolikosti na oraničnim površinama.

7. Strateški cilj - obala i otoci

Očuvati postojeću biološku raznolikost i osobitost obala i otoka, među ostalim i ugrađivanjem mjera zaštite, ograničenja i korištenja u razvojne programe i prostorno-planske dokumente.

8. Strateški cilj - staništa

Kartirati staništa u Hrvatskoj i na temelju analize ugroženosti osigurati zakonsku zaštitu rijetkih i ugroženih tipova staništa, te pojedinih najugroženijih lokaliteta.

III. Zaštita vrsta i podvrsta

9. Strateški cilj - zaštita biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta

Očuvati postojeću raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je moguće i prikladno, ponovno vratiti nekoć izumrle zavičajne svojte.

IV. Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

10. Strateški cilj - zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

Očuvati postojeću genetsku raznolikost izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja i kultiviranih biljaka svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ).

V. Zaštita kroz sektore

11. Strateški cilj - zaštita kroz druge sektore

Kroz suradnju između svih ovlaštenih sektora osigurati održivo korištenje bioloških resursa u Hrvatskoj.

VI. Jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira

12. Strateški cilj - zakonodavni okvir

Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i međusobno uskladiti sektorske zakone i propise kako bi se na najdjelatniji način osiguralo provođenje Konvencije o biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj.

13. Strateški cilj - institucionalni okvir

U državnome i nevladinom sektoru, razviti jače i potpunije institucionalne okvire za postizanje najveće učinkovitosti napora zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

VII. Poboljšanje stanja u znanosti

14. Strateški cilj - istraživanja i nadgledanje (monitoring)

U svrhu djelatne zaštite, u najkraćem roku podići osnovnu razinu kvalitetnih informacija o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, uključujući znatne napore na jačanju potrebnog znanstveno-istraživačkog kadra.

VIII. Poboljšanje stanja u obrazovanju i obavješćivanju javnosti

15. Strateški cilj - obrazovanje

Poticati sve metode obrazovanja u području zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama školstva.

16. Strateški cilj - obavješćivanje javnosti

Poticati sve metode obavješćivanja javnosti o problematici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, te poticati sudjelovanje javnosti u zaštiti.

AKCIJSKI PLANOVI

Tijekom izrade NSAP-a načinjen je program akcija u vidu pojedinih akcijskih planova za ostvarivanje glavnih strateških ciljeva i smjernica zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Ovisno o žurnosti njihova provođenja, akcijski planovi su podijeljeni na četiri skupine:

 prioritetni (PR!) -s provedbom je potrebno započeti odmah

 kratkoročni (KR) -s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5 godina

 srednjoročni (SR) - s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5-10 godina

 dugoročni (DR) -nisu žurni.

Kratkoročnih planova je najviše, što je i razmljivo s obzirom na postojeći nedostatak akcija praktične zaštite u Hrvatskoj.

Uz planove su naznačeni i mogući izvori njihova financiranja. Za akcije vezane uz područja i vrste od međunarodne važnosti, potrebno je tražiti sufinanciranje iz međunarodnih fondova (MS) namijenjenih zaštiti biološke raznolikosti. Ipak, glavni izvor financiranja većine planova će biti državni proračun (DP), preko Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, te djelimično županijski proračuni (ŽP). Za projekte koji uključuju istraživanja i inventarizaciju, trebalo bi se uključiti i Ministarstvo znanosti. Štoviše, nužno je načiniti zajednički program Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i Ministarstva znanosti kojim bi se utvrdilo koja su istraživanja važna za zaštitu biološke raznolikosti, kako bi se njima dao prioritet u financiranju. Dio planova trebao bi se financirati i preko sponzora iz poslovnoga sektora (PS), npr. onih pravnih osoba koje gospodare određenim komponentama biološke raznolikosti za koje se plan izrađuje.

Akcijske planove će provoditi brojne vladine i nevladine ustanove u okviru svojih ovlasti i djelokruga: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i druga tijela državne uprave, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, znanstvene institucije te nevladine udruge.

Radi sustavnijega prikazivanja problematike, akcijski planovi su podijeljeni u nekoliko cjelina. Unutar svake planovi su okvirno poredani po prioritetima, a oni najžurniji posebno su naznačeni. U odnosu na ranije navedene opće strateške ciljeve, utvrđeni su i opći akcijski planovi:

Opći akcijski planovi

 Akcijski plan inventarizacija biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske

 Akcijski plan kartiranja rasprostranjenosti biološke i krajobrazne raznolikosti

 Akcijski plan procjene stanja ugroženosti

 Izrada akcijskih planova zaštite

 Provedba akcijskih planova zaštite

 Akcijski planovi nadgledanja (monitoring)

 Akcijski planovi za mehanizme provedbe.

Također su definirane sljedeće skupine posebnih akcijskih planova:

Posebni akcijski planovi

 akcijski planovi za zaštitu krajobraza

 akcijski planovi za zaštitu ekoloških sustava i staništa

 akcijski planovi za zaštitu vrsta i podvrsta

 akcijski planovi za zaštitu genetske raznolikosti udomaćenih svojti

 akcijski planovi za zaštitu kroz sektore

 akcijski planovi za jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira

 akcijski planovi za istraživanja i nadgledanje

 akcijski planovi za obrazovanje i obavješćivanje javnosti

S obzirom na vrlo opsežnu i raznoliku problematiku, neki su akcijski planovi tijekom izrade NSAP-a detaljno razrađeni, uključujući i financijske pokazatelje, dok su drugi naznačeni kao nužne akcije koje će se tek naknadno razraditi. Redoslijed izrade takvih akcijskih planova ovisit će o njihovoj žurnosti.

Vrlo opsežni materijali prikupljeni kroz rad pojedinih radnih skupina pohranjeni su u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša, te će se prema potrebi koristiti u svrhu provođenja NSAP-a u praksi.

I. Očuvanje krajobraza 1. Strateški cilj - krajobrazi

Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske

Strateške smjernice

 Načiniti detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja, sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i čine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja sukladno Zakonu o prostornom uređenju skrbi putem dokumenata prostornog uređenja o prostoru Države

 Na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme očuvanja postojeće krajobrazne raznolikosti i ključnih značajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje

 U postojećim propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i određenije regulirati zaštitu krajobraza

 Utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih značajki

 Poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i uključivati elemente tradicijske arhitekture.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KRAJOBRAZA
Akcijski plan Žurnost Mogući
financ. izv.
 Izrada Krajobrazne osnove Hrvat-
ske kao prostorno-planske podloge
za utvrđivanje temeljnih vrijednosti
krajobraza
Podloga za izradu Krajobrazne osno-
ve sa stanovišta biološke raznoliko-
sti je podatak i dokument za izradu
prostornih planova
Donošenje propisa za uspostavu Krajo-
brazne osnove Hrvatske, kao obveze na
razinama prostorno-planskih dokumenata
županija, gradova i općina
Ugrađivanje odredbi o zaštiti krajobra-
za u propise iz djelokruga prostornog
uređenja, prometa, te zaštite prirode
i zaštite okoliša
Inventarizacija i izrada programa zaštite
geološke baštine Republike Hrvatske
Inventarizacija i izrada programa zaštite
dijelova kulturne baštine važnih za očuva-
nje identiteta pojedinih tipova krajobraza
PR!
KR
KR
KR-SR
KR-SR
DP
DP
DP
DP
DP

II. Zaštita ekoloških sustava i staništa 2. Strateški cilj - močvare i vode

Kao prioritet u zaštiti ekoloških sustava - očuvati postojeće prirodne, te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene močvare;

Zaštititi vode od prekomjernog onečišćenja

Strateške smjernice

 Popisati i vrednovati sve močvare u Hrvatskoj, te načiniti nacionalni program očuvanja i upravljanja močvarama

 Spriječiti gubitak preostalih močvara i očuvati mehanizme koji omogućuju njihovo prirodno obnavljanje, uključujući zadržavanje preostalih prirodnih tokova rijeka

 Osigurati aktivnu zaštitu preostalim prirodnim močvarama, uključujući donošenje planova upravljanja za zaštićena područja, te mjere aktivne zaštite za male sredozemne močvarne lokalitete

 Osigurati zaštitu voda od onečišćenja

 Obnoviti degradirane prirodne močvare i, gdje god je to još moguće, revitalizirati uništene močvare, naročito u sredozemnom području Hrvatske

