PROPISI.hr

ZAKON O OTOCIMA - urednički pročišćeni tekst, NN br.34/99, 149/99, 32/02 i 33/2006

 NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE

ZAKON O OTOCIMA  
  
(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06)
I. TEMELJNE ODREDBE
 
Interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka
 
Članak 1.
(1) Otoci kao hrvatsko prirodno bogatstvo, te nekretninena otocima osobitoga nacionalnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.
(2) Ovaj Zakon temelji se na načelima Nacionalnog programa razvitka otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) i njime se uređuje upravljanje otočnim razvitkom na državnoj i županijskoj razini te na razini gradova, odnosno općina.
(3) Na odnose uređene ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi, u svim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom.
 
Razvrstavanje otoka u skupine
 
Članak 2.
(1) Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine.
(2) U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići:
nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum;
mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv. Marin, Veli Ražanac, Zečevo; okolni otočići otoka Raba: Dolin, Lukovac, Macinj, Mag, Mamon, Mišnjak, Sajlovac, Sridnjak, Trstenik, Tunera; okolni otočići otoka Paga: Dolfin, Mali Brušnjak, Mali Laganj, Mali Sikavac, Maun, Mažunel, Mišnjak, Planik, Plančić, Pohlib, Školjić, Škrda, Veli Brušnjak, Veli Laganj, Veli Sikavac, Veli Školj; okolni otočići otoka Oliba: Morovnik, Sip; okolni otočići otoka Silbe: Grujica, Križica Mala, Križica Vela, Otoci Južni grebeni, Otoci Srednji grebeni, Otoci Zapadni grebeni; okolni otočići otoka Premude: Kamenjak, Lutrošnjak; okolni otočići otoka Ista: Benušić, Črnikovac, Dužac, Galiola, Kamenjak, Maslinjak, Sestrice, Vodenjak; okolni otočići otoka Molata: Brguljski, Bivoščak, Kamenjak, Kamenjak (drugi), Knežačić, Mladin, Obljak, Rižnjak, Sičica, Tovarnjak, Tramerčica, Tramerka, Trata; okolni otočići otoka Rivnja, Sestrunja i Zverinca: Mali Paranak, Mali Tun, Šilo, Šparešnjak, Sestrica Mala, Sestrica Sridnja, Sestrica Vela, Veli Paranak, Veli Tun, Vrtlac; otočići Zadarskog i Pašmanskog kanala: Babac, Babaljuš, Čuvatul, Frmić, Galešnjak, Galovac, Garmenjak, Komornik, Mala Bisaga, Mali Dužac, Mali Žavinac, Mišnjak, Muntan, Ošljak, Oštarije, Planac, Ričul, Sv. Justina, Sv. Katarina, Vela Bisaga, Veli Dužac, Veli Školj, Veli Žavinac; otočići južno od Pašmanskog kanala: Arta Mala, Arta Vela, Artica Mala, Artica Vela, Mali Gubavac, Maslinjak, Radelj, Veli Gubavac; okolni otočići otoka Vrgade: Artina, Gira, Kamičić, Kozina, Lončarić, Mali Školjić, Murvenjak, Oblik, Obrovanj, Obun, Rakita, Šipnata, Veli Školjić, Visovac, Vrtlić; okolni otočići otoka Murtera: Babuljak, Bisaga, Borovik, Hrbošnjak, Ljutac, Mali Dražemanski, Mali Vinik, Maslinjak, Mimonjak, Prišnjak, Prišnjak (drugi), Sovljak, Sustipanac, Školjić, Školjić (drugi), Tegina, Tužbina, Veli Dražemanski, Veli Vinik, Vodnjak, Zminjak; okolni otočići otoka Ugljana: Bisage, Golac, Jidula, Karantunić, Pohljiba, Školj Veli; okolni otočići otoka Pašmana: Gangaro, Gnalić, Košara, Lađinić, Mala Kotula, Mali Ošljak, Maslinjak, Orlić, Runjava