 Unaprijediti umjetne vodene i močvarne biotope u smislu poprimanja što prirodnijih značajki.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU VODA I MOČVARA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Programi zaštite
Osnivanje nacionalnoga povjeren- PR! DP
stva za močvare i donošenje nacio-
nalnoga programa očuvanja i uprav-
ljanja močvarama
Inventarizacija i vrednovanje moč- PR! DP,MS
vara, uključujući utvrđivanje novih
potencijalnih Ramsarskih i nacional-
no zaštićenih područja
Analiza i dopuna Državnoga plana za KR DP
zaštitu voda
Planovi gospodarenja zaštićenim pod-
ručjima
Izrada plana gospodarenja za Rams. PR! DP,MS
podr. Donji tok Neretve
Izrada plana gospodarenja za Rams. PR! DP,MS
podr. Kopački rit
Izrada plana gospodarenja za Rams. KR DP,MS
podr. Lonjsko polje
Izrada plana gospodarenja za NP KR DP,MS
Plitvička jezera-UNESCO WH
Izrada plana gospodarenja za Rams. KR DP,MS,ŽP,PS
podr. Crnu Mlaku
Izrada mjera zaštite i upravljanja
močvarama zaštićenim na županijskoj KR DP,ŽP
razini
Zaštita
Zakonska i praktična zaštita preo- PR! DP,ŽP
stalih cretova
Zaštita vodenih i močvarnih staniš- PR! DP,ŽP
ta na otocima
Zaštita malih vodotoka Podbiokovlja
Saniranje izvora onečišćenja podzem- PR! DP,ŽP
nih voda okolice Ogulina
Pokretanje postupka zaštite i izrade PR! DP,ŽP,PS
akcijskih planova za sve močvare koje
su utvrđene kao posebno vrijedne tije- KR DP
kom inventarizacije i vrednovanja
Zakonska zaštita najugroženijih krških
tekućica (prioritet Krka, Cetina, Zrma- KR DP,ŽP
nja, Gacka)
Zakonska zaštita najugroženijih dijelo- KR DP,ŽP
va Mure, Drave i Save
Izrada akcijskih planova zaštite
Izrada akcijskog plana zaštite manjih SR DP,MS,ŽP
močvarnih područja u sredozemnom području
Izrada akcijskog plana za krške tekućice SR DP,ŽP
Izrada akcijskog plana za zaštitu biološke SR DP,MS
raznolikosti Save i Drave
Izrada akcijskog plana zaštite Odre i sred- SR DP,MS
nje velikih rijeka
Izrada akcijskog plana zaštite svih prirod- SR DP,MS
nih jezera
Izrada regionalnih (županijskih) akcijskih SR ŽP,DP
planova za zaštitu manjih močvarnih i vode-
nih područja
Izrada akcijskog plana unapređivanja akumu- DR DP
lacija, šljunčara i drugih umjetnih vodenih
staništa u smislu povećanja raznolikosti
staništa
Izrada akcijskog plana stvaranja novih moč- DR DP,MS
vara preuređivanjem šljunčara i sličnih ko-
pova, te preuređivanjem dijelova nekih vlaž-
nih livada i poplavnih pašnjaka

3. Strateški cilj - krš i podzemlje

Očuvati postojeće vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti, te osigurati usklađeno gospodarenje svim prirodnim dobrima na ovome području.

Strateške smjernice

 Popisati i vrednovati speleološke pojave na čitavom području krša, s prijedlozima za zaštitu

 Sustavno pristupiti sanaciji postojećih izvora onečišćenja koji ugrožavaju podzemne i nadzemne krške vode, te sanaciji odlagališta otpada na slivnom području špilja u krškom području

 Štititi postojeći humusni sloj ili pokrov u zonama krša i u međurječnom prostoru

 Tijekom izrade studija utjecaja na okoliš za sve zahvate na krškom području, posebnu pozornost posvetiti zaštiti podzemnih staništa i faune, a u izradi studija angažirati mjerodavne stručnjake i institucije

 U svjetlu slabe istraženosti, a izuzetnoga bogatstva reliktnih i endemičnih svojti, upotpuniti postojeće »rupe« u znanju o podzemnoj fauni, te načiniti inventar svih troglobiontskih i troglofilnih svojti sa svim odgovarajućim morfološkim, taksonomskim, biografskim i ekološkim podacima

 Podizati javnu svijest o kršu kao specifičnoj pojavi značajnoj u svjetskim razmjerima, te poticati uključivanje javnosti u procese zaštite biološke raznolikosti podzemlja.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KRŠA I PODZEMLJA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Planovi gospodarenja zaštićenim pod-
ručjima
Izrada plana gospodarenja za Vele- PR! DP, MS
bit - UNESCO MAB
Izrada plana gospodarenja za Bio- PR! DP, MS
kovo
Zaštita
Zaštita endema velebitske degenije PR! DP, MS
Degenia velebitica
Sanacija glavnih izvora onečišćenja PR! ŽP, DP, PS
krških podzemnih voda, osobito onih
na području Ogulina
Sanacija odlagališta otpada na sliv- KR ŽP, DP, PS
nom području špilja u kršu, te osigu-
ranja odlaganja tehnološkog i bioraz-
gradivog otpada na krškim područjima
Uspostavljanje generalne zakonske zaš- KR DP
tite krša, te zaštita pojedinih loka-
liteta - reprezentativnih i jedinstve-
nih tipova pojava u kršu
Inventarizacija
Inventarizacija i vrjednovanje speleo- KR-SR DP
loških pojava u kršu, s prijedlozima
za zaštitu pojedinih lokaliteta, prven-
stveno reprezentativnih i jedinstvenih
"tipova" pojava u kršu
Inventarizacija špilja i jama s posebno KR-SR DP
bogatom endemičnom faunom
Inventarizacija značajnih kolonija šiš- KR-SR DP
miša

4. Strateški cilj - šume

S obzirom na dobro očuvanu biološku raznolikost hrvatskih šuma u europskim razmjerima - svakako održati postojeće stanje, te ga nastojati unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera zaštite biološke raznolikosti u šumama.

Strateške smjernice

 Gospodarenje šumama i dalje temeljiti na načelima prirodnoga sastava i prirodne obnove, uz strukturu koja dobro omogućava prirodan razvoj svih članova životne zajednice

 Spriječiti smanjivanje šumskih površina, te u njima strogo ograničiti svaku izgradnju

 Povećati šumske površine u onim prostorima Hrvatske gdje šumovitost iznosi manje od 10%

 U različitim šumskim zajednicama trajno zaštititi najočuvanije doprirodne šume i prepustiti ih prirodnome razvoju stvarajući uvjete za razvoj sekundarnih prašuma. Unutar tako zaštićenih sekundarnih prašuma osnovati šumske genetske rezervate za očuvanje genofonda flore, mikoflore i faune

 Zakonski propisati utvrđene mjere unapređenja biološke raznolikosti u šumama, posebno ostavljanje sušaca prilikom sječe, te produženje ophodnje glavnih vrsta drveća

 Precizno odrediti sanitarni sijek, posebno u gospodarskim, a posebno u zaštićenim šumama

 Razraditi posebne mjere gospodarenja šumama koje su u sastavu različitih kategorija zaštićenih dijelova prirode

 U nizinskim šumama koje su jako pogođene sušenjem i promjenama, uspostaviti cjelovitu mrežu monitoringa radi sagledavanja trenda negativnih procesa; sličnu mrežu, ali uz drugi tip monitoringa, uspostaviti i za gorske i pretplaninske šume

 Istraživati prorijeđene vrste čije brojčano stanje ima tendenciju smanjenja (nizinski brijest, pitomi kesten, voćkarice)

 Organizirati šumske površine kako bi se uklopile u europsku mrežu šumskih ekoloških sustava prema konceptu EECONET, a posebnu pažnju posvetiti prekograničnim šumama

 Posebno skrbiti za životinjske vrste koje su na vrhu hranidbene piramide (grabežljivci), a koje su tradicionalno bile u sukobu s interesima čovjeka, naročito lovaca i stočara (vuk, ris i druge).

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU ŠUMA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Zaštita
Zaštita i restauracija dijelova Moto- PR! DP
vunske šume uz stalno nadgledanje
Izdvajanje i zaštita šumskih genetskih KR DP
rezervata
Donošenje propisa za ugrađivanje mjera KR DP
zaštite biološke raznolikosti u šumar-
stvo (produženje ophodnje glavnih gos-
podarski važnih vrsta drveća na odre-
đenim područjima, ostavljanje stojećih
i ležećih osušenih stabala, definiranje
sanitarnoga sijeka, unošenje zavičajno-
ga šumskoga voća i grmova s bobičastim
plodovima, ograničenje korištenja pesti-
cida i korištenja teške mehanizacije u
šumama)
Izrada planova i programa zaštite
Izrada programa unapređenja, zaštite i KR DP, ŽP
očuvanja šuma u zaštićenim dijelovima
prirode
Uspostava "zelenih koridora" u okviru KR-SR DP, MS
međunarodnoga koncepta EECONET
Istraživanja i nadgledanje
Utvrđivanje stanja nizinskoga brijesta, KR DP
pitomog kestena i šumskih voćkarica
Praćenje populacija vuka, risa i medvjeda, KR DP, MS
te njihova utjecaja na druge životinjske
vrste
Uspostava nadgledanja za ugrožene nizin- KR-SR DP
ske šume
Uspostava nadgledanja za gorske i pret- KR-SR DP
planinske šume

5. Strateški cilj - more

Razumno gospodariti biološkim resursima mora, te smanjiti onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, kao i smanjiti onečišćenje mora s brodova.

Strateške smjernice

 Buduće iskorištavanje obnovljivih resursa Jadrana temeljiti na principima razumnog i obzirnog gospodarenja, što uključuje prvenstveno procjenu ribolova dostupnih bioloških zaliha i optimalno moguće (dozvoljene) razine iskorištavanja

 Zaštitu bioloških resursa Jadrana provoditi koordinirano sa zemljama koje to more iskorištavaju na osnovama usklađenih nacionalnih i zajedničkih programa, a pod pokroviteljstvom Generalnog savjeta za ribarstvo Mediterana (CFCM), organizacije FAO

 Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih otpadnih voda koje se ulijevaju u more

 Osigurati izgradnju uređaja za prihvat zauljenih voda s brodova u lukama otvorenim za međunarodni promet

 Očuvanje biološke raznolikosti mora provoditi putem uključivanja određenih područja i pripadajućih životnih zajednica u neku od kategorija strože zaštite

 Očuvati postojeću biološku raznolikost mora uključivanjem strožih mjera zaštite pri donošenju prostornih planova korištenja mora i priobalja

 Znanstveno-istraživačke programe i projekte usmjeravati prema istraživanjima specifičnih, vrijednih, ekonomski značajnih i iskorištavanih, osjetljivih, nedovoljno poznatih i ugroženih zajednica, svojti i staništa.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU MORA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Procjena ribolova dostupnih bio- PR! DP
loških zaliha i optimalno moguće
(dozvoljene) razine iskorištavanja
Zaštita glavate želve od slučajnog PR! DP, MS
ulova
Izgradnja uređaja za prihvat zau- PR! DP,MS,ŽP
ljenih voda s brodova u lukama
otvorenim za međunarodni promet
Vrjednovanje i izrada programa za KR DP
zaštitu pojedinih morskih područja
Osnivanje zooloških morskih rezer- KR DP
vata (dupini i dr.)
Kartiranje i zaštita podmorskih špi- KR DP
lja
Zaštita Malostonskog zaljeva od one- KR DP, ŽP
čišćenja
Izrada izvedbenih projekata, izgrad- KR-DR DP,ŽP,MS,PS
nja i stavljanje u pogon uređaja za
pročišćavanje gradskih i industrij-
skih otpadnih voda do razine sadrža-
ne u nacionalnim i/ili međunarodnim
propisima radi smanjenja zagađivanja
mora
Istraživanja i nadgledanje
Nastavak praćenja stanja u naseljima KR DP
bentoskih algi i morskih cvjetnica na
već istraživanim ugroženim područjima
u priobalju
Istraživanje gotovo nepoznate flore KR DP
bentoskih algi i morskih cvjetnica ne-
kih otoka i brakova u otvorenom sred-
njem i južnom Jadranu
Utvrđivanje i kartiranje rasprostranje- KR DP
nja livada morskih cvjetnica i mjesta
njihovog nestajanja zbog utjecaja čov-
jekovih djelatnosti
Praćenje stanja mora i životnih zajed- KR DP
nica u svim zaštićenim područjima teri-
torijalnog mora Republike Hrvatske
Istraživanje stanja i dinamike popula- KR DP
cija endemičnih i ugroženih vrsta riba,
rakova i glavonožaca
Istraživanje utjecaja kaveznog uzgoja KR DP
riba na bentoske biocenoze
Istraživanje stanja obnovljivih biološ- KR DP
kih zaliha na ugroženim i devastiranim
morskim područjima s ciljem zaštite

6. Strateški cilj - travnjaci i oranice

Smanjiti trend gubitka površina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka kao vrijednih antropogenih staništa vrlo bogatih biološkom raznolikošću.

Poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje što veće biološke raznolikosti na oraničnim površinama.

Strateške smjernice

 Gospodariti poljoprivrednim zemljištem uz osiguranje odgovarajućih prirodnih ekoloških uvjeta koji će zaštititi spontani biljni i životinjski svijet

 Zaustaviti korištenje na onoj crti na kojoj se počinje ugrožavati prirodnost travnjačkih ekoloških sustava i na taj način umanjivati biološka raznolikost

 Oživjeti ekstenzivno stočarstvo brdskih, planinskih, otočnih i primorskih područja

 Spriječiti isušivanje i očuvati vodni režim nizinskih vlažnih travnjaka

 Ne poticati hidromelioracije u svrhu osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta za povećanje proizvodne sposobnosti, već racionalnije koristiti postojeće, a posebno zapuštene poljoprivredne površine

 Prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajališta, posebno uz rubove velikih monokulturnih površina, uz ceste, putove i kanale

 Načiniti akcijske planove za pojedina reprezentativna područja različitih tipova travnjaka uz program prikladnih aktivnih mjera zaštite

 Na oranicama držati pokrovnost korova od 10% uz odgovarajuće tretiranje; održavati i uvoditi važne segmente staništa poput živica

 Razvijati ekološku poljoprivredu i osigurati prirodniji biljni sastav agrofitocenoza

 Obnoviti i poticati razvoj sela na ekološki prihvatljivijim oblicima poljoprivredne proizvodnje

 Prikladnije regulirati korištenje pesticida, potičući uporabu selektivnih preparata

 Odstraniti iz uporabe aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja koje su dokazano visokotoksične (lindan, atrazin); smanjiti uporabu insekticida, posebno širokoga spektra, a korisititi selektivne insekticide

 Poboljšati kakvoću tala, pratiti stanje tla.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU TRAVNJAKA I ORANICA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Zaštita
Zaštita pjeskovitih travnjaka Po- PR! DP, MS
dravine i Požeške kotline
Zaštita suhog travnjačkog ekološ- PR! DP
kog sustava Čučerje - nalazište
vrste Anemone sylvestris
Zaštita vlažnog travnjačkog ekološ- PR! DP
kog sustava oko Babine Grede - za-
jednica Rhinantho - Filipendule- tum
Zaštita travnjačkih lokaliteta u Pod- PR! DP, MS
ravini važnih za opstanak danjih lep-
tira roda Maculinea
Zaštita travnjaka u Petrijevcima - na- PR! DP
lazište Iris sibirica
Zaštita polustepskih travnjaka Podu- PR! DP, MS
navlja (Bistrinci, Bilje, Šarengrad)
Zaštita močvarnih livada Istre uz gra- PR! DP
nicu prema Sloveniji - leptir Coeno-
nympha oedippus
Zaštita močvarne vegetacije na ušću Ne- PR! DP, MS
retve - jedino nalazište vrste Dorycni-
um rectum u Hrvatskoj
Zaštita obalne vegetacije na Rtu Kame- PR! DP
njak
- jedina potvrđena nalazišta Anthemis
tomentosa i Convolvulus lineatus
Zaštita travnjaka kod Žminja u Istri - PR! DP
Pulsatilla montana
Zaštita ostataka močvarnih travnjaka u PR! DP
Baranji - Serratulo-Plantaginetum alti-
ssimae
Uspostava i održavanje travnjaka s obje KR-SR DP, ŽP
strane Limskog kanala
Održavanje planinskih travnjaka na Snjež- KR-SR DP, ŽP
niku, Velebitu i Bjelolasici
Programi
Donošenje propisa za odstranjivanje iz KR DP
uporabe visokotoksičnih preparata (lindan,
atrazin) i za smanjenje uporabe insektici-
da širokoga spektra
Izrada programa održavanja tradicionalnih KR-SR DP
oblika poljodjelstva u određenim zaštiće-
nim područjima
Vrjednovanje travnjaka i izrada prijedloga KR-SR DP
za zaštitu pojedinih lokaliteta uz određe-
ni program gospodarenja
Istraživanja i nadgledanje
Istraživanje po jedne sastojine karakteris- SR DP
tične zajednice travnjaka u svakom fitogeo-
grafskom području
Istraživanje po jedne sastojine karakteris- SR DP
tične zajednice oranica u svakom fitogeograf-
skom području

7. Strateški cilj - obala i otoci

Očuvati postojeću biološku raznolikost i osobitost obala i otoka, među ostalim i ugrađivanjem mjera zaštite, ograničenja i korištenja u razvojne programe i prostorno-planske dokumente.