Kotula, Vela Kotula, Veli Ošljak, Žižanj; okolni otočići otoka Iža: Beli, Fulija, Glurović, Knežak, Kudica, Mali, Mrtovnjak, Rutnjak, Sridnji, Temešnjak; okolni otočići Dugog Otoka: Baričevac, Bršćak, Donji Školj, Farfarikulac, Golac, Gornja Aba, Gornji Školj, Katina, Korotan, Krava, Krknata, Lagnići, Lavdara, Lavdara Mala, Luški, Magarčić, Mali Garmenjak, Mali Planatak, Maslinovac, Mežanj, Mrtonjak, Mrtovnjak, Taljurić, Tatišnjak, Tukošćak, Utra, Veli Garmenjak, Veli Planatak; otok Sit i okolni otočići: Aba Donja, Borovnik, Božikovac, Brušnjak, Gangarol, Kurba Mala, Mala Balabra, Mala Skala, Ravna Sika, Rončić, Sit, Šćitna, Vela Balabra, Vela Skala; otok Žut i okolni otočići: Bikarijica, Blitvica, Brskvenjak, Brušnjak, Glamoč, Gustac, Kamenar, Mala Bisaga, Mali Babuljaš, Mali Crnikovac, Mala Dajna, Mala Dajnica, Mali Trimulići, Maslinjak, Pinizelić, Ravna Sika, Srednji Trimulići, Tovarnjak, Trstikovac, Vela Bisaga, Vela Dajna, Vela Dajnica, Veli Babuljaš, Veli Crnikovac, Žut, Žutska Aba; otok Kornat i okolni otočići: Aba Vela, Aba Mala, Arapovac, Veli Babuljaš, Bisaga Vela, Bisaga Mala, Bisagica, Balun, Blitvica, Borovnik, Buč Veli, Dragunara, Gominjak, Gustac, Jančar, Kameni Žakan, Kasela, Kaselica, Klobučar, Koritnjak, Kornat, Krpeljina, Lavsa, Levrnaka, Lunga, Mali Babuljaš, Mali Buč, Mana, Maslinjak Veli, Mrtovac, Obručan Mali, Obručan Veli, Panitula Mala, Panitula Vela, Piškera, Plešćina, Prdusa Mala, Prdusa Vela, Prišnjak Mali, Prišnjak Veli, Rašip Mali, Rašip Veli, Rašpić, Ravna Sika, Ravni Žakan, Sestrica Mala, Sestrica Vela, Smokvenjak, Smokvica Mala, Smokvica Vela, Strižnjak, Sušica, Svršata Mala, Svršata Vela, Šilo Malo, Šilo Velo, Škulj, Tovarnjak, Veseljuh, Vodenjak, Žakanac; otočići pred Šibenikom: Jadrija, Otočac, Stipanac, Sv. Nikola; otočići pred Primoštenom: Barilac, Grbavac, Krbelica, Lukovnjak, Maslinovik, Smokvica, Tmara; otočići pred Rogoznicom: Jaz, Lukvenjak, Rogoznica, Smokvica Mala, Smokvica Vela, Svilan; otočić kod otoka Prvića: Lupac; otočići oko otoka Zlarina: Drvenik, Dvainka, Krbela Mala, Krbela Vela, Mumonja, Oblik, Rakitan; okolni otočići otoka Tijata: Kamenica, Logorun, Lukovnik; okolni otočići otoka Zmajana: Dugo, Galebinjak, Kamičac, Komorica, Obonjan, Sestrica Mala, Sestrica Vela, Sokol, Vrtljača; okolni otočići otoka Kaprije: Bavljenac, Dupinić Mali, Dupinić Veli, Gumanac, Kraljak, Mišjak Mali, Mišjak Veli, Oštrica, Politrenica, Prčevac, Ravan, Ravna Sika; okolni otočići otoka Kakana: Borovnjak Mali, Borovnjak Veli, Čavlin, Čerigul, Dužac, Hrbošnjak, Kakan, Kamešnjak Mali, Kamešnjak Veli, Tetovišnjak Mali, Tetovišnjak Veli; otok Kurba Vela i okolni otočići: Babina Guzica, Garmenjak Mali, Garmenjak Veli, Kameni Puh, Kurba Vela, Lucmarinjak, Mrtovnjak, Oključ, Puh, Puh Gornji, Purara, Samograd, Škrižanj Mali, Škrižanj Veli, Vodeni Puh, Volić; okolni otočići otoka Žirja: Babuljak, Bakul, Blitvenica, Gušteranski, Koromašna, Kosmerka, Mažirina, Mikavica, Nozdra, Proklandica, Raparašnjak, Sedlo, Škrovada, Vrtlac; otočići između rta Ploča i Trogirskog zaljeva: Arkanđel, Balkun, Čelice, Galera, Kosmač Mali, Kosmač Veli, Kluda, Merara, Murvica, Pijavica, Pišćena Mala, Pišćena Vela; okolni otočići otoka Čiova: Kraljevac, Sv. Fumija, Zaporinovac; otočić u Kaštelanskom zaljevu: Barbarinac; okolni otočići otoka Drvenika Velog: Krknjaš Mali, Krknjaš Veli, Mačaknar, Malta, Orud; okolni otočići otoka Šolte: Balkun, Grmej, Polebrnjak, Radula, Saskinja, Stipanska; okolni otočići otoka Brača: Lašćatna, Mrduja, Rudinica; okolni otočići otoka Hvara: Borovac, Borovac (drugi), Dobri, Duga, Gališnik, Gojca, Jerolim, Karbun, Marinkovac, Paržanj, Planikovac, Pokonji Dol, Stambeder, Sv. Klement, Šćedro, Travna, Vlaka, Vodnjak Mali, Vodnjak Veli, Zečevo; otočići južno od ušća rijeke Neretve: Gubavac, Magarećak, Mali Školjić, Osinj; otočići u Malostonskom kanalu: Banja, Bisaci, Crkvica, Govanj, Otošac, Veliki Školj; okolni otočići poluotoka Pelješca: Dubavac, Goljak, Gospin, Gubavac, Kokošar, Kosmač, Lirica, Lovorikovac, Maslinovac, Prigrada, Pučenjak, Srednjak, Tajan; otočići u Stonskom i Koločepskom kanalu: Bogutovac, Crkvina, Daksa, Greben, Jakljan, Kantenari, Kosmeč, Mišnjak, Olipa, Ruda, Skupio Veliki, Sv. Andrija, Tajan, Vješala; okolni otočići otoka Korčule: Badija, Bisače, Crklica, Dubrovnjak, Gojak, Gubavac, Gubeša, Kamenjak, Kamenjak (drugi), Kneža Mala, Kneža Vela, Lučnjak, Lukovac, Majsan, Mulić, Obljak, Ošjak, Otočac, Planjak, Pločica, Proizd, Pržnjak Mali, Pržnjak Veli, Rogačić, Sestrica Mala, Sestrica Vela, Stinjive, Stupa, Stupa Mala, Stupa Vela, Sutvara, Sridnjak, Trstenik, Vrhovnjak, Vrnik, Zvirinovik; okolni otočići otoka Visa: Barjak Mali, Barjak Veli, Brusnik, Budikovac Mali, Budikovac Veli, Gambur, Greben, Host, Jabuka, Kamik, Paržan Mali, Paržan Veli, Pločica, Ravnik, Sv. Andrija; okolni otočići otoka Mljeta: Badanj, Borovac, Brnjestrovac, Galičnjak, Glavat, Kosmač, Kobrava, Lukovac, Maharac, Maslinovac, Moračnik, Ogiran, Ovrat, Planjak, Pomeštak, Preč, Sv. Marija, Sv. Pavao, Štit, Tajnik, Utrnji Školj, Vanji Školj, Veliki Školj; okolni otočići otoka Lastova: Arženjak Mali, Arženjak Veli, Bratin, Češvinica, Glavat, Golubinjak Mali, Golubinjak Veli, Gornji Vlašnik, Kopište, Kručica, Makarac, Maslovnjak Mali, Maslovnjak Veli, Mrčara, Mrkljenta, Petrovac, Prežba, Rutvenjak Mali, Rutvenjak Veli, Saplun, Sestrica Mala, Sestrica Velja, Smokvica, Srednji Vlašnik, Stomorina, Sušac, Tajan Velji, Vlašnik, Za Barje, Zaklopatica; otočje Palagruže i okolni otočići: Galijula, Kamik od Oštra, Kamik od Tramuntane, Mala Palagruža, Palagruža; otočići južno od rta Petka kod Dubrovnika: Bobara, Molunat, Mrkan, Supetar, Supetrić;
(3) U drugoj su skupini svi otoci koji nisu razvrstani u prvu skupinu i poluotok Pelješac.
(4) Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja svojom odlukom nenastanjene otoke razvrstati u prvu ili drugu skupinu, razvijenije dijelove pojedinih otoka iz prve skupine uvrstiti u drugu, a na prijedlog predstavničkog tijela obalno-otočnih ureda državne uprave i obalno-otočnih općina i gradova i uz prethodno mišljenje Ministarstva nerazvijene dijelove pojedinog otoka iz druge skupine uvrstiti u prvu skupinu.
(5) U postupku donošenjaOdluke iz stavka 4. ovoga članka, uvažavatćese mjerila iz stavka 1. ovoga članka, a sukladno Nacionalnom programu razvitka otoka.
 