Strateške smjernice

 Kartirati lokalitete, staništa i rasprostranjenost ugroženih vrsta, te osnovati njihov katastar

 Izvršiti reviziju vrjednovanja prostora i rezultate ugraditi u prostorne planove

 Zabraniti unošenje stranih vrsta i populacija bez dopuštenja Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša

 Zaštititi lokalitete najvažnije zbog endemizma (prvenstveno male otoke)

 Osigurati djelatniju provedbu zakona i javni nadzor provedbe

 Stimulirati tradicionalno gospodarstvo i uzgoj tradicionalnih pasmina i kultivara

 Načiniti dugoročni plan smanjivanja onečišćenja okoliša

 Osigurati nadgledanje i gospodarenje ugroženim vrstama i staništima.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU OBALA I OTOKA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Zaštita malih otoka značajnih po PR! DP, MS
endemičnim svojtama
Zaštita neretvanskih močvara PR! DP, MS
Zaštita vodenih staništa na otocima PR! DP, ŽP
(izvori, lokve, jezera, močvare i vo-
dotoci)
Zaštita pješčanih plaža PR! DP, ŽP
Zaštita muljevitih obala PR! DP, ŽP
Zaštita otočića i hridi - gnijezdi- PR! DP, MS
lišta morskih ptica i Eleonorinog
sokola
Falco eleonorae
Zaštita zavičajnih svojti domaćih PR! DP, ŽP
životinja: otočki poni i magarci
Zaštita Saplunare i uvale Blaca na PR! DP, ŽP
Mljetu
Zaštita izvora u Ublima, Lastovo PR! DP, ŽP
Istraživanje i zaštita staništa PR! DP
stepske riđovke na Krku
Zaštita morskih špilja KR DP, ŽP
Određivanje lokacija, izgradnja i KR-SR DP, ŽP
uređenje odlagališta, te stalan
odvoz otpada s malih i raštrkanih
otoka
Izgradnja komunalne infrastrukture KR-SR DP, ŽP
na otocima

8. Strateški cilj - staništa

Kartirati staništa u Hrvatskoj i na temelju analize ugroženosti, osigurati zakonsku zaštitu rijetkih i ugroženih tipova staništa, te pojedinih najugroženijih lokaliteta.

Strateške smjernice

 Kartirati staništa u Hrvatskoj i načiniti analizu ugroženosti pojedinih tipova staništa

 Zakonom o zaštiti prirode zaštititi ugrožene i rijetke tipove staništa

 Zaštititi najugroženije lokalitete - predstavnike pojedinih tipova staništa.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU STANIŠTA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Istraživanja
Izrada akcijskih planova zaštite za PR! DP
kritično ugrožene tipove staništa
Kartiranje ugroženih tipova staništa KR-SR DP, MS
Crveni popis ugroženih tipova staniš- KR-SR DP
ta
Zaštita
Zaštita Đurđevačkih i Kloštarskih PR! DP, MS
pijesaka
Zaštita creta Dubravica kod Zaprešića PR! DP
- nalazište vrste Drosera rotundifolia
Zaštita creta u dolini Lepenice (Gorski PR! DP
kotar) - nalazište vrste Drosera rotun-
difolia
Zaštita creta Sungerski lug - nalazište PR! DP
vrste Calla palustris
Zaštita creta Tršće - nalazište vrste PR! DP
Eriophorum gracille
Zaštita močvarnog ekosistema u područ- PR! DP, MS
ju ušća Neretve - nalazište vrste Dory-
cnium rectum
Zaštita lokvi i izvora na obalnim i o- PR! DP, ŽP
točnim područjima
Zaštita močvarnih livada PR! DP, ŽP
Zaštita prirodnih obala rijeke Mure i PR! DP, MS
Drave
Zaštita polustepskih travnjaka Podunav- PR! DP, MS
lja
Akcijski plan za zaštitu niskih muljevi- PR! DP, ŽP
tih i pjeskovitih morskih obala
Zakonska i praktična zaštita svih preos- PR! DP, ŽP
talih cretova
Kartiranje i zaštita vodenih špilja i KR DP, ŽP
jama obalnih i otočnih područja

III. Zaštita vrsta i podvrsta 9. Strateški cilj - zaštita vrsta i podvrsta

Očuvati postojeću raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je moguće i prikladno ponovno vratiti nekoć izumrle zavičajne svojte.

Strateške smjernice

 Načiniti i provesti prioritetne akcijske planove za sve kritično ugrožene divlje svojte

 Načiniti akcijske planove za ugrožene svojte i provoditi ih prema popisu prioriteta.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA DIVLJIH SVOJTI
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Osnivanje nacionalnog povjerenstva PR! DP
za verifikaciju statusa ugroženosti
i ažuriranje prioriteta crvenih popi-
sa staništa, flore, mikoflore i faune
Crveni popis ugrožene flore, mikoflo- PR! DP
re i faune
Provedba akcijskih planova za kritič- PR! DP, MS
no ugrožene svojte prema popisu prio-
riteta
Izrada akcijskih planova za zaštitu PR! DP
ugroženih biljnih svojti
Provedba akcijskih planova za zašti- KR DP
tu svih ugroženih biljnih svojti
Osnivanje mikoloških rezervata KR DP
Izgradnja prijelaza za divlje životi- KR DP, PS
nje preko pruge Karlovac-Rijeka
Uklanjanje i saniranje najmanje 5 KR DP, ŽP
šumskih odlagališta krutoga otpada u
Gorskome kotaru (Delnice, Mrkopalj,
Vrbovsko, Lokve i Ogulin), te onemogu-
ćavanje pristupa divljim životinjama
odlagalištu ograđivanjem i održavanjem
ograde
Izrada i provedba srednjoročnih akcij- SR DP, MS
skih planova za faunu
Izrada i provedba dugoročnih akcijskih DR DP, MS
planova za faunu

KRATKOROČNI AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU DIVLJIH SVOJTI

SISAVCI

 Zaštita i plan gospodarenja vukom Canis lupus - PR!

 Inventarizacija stanja populacija ugroženih sisavaca Podunavlja i Podravine: tekunica Spermophilus citellus, sljepaš Nannospalax (leucodon) syrmiensis, močvarni šišmiš Myotis dasycneme, stepski miš Apodemus uralensis i miš humkaš Mus spicilegus te osnivanje zoološkog rezervata - PR!

 Nadgledanje i zaštita šišmiša obalnih i otočnih područja - PR!

 Akcijski plan zaštite/ponovnog unošenja (reintrodukcije) sredozemne medvjedice Monachus monachus - PR!

 Zaštita i plan gospodarenja risom Lynx lynx

 Zaštita i plan gospodarenja medvjedom Ursus arctos

 Akcijski plan zaštite vidre Lutra lutra

 Utvrđivanje veličine i trenda populacije i zaštita dupina - pilot morski park

 Utvrđivanje statusa ugroženosti i program ponovnog unošenja (reintrodukcije) divokoze

PTICE - I. Prioritetna skupina

 Akcijski plan zaštite kosca Crex crex i pjegavog cvrčića Locustella naevia - PR!

 Akcijski plan zaštite orla krstaša Aquila heliaca - PR!

 Akcijski plan zaštite bjelonokte vjetruše Falco neumanni - PR!

 Akcijski plan zaštite crvenonoge prutke Tringa totanus - PR!

 Akcijski plan zaštite šljuke kokošice Gallinago gallinago - PR!

 Akcijski plan zaštite eleonorinog sokola Falco eleonore - PR!

 Akcijski plan zaštite kratkoprstog kopca Accipiter brevipes

 Akcijski plan zaštite crvene lunje Milvus milvus

 Akcijski plan zaštite zlatovrane Coracias garrulus

 Akcijski plan zaštite brkate sjenice Panurus biarmicus i crnoprugastog trstenjaka Acrocephalus melanopogon

 Akcijski plan zaštite velike ševe Melanocorypha calandra

 Akcijski plan zaštite modrovoljke Erithacus svecicus i žutog voljića Hippolais icterina

VODOZEMCI I GMAZOVI

 Akcijski plan inventarizacije i zaštite talijanske žabe Rana latastei - PR!

 Projekt utvrđivanja inventarizacije i stanja rječne kornjače Mauremys caspica u Hrvatskoj i započinjanja prvih mjera na njenoj zaštiti - PR!

 Utvrđivanje staništa i gnjezdilišta glavate želve Caretta caretta - PR!

 Utvrđivanje preostalih staništa i lokaliteta kompleksa vrste stepske riđovke Vipera ursinii - PR!

 Istraživanje osobitosti i ugroženosti guštera zelembaća i otočnih gušterica - PR!

 Nadgledanje označenih morskih kornjača, njihovih zimovališta i zaštita

 Utvrđivanje rasprostranjenosti, stanja populacija i potrebnih mjera zaštite populacija ivanjskog rovaša Ablepharus kitaibeli u Hrvatskoj

 Utvrđivanje rasprostranjenosti, stanja populacija i potrebnih mjera zaštite stepskog guža Coluber caspius

 Akcijski plan inventarizacije i zaštite endemskih vodozemaca i gmazova:

- čovječja ribica Proteus anguinus, mali vodenjak Triturus vulgaris meridionalis, Triturus vulgaris dalmaticus,;

- mrka gušterica Algyroides nigropunctatus, velebitska gušterica Lacerta horvathi, mosorska gušterica Lacerta mosorensis, oštroglava gušterica Lacerta oxycephala, zidna gušterica Podarcis muralis maculiventris, crna poljarica Coluber viridiflavus carbonarius, šara poljarica Coluber gemonensis

RIBE

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: cetinska uklija Leuciscus ukliva - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: primorski blistavac Leuciscus souffia muticellus - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: makal Leuciscus microlepis - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: lički pijor Phoxinellus croaticus - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: mekousna pastrva Salmothymus obtusiristris - PR!