II. ODRŽIVI RAZVITAK OTOKA  
 
Programiranje i planiranje održivog razvitka otoka  
 
Članak 3.
(1) Za otoke i otočne skupine koji čine jedinstvene prostorno-gospodarske cjeline prema ovome Zakonu donose se programi održivog razvitka otoka, odnosno otočnih skupina.
(2) Programima održivog razvitka otoka popisuju se i vrednuju ukupna prirodna i izgrađena bogatstva otoka, odnosno otočnih skupina, određuje način njihovog čuvanja, odnosno potpunog i održivog korištenja u skladu s načelima i odrednicama Nacionalnog programa, Državnih programa razvitka otoka i Programa Vlade Republike Hrvatske. 
(3) Programima održivog razvitka otoka prilažu se prijedlozi ukupnih ulaganja kojima se prirodna i izgrađena bogatstva koriste u skladu s načelima i odrednicama Nacionalnog programa razvitka otoka, Državnih programa razvitka otoka i Programa Vlade Republike Hrvatske.
(4) Programi održivog razvitka otoka i državni programi iz članka 27. ovoga Zakona, posebno se uvažavaju prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja koji se donose za područja obalno-otočnih županija, odnosno otočnih i obalno-otočnih gradova i općina.
(5) Program održivog razvitka obvezni je razvojni dokument obalno-otočnih županija i otočnih i obalno-otočnih gradova i općina.  
 
Članak 4.
Sadržaj i metodologiju izrade programa održivog razvitka otoka propisujeVlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva financija, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstva pomorstva, prometa i veza i Hrvatskih voda.
Otoci i otočne skupine za koje se donose programi održivog razvitka otoka  
 
Članak 5.
(1) Programi održivog razvitka otoka donose se za sljedeće otoke i otočne skupine:
1. istarskootočje (porečko, vrsarsko, rovinjsko, brijunsko, pulskoimedulinskootočje)
2. Cres, Zeča, Mali Ćutin, Veli Ćutin
3. Lošinj, Unije, MaleSrakane, VeleSrakane, Susak, Ilovik, SvetiPetar, VeleOrjule, Trstenik, Palacoli
4. Krk, Košljun, Prvić (kvarnerskootočje), Plavnik
5. Rab, Goli, SvetiGrgur, Dolin
6. Pag, Maun, Škrda, VeliLaganj, Dolfin
7. Vir
8. Premuda, Silba, Grujica, Olib, Planik, Molat, Ist, Škarda, Morovnik
9. Dugi otok, Zverinac, Mali Tun, Veli Tun, Lavdara
10. Iž, Rava
11. Ugljan, Ošljak, Sestrunj, Rivanj, Tri Sestrice (Mala, Srid­nja i Vela)
12. Pašman, Babac, Vrgada
13. Murter i okolni otoci, Kornati, Žutsko-sitska otočna skupina
14. Prvić (šibensko otočje), Tijat, Zmajan
15. Zlarin, Krapanj, Obonjan, Kaprije, Kakan, Žirje, Blitvenica
16. primoštensko-rogozničko otočje
17. Čiovo,Drvenik Veli, Drvenik Mali, Murvica
18. Šolta
19. Brač
20. Hvar, Šćedro, Pakleni otoci, Zečevo, Pokonji dol
21. Vis, Biševo, Ravnik, Sveti Andrija, Jabuka, Brusnik, Palagruža, Pločica
22. Korčula, Badija, Vrnik
23. poluotok Pelješac, Sestrice (u Pelješkom kanalu), Tajan (u Neretvanskom kanalu) i okolni otoci
24. Lastovo, Prežba, Mrčara, Kopište, Lastovci (Donji školji i Vrhovnjaci), Sušac
25. Mljet
26. Elafitsko otočje, Bobara, Mrkan, Molunat.
2) Programi održivog razvitka otoka izrađuju se tako da svaki otok u skupini obuhvaćenoj programom bude obrađen i kao sastavni dio skupine i zasebno. Programi zasebno obrađenih otoka mogu se zasebno donositi na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.
  
Izradba, donošenje i provedba programa održivog razvitka otoka  
 
Članak 6.
(1) Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima obalno-otočnih županija te otočnih i obalno-otočnih gradova i općina izrađuje nacrte programa održivog razvitka otoka.
(2) Sredstva za izradbu programa održivog razvitka otoka osiguravaju se u državnom proračunu odnosno Fondu za regionalni razvoj i Fondu za razvoj i zapošljavanje, a raspoređuje ih Ministarstvo.  
 
Članak 7.
(1) Vlada Republike Hrvatske donosi programe održivog razvitka otoka na prijedlog Ministarstva i jedinice lokalne samouprave za čije područje se donosi program i uz prethodno pribav­ljeno mišljenje Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva financija, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva kulture, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Državne geodetske uprave, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija), javnih poduzeća u pretežitom vlasništvu države, kao i obalno-otočnih županije.
(2) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su dostaviti mišljenja u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga programa održivog razvitka otoka iz stavka 1. ovoga članka. Ako nadležna tijela ne dostave mišljenja u propisanom roku smatrat će se da nemaju primjedbe na predloženi program.
  
Članak 8.
(1) Poslove provedbe programa održivog razvitka otoka obavljat će otočni i obalno-otočni gradovi i općine koji mogu za poslove provedbe programa ustrojiti poseban odjel, osnovati vlastitu neprofitnu pravnu osobu ili te poslove povjeriti drugoj neprofitnoj pravnoj osobi koja je registrirana za tu vrstu djelatnosti. Otočni i obalno-otočni gradovi i općine koji nisu u mogućnosti organizirati provedbu programa ovoga članka, poslove provedbe će prepustiti nadležnoj županiji.
 (2) Ministarstvo u suradnji s ministarstvima iz članka 7. ovoga Zakona, promiče programe održivog razvitka otoka, usklađuje i nadzire njihovu provedbu i usklađuje rad nadležnih tijela obalno-otočnih županija kao i otočnih i obalno-otočnih gradova i općina te pravnih osoba koje obavljaju poslove značajne za provedbu programa.
 