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: pijurica Phoxinellus alepidotus

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: popovska gaovica Phoxinellus ghetaldi

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: Phoxinellus pstrossi

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: imotska gaovica Phoxinellus adspersus

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: vrgoračka gobica Knipowitschia punctatissima croatica

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: ilirski klen Leuciscus illiricus

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: svijetlica Leuciscus polylepis

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: svalić Leuciscus svallize

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: oštrulja Aulopyge hugeli

 Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: endemske podvrste potočne pastrve Salmo trutta

BESKRALJEŽNJACI

 Akcijski plan zaštite endema, relikata i rijetkih vrsta podzemnih terestričkih i vodenih staništa - PR!

 Akcijski plan istraživanja i zaštite leptira vlažnih livada - PR!

 Akcijski plan istraživanja i zaštite faune malih vodotoka i izvora jadranskoga sliva, otoka i obale - PR!

 Akcijski plan istraživanja i zaštite faune bočatih voda

 Akcijski plan istraživanja i zaštite faune pjeskara

 Akcijski plan istraživanja i zaštite faune cretova

PTICE - II. Prioritetna skupina

 Akcijski plan zaštite negnijezdećih ptičjih populacija: oštrigara Haematopus ostralegus, vlastelice Himantopus himantopus, modronoge sabljarke Recurvirostra avosseta, riđe muljače Limosa lapponica, prugastog pozviždača Numenius phaeopus, tankokljunog pozviždača Numerius tenuirostris, kameničara Arenaria interpres i žalara cirikavca Calidris alpina

 Akcijski plan zaštite bukavca Botaurus stelaris, eje močvarice Circus aeruginosus i sove močvarice Asio flammeus

 Akcijski plan zaštite gaka Nycticorax nycticorax, žute čaplje Ardeola ralloides, male i velike bijele čaplje Egretta garzetta i Egretta alba, čaplje dangube Ardea purpurea, blistavog ibisa Plegadis falcinellus i žličarke Platalea leucorodia

 Akcijski plan zaštite gnijezdećih populacija riđogrlog gnjurca Podiceps grisegena, i crnogrlog gnjurca Podiceps nigricollis

 Akcijski plan zaštite morskog kulika Charadrius alexandrinus

 Akcijski plan zaštite divlje guske Anser anser

 Akcijski plan zaštite stepskog sokola Falco cherrug

 Akcijski plan zaštite eje livadarke Circus pygargus

 Akcijski plan zaštite patke kreketaljke Anas strepera, patke gogoljice Netta rufina, patke njorke Aythya nyroca, i zimujuće populacije kržulje Anas crecca

 Akcijski plan zaštite sokola Falco biarmicus i sivog sokola Falco peregrinus

 Akcijski plan zaštite prugastog orla Hieraaetus fasciatus, i patuljastog orla Hieraaetus pennatus

 Akcijski plan zaštite bjeloglavog supa Gyps fulvus

 Akcijski plan zaštite štekavca Haliaeetus albicilla

 Akcijski plan zaštite orla kliktaša Aquila pomarina i orla kloktaša Aquila clanga

 Akcijski plan zaštite male čigre Sterna albifrons

 Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije male prutke Actitis hypoleucos

 Akcijski plan zaštite goluba dupljaša Columba oenas

 Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije šljuke Scolapax rusticola

 Akcijski plan zaštite gnijezdećih populacija bjelobrade čigre Chlidonias hybrida, bjelokrile čigre Chlidonias leucoptera i crne čigre Chlidonias nigra

PTICE - III. Prioritetna skupina

 Akcijski plan priprema za ponovno unošenje (reintrodukciju) izumrlih vrsta i populacija

 Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije vlastelice Himantopus himantopus

 Akcijski plan zaštite sive štijoke Porzana parva i male štijoke Porzana pusilla

 Akcijski plan zaštite gregule Puffinus yelkouan

 Akcijski plan zaštite malog ćuka Glaucidium passerinum i ćuka batoglavca Aegolius funereus

 Akcijski plan zaštite tetrijeba gluhana Tetrao urogallus

 Akcijski plan zaštite surog orla Aquila chrysaetos

 Akcijski plan zaštite gnijezdećih kolonija velikog vranca (kormorana) Phalacrocorax carbo

 Akcijski plan zaštite malog sokola Falco columbarius

 Akcijski plan zaštite ćukavice Burhinus oedicnemus

 Akcijski plan zaštite droplje Otis tarda

 Akcijski plan zaštite male šljuke Lymnocryptes minima

 Akcijski plan zaštite troprstog djetlića Picoides tridactylus

 Akcijski plan zaštite planinske ševe Eremophila alepestris

 Akcijski plan zaštite voljića maslinara Hippolais olivetorum

 Akcijski plan zaštite debelokljune čigre Gelochelidion nilotica

 Kartiranje i zaštita gnjezdilišta ptica grabljivica obalnih i otočnih područja

 Kartiranje gnjezdilišta i zaštita morskih ptica

POPIS UGROŽENIH SVOJTI VIŠIH BILJAKA (IUCN/kategorije ugroženosti E, Ex i ?Ex) (za kategorije E i ?Ex je potrebno načiniti akcijske planove)

- proljetni gorocvijet Adonis vernalis

- siva gromotulja Alyssum montanum ssp. pluscanescens *

- pješčarska milava Ammophila arenaria

- velika šumarica Anemone sylvestris

- zimzelena medvjetka Arctostaphylos uva-ursi

- gorska moravka Arnica montana

- tankolisna šparoga Asparagus tenuifolius

- Asplenium sagittatum

- Aubrieta columnae ssp. croatica *

- cretna breza Betula pubescens

- Botrychium matricariifolim

- Brassica botterii *

- Brassica cazzae *

- Brassica mollis *

- štitasti vodoljub Butomus umbellatus

- močvarni zmijinac Calla palustris

- patuljasta zvončika Campanula cochleariifolia

- Carex curta

- cretni šaš Carex davalliana

- uskolisni šaš Carex diandra

- dvodomni šaš Carex dioica

- razdijeljeni šaš Carex divisa

- Carex echinata

- Carex extensa

- žuti šaš Carex flava

- Hostov šaš Carex hostiana

- tamnozeleni šaš Carex lepidocarpa

- Carex nigra

- Carex serotina

- vodena slatka trava Catabrosa aquatica

- Cephalanthera damasonium

- dugolisna naglavica Cephalanthera longifolia

- crvena naglavica Cephalanthera rubra

- sivkasta gladica Corynephorus canescens

- Corynephorus divaricatus

- lanova vilina kosa Cuscuta epilinum (?Ex)

- Gospina papučica Cypripedium calceolus

- Blagajev likovac Daphne blagayana

- crveni uskolisni likovac Daphne cneorum

- velebitska degenija Degenia velebitica *

- Dianthus multinervis (Ex) *

- hrđavosmeđi naprstak Digitalis ferruginea

- velecvjetni naprstak Digitalis grandiflora

- Drosera anglica (?Ex)

- Drosera intermedia (?Ex)

- Elymus farctus

- Elymus pycnanthus

- uskolisna suhoperka Eriophorum angustifolium

- Eriophorum gracile (?Ex)

- širokolisna suhoperka Eriophorum latifolium

- vlasulja bradica Festuca vaginata

- Fimbristylis bisumbellata

- prava kockavica Fritillaria meleagris

- plućna sirištara Gentiana pneumonanthe

- Geranium dalmaticum *

- Hemerocallis lilioasphodelus

- pasji trn Hippophaë rhamnoides

- Hymenophyllum tunbrigense

- božikovina Ilex aquifolium

- Iris pseudopumilla *

- sibirska perunika Iris sibirica

- Koeleria glauca

- sibirska jezičnjača Ligularia sibirica

- Lilium bosniacum *

- lukovičavi ljiljan Lilium bulbiferum

- kranjski ljiljan Lilium carniolicum

- ljiljan zlatan Lilium martagon

- Lonicera borbasiana *

- Mandragora officinarum

- Myricaria germanica

- zvjezdastocvjetni sunovrat Narcissus radiiflorus

- zimski jednolist Ophioglossum lusitanicum (Ex)

- pčelina kokica Ophrys apifera

- žuta kokica Ophrys lutea

- talijanski kaćun Orchis italica

- Orchis lactea

- grimizni kaćun Orchis purpurea

- četverotočkasti kaćun Orchis quadripunctata

- kratkoostrugasti kaćun Orchis spitzelii

- kraljevski pujanik Osmunda regalis

- primorski žilj Pancratium maritimum

- zelenkasti dvolist Platanthera chlorantha

- Poa remota

- Pulsatilla pratensis ssp. nigricans

- bijela šiljkica Rhynchospora alba

- ravenski sladorovac Saccharum ravennae

- Saxifraga sedoides ssp. prenja *

- bijeli bun Scopolia carniolica

- Sporobolus pungens

- europska planinčica Trollius europaeus

- patuljasti rogoz Typha minima

- mali zimzelen Vinca minor

IV. Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti 10. Strateški cilj - zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

Očuvati postojeću genetsku raznolikost zavičajnih i ugroženih pasmina domaćih životinja i kultiviranih biljaka, svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ).