III. PROMETNO POVEZIVANJE OTOKA  
 
Sustav pomorskoga zračnog i cestovnog prijevoza  
 
Članak 9.
(1) Javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu organizirat će se, usklađivati i unapređivati kao sustav pomorskog i cestovnog prijevoza.
(2) Pomorski dio sustava iz stavka 1. ovoga članka organizirat će se i unapređivati izgradnjom novih i dogradnjom postojećih otočnih luka i pristana za prihvat plovila u trajektnom, brodskom i brzobrodskom prijevozu, uvođenjem novih trajektnih, brodskih i brzobrodskih linija koje otoke povezuju s kopnom i međusobno, većom učestalošću plovidbi na pojedinim linijama i uvođenjem noćnih plovidbi.
(3) Zračni dio sustava razvijat će se i unapređivati uređenjem otočnih letjelišta, izgradnjom otočnih zračnih luka i helidroma tako da svaki nastanjeni otok ima barem jedan helidrom ili letjelište.
(4) Cestovni dio sustava iz stavka 1. ovoga članka organizirat će se izgradnjom mostova koji će povezati određene otoke s kopnom i međusobno, dogradnjom otočnih cestovnih mreža i održavanjem postojećih i uvođenjem novih autobusnih linija koje će otoke povezati s kopnom, a otočna naselja međusobno.
(5) Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otoke s kopnom i međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma, te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnoga pomorskoga, zračnog i cestovnog prijevoza i oblici suradnje javnog i privatnog sektora u otočnom javnom prijevozu utvrdit će se Državnim programom prometnog povezivanja otoka s kopnom i međusobno i unutarotočnog prometnog povezivanja iz članka 27. ovoga Zakona za svaki nastanjeni otok.
 
Naknade za otočni cestovni prijevoz određenim kategorijama otočnog stanovništva
 
Članak 10.
(1) Cijene javnoga cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno, te cijene javnoga otočnoga cestovnog prijevoza za stanovnike otoka ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u županijskom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije.
(2) Učenici, studenti i umirovljenici i osobe starije od 65 godina koji imaju prebivalište na otoku, te zdravstveni djelatnici pri obavljanju redovnih i žurnih prijevoza bolesnika imaju pravo na besplatan prijevozu javnom otočnom cestovnom prijevozu, što dokazuje odgovarajućom ispravom
(3) Fizičke osobe koje imaju prebivalište te fizičke osobe--obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i trajektom, pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju mostarinu..
(4) Ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo (u daljnjem tekstu: ministar) uz suglasnost ministra financija i ministra pomorstva, prometa i veza donijet će propise o načinu i vrstama isprava kojima se dokazuje pravo na besplatan prijevoz iz stavka 2. ovoga članka, o pravu na oslobođenje od plaćanja mostarine iz stavka 5. ovoga članka, te o korištenju sredstava za subvencioniranje prijevoznika iz stavka 4. ovoga članka.
(5) Sve invalidne osobe sukladno Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, koje zbog invalidnosti ne mogu koristiti usluge javnoga otočnoga cestovnog prijevoza, sukladno odredbama ovoga članka, imaju pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza.
(6) Sredstva za subvencioniranje kategorija otočnog stanovništva iz ovoga članka u otočnom cestovnom prijevozu osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a dodjeljuju se javnim cestovnim prijevoznicima i invalidnim osobama za naknadu troškova nastalih provođenjem odredbi Zakona.
(7) Visina i način ostvarivanja prava iz ovoga članka utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar mora, turizma, prometa i razvitka (u daljnjem tekstu: ministar).
 
Članak 11
.Brisan.
 
Odobrenje za održavanje državnih linija u otočnom javnom putničkom brzobrodskom prijevozu
 
Članak 12.
Brisan.
 
IV. LOV I MALI RIBOLOV
 
Zabrana unošenja divljači koja od prirode ne obitava na otoku, koncesije i zakup lovišta
  