Strateške smjernice

 Provesti inventarizaciju zavičajnih i ugroženih udomaćenih svojti

 Provesti prioritetne akcijske planove za sve kritično ugrožene udomaćene svojte.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA DOMAĆIH SVOJTI
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.
Zaštita svojti
Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP
tinja in situ: otočki poni
Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP
tinja in situ: magarci
Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP
tinja in situ: ruda (dubrovačka) ovca
Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP
tinja in situ: turopoljska svinja
Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP
tinja in situ: crna slavonska svinja
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: lička buša
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: međimurski konj
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: koze (hrvatska bijela
i hrvatska šarena koza)
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: istarsko i slavonsko-
-podolsko govedo
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: posavski konj
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: istarska ovca
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: cigaja
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: zagorski puran
Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP
tinja in situ: kokoš Hrvatica
Akcijski plan zaštite genetske raz- KR DP
nolikosti pčela u Hrvatskoj
Istraživanja i banke gena
Osnutak Hrvatske banke biljnih gena PR! DP, MS
Osnivanje laboratorija za gensku di- PR! DP
jagnostiku u domaćih životinja
Izgradnja sjemenarskog laboratorija KR-SR DP, MS
Uređivanje pokušališta Hrvatske ban- SR DP
ke biljnih gena u Maksimiru
Osnivanje banke gena domaćih životinja SR DP, MS

V. Zaštita kroz sektore 11. Strateški cilj - zaštita kroz druge sektore

Kroz suradnju među svim ovlaštenim sektorima osigurati održivo korištenje bioloških resursa u Hrvatskoj.

Strateške smjernice

 Integrirati mjere zaštite i održivoga korištenja bioloških resursa u sve sektore koji njima gospodare ili djeluju na njih

 Načiniti planove zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti izvan zaštićenih područja u suradnji s drugim ovlaštenim sektorima

 Izvršiti reviziju vrednovanja prostora sa stajališta biološke i krajobrazne raznolikosti i rezultate ugraditi u prostorne planove

 Ojačati načela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u procesu procjene studija utjecaja na okoliš

 Sustavno rješavati probleme vezane uz sve oblike onećišćenja tla, zraka i voda

 Smanjiti uporabu kemijskih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu

 Pojačati napore na suzbijanju krivolova.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KROZ SEKTORE
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.

Šumarstvo
Ugrađivanje mjera zaštite biološke KR DP, MS
raznolikosti u šumarstvo, uključu-
jući reviziju zakona i propisa
Istraživanja optimalnog načina ko- KR-SR DP, PS
rištenja mehanizacije u šumi
Lovstvo
Ugrađivanje mjera zaštite biološ- KR DP, MS
ke raznolikosti u lovstvo
Poljoprivreda
Ugrađivanje mjera zaštite biološ- KR-SR DP, MS
ke i krajobrazne raznolikosti u
poljodjelstvo
Provođenje pilot-projekata za prim- SR DP, MS
jenu mjera zaštite biološke razno-
likosti u poljodjelstvu
Akcijski plan za poticanje tradici- KR DP
onalne poljoprivrede i poljoprivre-
de koja dopušta opstanak relativno
raznolikog i bogatog živog svijeta,
te ekstenzivnog i poluekstenzivnog
stočarstva
Poticati i razvijati ekološku poljo- KR-DR DP
privredu i osigurati prirodniji flor-
ni sastav agrofitocenoza
Slatkovodno ribarstvo
Omogućiti opstanak poluintenzivnog PR! DP, MS
i/ili ekstenzivnog ribogojstva na ša-
ranskim ribnjacima, kao preduvjet odr-
žanja njihove ornitološke vrijednosti
Ugrađivanje mjera zaštite biološke KR DP
raznolikosti u slatkovodno ribarstvo
Morsko ribarstvo
Ugrađivanje mjera razumnog i dugoročno KR DP, MS
održivog iskorištavanja bioloških re-
sursa mora u morsko ribarstvo
Vodno gospodarstvo
Analiza postojećih planova korištenja KR DP, MS
voda i planova za reguliranje i koriš-
tenje vodotoka uz ugrađivanje mjera
zaštite biološke i krajobrazne raznoli-
kosti
Prostorno planiranje
Vrednovanje prostora na podlozi kartira- KR-SR DP, ŽP
nja i vrednovanja staništa i značajnih
vrsta, te ugrađivanje rezultata u pros-
torne planove
Biotehnologija
Ugrađivanje mjera biološke sigurnosti u PR! DP, MS
biotehnologiju


VI. Jačanje zakonodavnog i
institucionalnog okvira
12. Strateški cilj - zakonodavni okvir

Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i međusobno uskladiti sektorske zakone i propise kako bi se na najdjelatniji način osiguralo provođenje Konvencije o biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj.

Strateške smjernice

 Pristupiti svim međunarodnim konvencijama iz područja zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

 Usuglasiti nacionalno zakonodavstvo s međunarodnim konvencijama iz područja zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

 Donijeti novi Zakon o zaštiti prirode, utemeljen na načelima Konvencije o biološkoj raznolikosti, te provedbene propise koji iz njega proizlaze

 Revidirati sveukupno nacionalno zakonodavstvo koje se odnosi na zaštitu i korištenje bioloških resursa.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAKONODAVNI OKVIR
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.

 Donošenje novoga Zakona o zaštiti 		PR!		DP
prirode
Donošenje pojedinih zakona o potvr- PR! DP
đivanju međunarodnih konvencija iz
područja zaštite biološke i krajo-
brazne raznolikosti i to: CITES,
Bernska, Bonnska
Proglašenje novih zaštićenih parko- PR! DP
va prirode: Mrežnica, Donja Neretva,
Lastovo, Elafiti, Hrvatsko zagorje,
Bjelolasica-Stijene, Lička Plješivi-
ca, dio područja Kupe, Zrmanja i Kru-
pa, Vransko jezero kod Biograda n/m
Proglašenje novih zaštićenih dijelo- PR! DP, ŽP
va prirode u drugim kategorijama
Donošenje novih zakona i to: PR! DP
- Zakona o zaštiti genetske raznoliko-
sti zavičajnih domaćih životinja i
kultiviranih biljaka
- Zakona o genetski modificiranim orga-
nizmima
Izrada programa izmjena i dopuna zako- KR DP
na koji uređuju pojedina pitanja u sve-
zi sa zaštitom i korištenjem bioloških
dobara
Donošenje provedbenih propisa temeljem KR DP
novog Zakona o zaštiti prirode i među-
narodnih konvencija
Revizija popisa zakonski zaštićenih KR DP
svojti na temelju crvenih popisa
Izrada propisa o poticajnim mjerama za KR DP
zaštitu prirode i okoliša
Izrada propisa o financijskim mehaniz- KR DP
mima u zaštiti prirode
Donošenje metoda i kriterija za vrjed- KR-SR DP
novanje prirode, te shodno tome revizija
zaštićenih područja


13. Strateški cilj - institucionalni okvir

U državnome i nevladinom sektoru razviti jače i potpunije institucionalne okvire za postizanje najveće učinkovitosti napora zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Strateške smjernice

 Ustrojstvo tijela državne uprave, ovlaštenoga za zaštitu prirode i okoliša, podići na razinu ministarstva

 Institucionalno ojačati službu zaštite prirode i okoliša na svim razinama, uključujući znatno pojačanje inspekcijske službe i službe stručnog nadzora

 Institucionalizirati sustavno prikupljanje, pohranjivanje i obradu prikupljenih podataka o biološkoj raznolikosti Hrvatske

 Povezati ulogu državnih institucija, javnosti i NVU-a u zajedničke napore zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA INSTITUCIONALNI OKVIR
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.

 Osnivanje Nacionalnoga povjeren-		PR!		DP
stva za praćenje provedbe NSAPa
Izrada programa institucionalnog PR! DP, ŽP
i organizacijskog jačanja službi
ovlaštenih za zaštitu biološke i
krajobrazne raznolikosti na držav-
noj i županijskoj razini, uključu-
jući inspekcijske službe u djelat-
nosti zaštite prirode i okoliša
Osnivanje javnih ustanova za uprav- KR DP, ŽP
ljanje zaštićenim dijelovima prirode
Osnivanje stručno-znanstvene usta- KR DP
nove za sustavno prikupljanje, poh-
ranjivanje i obradu prikupljenih
podataka o biološkoj raznolikosti
Hrvatske
Izrada programa učinkovitijega nad- KR DP
zora u svezi pridržavanja Zakona o
zaštiti prirode i Zakona o zaštiti
okoliša, uključujući programe obra-
zovanja policajaca, carinika, kao i
inspektora koji obavljaju poslove
inspekcije zaštite mora od onečiš-
ćenja
Organiziranje sustavnoga pohranji- KR-SR DP
vanja genetskih dokaznih uzoraka
endemičnih svojti, u zbirkama muze-
ja i drugih ustanova


VII. Poboljšanje stanja u znanosti 14. Strateški cilj - istraživanja i nadgledanje

U svrhu djelatne zaštite, u najkraćem roku podići osnovnu razinu kvalitetnih podataka o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, uključujući znatne napore na jačanju potrebnoga znanstveno-istraživačkog kadra.