Članak 13.
(1) Na otocima se zabranjuje unošenje i uzgoj divljači koja od prirode ne obitava na otoku.
(2) Na otocima mogu obitavati sljedeće vrste sitne divljači:
– kuna bjelica (Martes foina EHR.),
– zec obični (Lepus europaeus Pall.),
– kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.),
– jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graeca Meissn.),
– jarebica kamenjarka čukar (Alectoris chucar),
– trčka skvržulja (Perdix perdix L.),
– fazan – gnjetlovi (Phasianus sp. L.),
– prepelica pućpura (Coturnix coturnix L.),
– prepelica virđinijska (Coturnix virginiana L.),
– patke divlje (sp. var.).
(3) Od krupnih vrsta divljači u otvorenim otočnim lovištima može se uzgajati srna obična (Capreolus capreolus L.), a u ograđenim lovištima i uzgajalištima divljači mogu se uzgajati jelen lopatar (Dama dama L.) i jelen aksis (Axix axis L.).
(4) Dozvolu za unos i uzgoj sitnih i krupnih vrsta divljači iz stavka 2. i 3. ovoga članka, na otočna lovišta daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva po pribavljenoj suglasnosti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.
(5) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva dužno je pri odobravanju planova gospodarenja otočnim lovištima, uzgajalištima divljači i površinama na kojima se lovište ne ustanovljava na odgovarajući način osigurati zaštitu poljoprivrednih djelatnosti, odnosno osigurati provedbu mjera za uklanjanje i smanjenje broja divljači čije je unošenje i uzgoj na otocima zabranjeno ili koja čini nerazmjerno velike štete na poljoprivrednoj proizvodnji.
(6) Odredbe iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ne odnose na na poluotok Pelješac.
 
Odobrenje za mali ribolov bez naknade  
 
Članak 14.
(1) Fizičkoj osobi s prebivalištem na otoku koja ima odobrenje za obavljanje maloga ribolova, izdat će se posebna potvrda na temelju koje smije obavljati mali ribolov bez obveze plaćanja naknade (u daljnjem tekstu: posebna potvrda).
(2) Posebnu potvrdu izdaje područna jedinica Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
(3) Posebna potvrda izdaje se ovlašteniku za tekuću kalendarsku godinu nakon predočenja odobrenja za obavljanje maloga ribolova i osobne iskaznice.
 
V. GOSPODARSKI RAZVITAK OTOKA I DRŽAVNE POTICAJNE MJERE  
 
Poticanje djelatnosti koje otočni razvitak čine održivim  
 
Članak 15.
Djelatnosti koje Nacionalni program razvitka otoka, Državni programi razvitka otoka i Programi održivog razvitka otoka i otočnih skupina određuju kao djelatnosti koje čine otočni razvoj održivim, podupire država, a poglavito su: ekološka poljoprivredna proizvodnja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, sredozemno voćarstvo, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, povrćarstvo); ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo; pčelarstvo; proizvodnja i prerada proizvoda s oznakom »hrvatski otočni proizvod«; školjkarstvo, ulov plave ribe, a na području vanjskoga ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; trgovina ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi; kamenarstvo za potrebe klesarstva; klesarstvo; proizvodnja morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lončarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira; turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam i ostali selektivni oblici turističke ponude; mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodova; proizvodnja djelatnosti koja uključuje znanstveno-tehnološka istraživanja i upotreba visokih tehnologija (posebno visokih tehnologija održive energetike); informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvodnja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; korištenje obnovljivih izvora energije, osim građevina za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju; graditeljstvo; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine, kao i djelatnost socijalne skrbi i zdravstva te humanitarnih i drugih nevladinih organizacija.
 
Hrvatski otočni proizvod
 
Članak 16.
(1) U cilju promidžbe i boljeg plasmana na tržištu otočnih proizvoda otočni proizvođači određenih poljoprivrednih proizvoda i namirnica, te proizvođači ostalih proizvoda mogu pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka označavati svoje proizvode oznakom »hrvatski otočni proizvod«.
(2) Pojam otočni proizvođač odnosi se na pravne i fizičke osobe-obrtnike koji imaju sjedište na otocima i koji svoju djelatnost obavljaju na otocima.
(3) Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom »hrvatski otočni proizvod« propisuje ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu, ravnatelja nadležnog za intelektualno vlasništvo i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore.
 
Članak 17.
Brisan.
 
Članak 18.
Brisan.
 