Strateške smjernice

 Unaprijediti saznanja i baze podataka o biološkoj raznolikosti

 Osigurati trajno istraživanje i izradu analitičke flore, mikoflore i faune

 Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju, financiranju, stipendiranju i zapošljavanju istraživača biološke raznolikosti, posebice vezano za neistražene skupine beskralježnjaka

 Kartirati staništa i rasprostranjenost vrsta važnih za očuvanje biološke raznolikosti i osobitosti.

 Osigurati monitoring i management ugroženih vrsta i staništa

 Tiskati cjeloviti popis flore, mikoflore i faune Hrvatske

 Poticati tiskanje dopunskih znanja o bogatstvu biološke i krajobrazne raznolikosti i to po regionalnom principu

 Podržavati i poticati adekvatno čuvanje materijalnih dokaza o biološkoj raznolikosti (botaničke i zoološke zbirke i genetski materijal)

 Razvijati mrežu volontera na lokalnoj razini u svrhu prikupljanja podataka o biološkoj raznolikosti.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA ISTRAŽIVANJA I MONITORING
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.

Akcijski planovi za istraživanja i nad-
gledanje područja i ekoloških sustava
Istraživanja i nadgledanje u zašti- PR! SVE
ćenim područjima - DP, MS
Izrada vegetacijske karte Hrvatske KR
Izrada karte biološke raznolikosti KR
Hrvatske
Izrada regionalnih inventarnih lis- KR-SR
ta dobro istraženih područja s ci-
ljem praćenja biološke raznolikosti
Kontinuirana istraživanja biljnih i KR-DR
životinjskih zajednica močvarnih i
vodenih ekosistema, uz nadgledanje
na najznačajnijim lokalitetima
Izrada programa istraživanja i nad- KR
gledanja posebno ugroženih krških lo-
kaliteta
Sustavna istraživanja podzemnih voda KR
(prvenstveno u špiljama), te detek-
cija izvora organskih onečišćenja u
slivnom području špiljskih ekoloških
sustava
Registriranje faune na prostoru među- KR-SR
rječja Save i Drave
Osnovna istraživanja u još neistraže- KR-DR
nim ili nedovoljno istraženim dijelo-
vima Jadranskog mora, uz određivanje
stalnih postaja (ploha), s ciljem pra-
ćenja stanja biološke raznolikosti: -
ušća rijeka; more oko vanjskih i pučin-
skih otoka; osekline; plaže; podvodne
spilje; estuariji; batijal
Izrada regionalnih inventarnih lista KR
gospodarskih ili iz drugih razloga
značajnih morskih područja, s ciljem
praćenja promjena u pelagičkim i benton-
skim ekološkim sustavima
Praćenje stanja biološke raznolikosti u KR-DR
šumama na pokusnim plohama znanstvenih
institucija
Istraživanje korištenja određenih pesti- KR
cida u šumi
Akcijski planovi za istraživanja i nadgle-
danje svojti
Plan kontinuiranog istraživanja i nadgle- PR!
danja populacija ugroženih vrsta, uz
predlaganje potrebnih mjera zaštite, pre-
ma popisu prioriteta
Utvrđivanje rasprostranjenosti rijetkih PR!
i endemičnih riba
Projekt inverntarizacije podzemne faune PR!
Istraživanje rasprostranjenosti i statu- KR-SR
sa ugroženih biljnih i životinjskih vrs-
ta, vezanih za močvarna i vodena staniš-
ta
Istraživanja rasprostranjenosti, gustoće, KR-SR
biologije i ekologije populacija endemič-
nih, rijetkih i evidentno ugroženih bilj-
nih i životinjskih svojti u moru, radi
njihove djelotvorne zaštite
Inventarizacija flore Hrvatske KR
Kartiranje flore Hrvatske KR-SR
Izrada Flore Hrvatske KR-SR
Izrada nacionalne baze podataka i pripad- KR-SR
nog GIS-a za raznolikost flore i vegeta-
cije
Inventarizacija i utvrđivanje areala po- KR-SR
jedinih vrsta slatkovodnih riba radi do-
bivanja opće slike rasprostranjenosti
slatkovodnih zajednica riba Hrvatske
Ukupna inventarizacija i utvrđivanje KR-SR
areala pojedinih vrsta radi dobivanja
opće slike rasprostranjenja vodozemaca
i gmazova
Revizija taksonomskog statusa, raspro- KR-SR
stranjenje, stanje populacije i ekolo-
gija biljnih i životinjskih endema i
subendema obalnih i otočnih područja
Istraživanje osebujnosti, stanja popu- KR-SR
lacije, te direktne akcije zaštite za-
vičajnih pasmina i kultivara obalnih
i otočnih područja
Monitoring programi i ciljana istraži- KR-SR
vanja ihtiofaune Jadrana
Ihtiofaunistička istraživanja dubokog KR-SR
južnog Jadrana
Istraživanja faunističkoga sastava, u- KR-SR
čestalosti i rasprostranjenosti beskra-
lježnjaka iz kopnenih i vodenih staništa
Praćenje stanja biološke raznolikosti KR-DR
morskih beskralježnjaka na stalnim pos-
tajama, osobito u još neistraženim ili
nedovoljno istraženim dijelovima sjever-
nog i srednjeg Jadrana, te na područjima
svih pučinskih otoka
Inventarizacija sisavaca juga Hrvatske KR-SR
Ekologija ugroženih životinjskih vrsta KR-SR
dubrovačkog područja
Istraživanje ornitofaune, herpetofaune KR-SR
i beskralježnjaka vanjskih otoka
Taksonomija, rasprostranjenost i ekolo- KR-SR
gija faune krškog podzemlja
Praćenje brojnosti vrsta i održanje pre- KR-SR
hrambene piramide u šumama
Praćenje promjena u flori i vegetaciji KR-SR
kao posljedice prirodnih promjena i an-
tropogenih utjecaja
Inventarizacija mikroorganizama KR-SR
Akcijski planovi za publiciranje podataka
Utemeljenje nacionalnog znanstvenog Od- PR! DP
bora za faunu i Odbora za floru i osigu-
ranje sredstava za njihov rad
Pripremanje i tiskanje edicija faune na PR! DP
razini cijele Hrvatske ili po regijama,
ovisno o istraženosti pojedinih skupina
Kadrovsko ojačavanje i osiguravanje redo- KR DP
vite financijske potpore časopisima Na-
tura Croatica, Acta Adriatica, Acta Bo-
tanica Croatica i Larus
Osnivanje baze podataka o biološkoj raz- KR-SR DP
nolikosti Jadrana


VIII. Poboljšanje stanja u obrazovanju i obavješćivanju javnosti 15. Strateški cilj - obrazovanje

Poticati sve metode obrazovanja u području zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama školstva.

Strateške smjernice

 Unaprijediti stanje prirodoslovlja na svim razinama školstva

 Revidirati nastavne programe

 Više ulagati u stručno usavršavanje nastavnika iz područja prirodoslovlja

 Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju istraživača biološke raznolikosti

 Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju o upravljanju zaštićenim područjima

 Razvijati mrežu volontera na lokalnoj razini u svrhu izvaninstitucionalnog obrazovanja široke javnosti

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA OBRAZOVANJE
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.

 Osiguravanje sadržaja o biološkoj 		PR!		DP
raznolikosti u svim školama i na
svim razinama
Revizija svih postojećih nastavnih PR! DP
planova i programa i njihovo uskla-
đivanje s ciljevima i zadaćama od-
goja i obrazovanja za održanje bio-
loške raznolikosti
Osnivanje Povjerenstva Vlade RH za KR-SR DP
odgoj i obrazovanje za zaštitu bio-
loške raznolikosti, s ciljem pripre-
me edukacijskih materijala (zavičaj-
ne čitanke, brošure i monografije,
priručnici za nastavnike)
Obrazovanje većeg broja biologa-tak- KR-DR DP
sonoma na PMF-u za kritične (nepokri-
vene) svojte
Organiziranje županijskih ureda za KR-SR DP, ŽP
prosvjetu i kulturu kao mjesta ko-
ordinacije aktivnosti oko projekata
odgoja i obrazovanja za očuvanje bi-
ološke raznolikosti, s obzirom na
specifičnost regije
Program usavršavanja mladih istra- KR-DR DP, MS
živača u inozemstvu
Edukacija stručnjaka za upravljanje SR-DR DP, MS
zaštićenim vodenim i močvarnim sta-
ništima (Wetland Managers)
Edukacija stručnjaka za upravljanje SR-DR DP, MS
zaštićenim područjima (Protected Area
Managers)
Nabava novije faunističko-florističke KR DP, MS
literature za izobrazbu mladih znan-
stvenika


16. Strateški cilj - obavješćivanje javnosti

Potaknuti sve metode obavješćivanja javnosti o problematici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, te potaknuti sudjelovanje javnosti u zaštiti.

Strateške smjernice

 Unaprijediti i podići razinu obrazovanja i svijest javnosti o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, te pojačati udio javnosti u akcijama zaštite

 Uspostaviti mehanizam međunarodne razmjene podataka o biološkoj raznolikosti

 Povezati ulogu državnih institucija, javnosti i NVU-a u zajedničke napore zaštite

 Poticati i osigurati financiranje akcija zaštite i ekološki održivoga korištenja pojedinih vrsta, staništa i područja, javnim natječajima

 Tiskati priručnike za obrazovanje većega broja amatera.

Akcijski planovi

 

AKCIJSKI PLANOVI ZA OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI
Akcijski plan					Žurnost		Mogući
financ. izv.

 Akcijski plan za obavješćivanje jav-		PR!		DP, ŽP, PS
nosti kroz sve medije
Uspostava mehanizma razmjene podata- PR! DP, MS
ka u okviru Konvencije o biološkoj
raznolikosti (Clearing-house Mecha-
nism) preko interneta
Informacijski sustav za biološku PR! DP
raznolikost Hrvatske
Osmišljavanje mreže NVU-a, pod vod- PR! DP, PS
stvom stručnih i znanstvenih NVU-a,
iz područja zaštite biološke i krajo-
brazne raznolikosti, koja bi prekri-
vala područje cijele države
Uspostavljanje fondova na državnoj PR! DP
razini za financiranje putem natje-
čaja NVU-a, za projekte koji su od
koristi za očuvanje biološke i kra-
jobrazne raznolikosti
Program uključivanja NVU-a u bavlje- KR DP, ŽP
nje zaštitom biološke i krajobrazne
raznolikosti na lokalnoj razini (na-
ročito na razini općina i gradova)
Tiskanje priručnika za određivanje KR-DR DP,MS,PS
raznih skupina flore i faune s ciljem
obrazovanja većeg broja amatera
Program obrazovanja predstavnika lo- KR-DR DP, ŽP
kalne uprave i samouprave, turistič-
kih zajednica i drugih o zaštiti pri-
rode
Program obrazovanja djelatnika držav- KR-DR DP
ne uprave (carina, policija)


IV. PROVOÐENJE NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA

U Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti zacrtan je niz strateških smjernica i akcijskih planova zaštite. Oni oslikavaju potrebna djelovanja, ali je teško prognozirati mogućnost njihove provedbe. Navedeni program vrlo je teško u cijelosti realizirati. Stoga su akcijski planovi poredani po prioritetima, te bi ih tim redom trebalo i provoditi, vodeći računa o utvrđenim općim strateškim ciljevima i akcijskim planovima.

Osnovne prepreke provedbi NSAP-a bit će manjak financijskih sredstava i nedostatni institucionalni okvir zaštite prirode i okoliša. Treba naglasiti i činjenicu da je koncept očuvanja i održivoga korištenja sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj još u začetku, te još uvijek prevladava »konzervativni« pristup koji daje prednost zaštiti pojedinih vrijednih područja u odnosu na zaštitu raznolikosti bioloških svojti i zajednica.

Sudionici provedbe NSAP-a

Tijela ovlaštena za provođenje NSAP-a su Vlada Republike Hrvatske, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i druga nadležna tijela državne uprave, te nadležna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO) osigurava provođenje godišnjih programa akcijskih planova i o tome podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske. Radi opsega posla, potrebno je predvidjeti 2-3 djelatnika u okviru DUZPO-a koji će raditi na ovim poslovima.

Osim nadležnih tijela državne uprave te lokalne samouprave i uprave, u provedbi NSAP-a sudjelovat će i ostali sudionici - preko znanstvenih institucija i poslovnog sektora do nevladinih udruga i lokalne zajednice u najširem smislu.

Povjerenstvo za praćenje provođenja NSAP-a

Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša će koordinirati daljnji rad i obavljati administrativne i organizacijske poslove u svrhu provođenja NSAP-a, uz nadzor, posebnoga Povjerenstva za praćenje provođenjea NSAP-a kojega će osniovati Vlada Republike Hrvatske. Povjerenstvo će biti sastavljeno od predstavnika ovlaštenih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, nevladinih udruga, te poslovnoga sektora. Na takav način osigurat će se nastavak sudioničkoga načela koje je zauzeto i prilikom izrade NSAP-a. Povjerenstvoi će svake godine donositi godišnji program akcija za narednu godinu i plan iznalaženja sredstava za njihovo provođenje. Također bi trebalo osigurati koordiniranost između resornih tijela državne uprave glede provedbe određenih akcijskih planova i utvrditi akcijske planove i projekte koji će se nuditi za financiranje na međunarodnoj razini.

Financiranje provođenja NSAP-a

S obzirom na vrlo raznoliku problematiku i heterogenost akcijskih planova, nemoguće je realno izraziti ukupna potrebna sredstva za provođenje NSAP-a. Tijekom razmatranja financijskih pokazatelja potrebno je imati na umu sljedeće:

 Akcijski planovi realizirat će se prema prioritetima, ovisno o financijskim i organizacijskim mogućnostima. S realizacijom prioritetnih akcijskih planova (PR!) trebalo bi započeti odmah, odnosno realizirati ih tijekom sljedeće dvije godine. Kratkoročne planove potrebno je započeti u razdoblju od sljedećih pet godina. Srednjoročni i dugoročni mogu se, ovisno o mogućnostima, realizirati i nakon pet godina.

 Veliki dio akcijskih planova realizirat će se kroz redovnu djelatnost ovlaštenih tijela, te ne zahtijevaju posebno financiranje. Iznimno će biti potrebno financirati rad pojedinih stručnih povjerenstva, što ne zahtijeva velika sredstva. Svrha navođenja takvih akcijskih planova u NSAP-u je osiguravanje prioriteta i žurnosti u njihovoj realizaciji. To se posebice odnosi na donošenje nekih novih zakona i propisa, reviziju postojećega zakonodavstva i osiguranje unošenja mjera zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u različite sektore, te osiguranja prioriteta u financiranju dijela znanstveno-istraživačkih programa.

 Iako bi financiranje većine planova trebala biti obveza državnoga proračuna, veliki broj projekata je podoban i za financiranje iz međunarodnih sredstava, no realizaciju ove mogućnosti je teško procijeniti, budući da ovisi o različitim činiteljima, a naročito o ulasku Republike Hrvatske u PHARE-program.

U Državnom proračunu utemeljit će se posebna stavka - Sredstva za provođenje NSAP-a kojom bi se barem dijelom osigurala nužna sredstva za ovu djelatnost. Visinu godišnjih sredstava moguće je odrediti paušalno (određena svota) na temelju prijedloga godišnjega programa rada kojega donosi Povjerenstvo za praćenje provedbe NSAP-a ili u određenom postotku od visine ukupnoga državnog proračuna.

Osim ovih namjenskih sredstava, svi sudionici provedbe NSAP-a osiguravat će dio sredstava u okviru svojih djelatnosti, a ovisno o sudjelovanju u pojedinim akcijskim planovima. Dio sredstava pokušat će se osigurati preko sponzora iz poslovnoga sektora.

Posebno je važno razraditi akcijske planove koji su od međunarodne razine važnosti i za njih tražiti financiranje iz inozemnih izvora.

Izrada županijskih SAP-ova

Dio aktivnosti u provedbi NSAP-a treba sustavno usmjeravati na županijsku razinu koja će vjerojatno s vremenom biti sve izraženija.

Nakon usvajanja NSAP-a na državnoj razini, županije, odnosno Grad Zagreb, pristupit će izradi odgovarajućih provedbenih programa na lokalnoj razini, koje donose županijske skupštine, odnosno Skupština Grada Zagreba, uz pribavljenu suglasnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.Na takav način osigurat će se odgovarajuća zaštita i briga za dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti koji su od lokalne razine važnosti, te provedba brojnih nacionalnih ciljeva na lokalnoj razini.

Revizija NSAP-a

Na temelju stalnoga praćenja provođenja NSAP-a, svakih pet godina načinit će se njegova revizija, odnosno sagledati što je od zacrtanoga plana realizirano, da li su se pojavili neki novi trenuci, jesu li se promijenili prioriteti, te načiniti novi popis akcijskih planova.

Za reviziju NSAP-a zaduženi su Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i Povjerenstvo za praćenje provedbe NSAP-a. Revidirani NSAP donosi Hrvatski državni sabor.