Povjerenstvo za otoke
 
Članak 19.
(1) U cilju svrhovitog nadziranja upravljanja otočnim razvitkom, pri obalno-otočnim županijama osnivaju se Povjerenstva za nadziranje upravljanja otočnim razvitkom.
(2) Pravilnik o sastavu i zadaćama Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
 
Davanje kredita otočnim ulagačima uz povlaštene uvjete
 
Članak 20.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak putem svojih programa kreditiranja potiče ulaganja fizičkih, fizičkih osoba-obrtnika i pravnih osoba koje na otocima započinju ili proširuju djelatnosti određene člankom 15. ovoga Zakona.
 
Članak 21.
Brisan.
 
Članak 22.
Brisan.
 
Članak 23.
Brisan.
 
Članak 24.
Brisan.
 
Članak 25.
Brisan.
 
Dodjela državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta
 
Članak 26.
(1) Fizičke osobe-obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na otocima i koje svoju djelatnost obavljaju na otocima (u daljnjem tekstu: otočni poslodavci) mogu ostvariti pravo na državnu potporu male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta.
(2) Otočni poslodavci iz stavka 1. ovoga članka sa sjedištem na otocima prve skupine, iz članka 2. stavak 2. ovoga Zakona, imaju pravo na veću naknaduod poslodavacaistih djelatnosti sa sjedištem na otocima druge skupine, iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona. iz stavka 1. ovoga članka sa sjedištem na otocima prve skupine, iz članka 2. stavak 2. ovoga Zakona, imaju pravo na veću naknaduod poslodavaca sa sjedištem na otocima druge skupine, iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Potrebna sredstva iz stavka 1. ovoga članka iskazuje se u Otočnom godišnjem programu.
(4) Uredbu o uvjetima, kriterijima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: HZZ).«
(5) Ministarstva i HZZ iz stavka 4. ovoga članka dostavljaju mišljenje na prijedlog propisa Ministarstvu u roku od 30 dana od dana zaprimanja istog. U slučaju da ministarstva i HZZ, iz stavka 4. ovoga članka, ne dostave mišljenja u propisanom roku, smatra se da nemaju primjedbe na predloženi prijedlog.
 
VI. DRŽAVNI PROGRAMI RAZVITKA OTOKA
 
Predlaganje, donošenje i provedba državnih programa razvitka otoka
 
Članak 27.
(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog nadležnih ministarstava, uz prethodno mišljenje Otočnog vijeća, Povjerenstava za otoke i Agencije, donosi sljedeće Državne programe razvitka otoka (u daljnjem tekstu: Državni programi):
1. Državni program prometnog povezivanja otoka s kopnom i međusobno i unutarotočnog prometnog povezivanja. Program se donosi na prijedlog Ministarstva, a izrađuju ga Ministarstvo, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvo financija,
2. Državni program osuvremenjivanja otočnih poljskih, šumskih i protupožarnih putova i zaštite otočnih šuma i poljoprivrednih površina od požara. Program se donosi na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a izrađuju ga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo financija,
3. Državni program vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te građenje i održavanje objekata za zaštitu od štetnog djelovanja voda za otoke. Program se donosi na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a izrađuju ga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo financija,
4. Državni program opskrbe otoka energijom. Program se donosi na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a izrađuju ga Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo financija,
5. Državni program razvoja poštanske službe na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva, a izrađuju ga Ministarstvo i Ministarstvo financija,
6. Državni program zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a izrađuju ga Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
7. Državni program predškolskog odgoja i osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a izrađuju ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstvo financija,
8. Državni program visokoškolskog obrazovanja i znanstvenih istraživanja na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a izrađuju ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo financija,
9. Državni program kulturnog razvoja i proučavanja, zaštite i očuvanja otočne kulturne baštine. Program se donosi na prijedlog Ministarstva kulture, a izrađuju ga Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija,
10. Državni program zaštite prirode i okoliša otoka. Program se donosi na prijedlog Ministarstva kulture i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a izrađuju ga Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo financija,
11. Državni program socijalne skrbi na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a izrađuju ga Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstvo financija,
12. Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Program se donosi na prijedlog Ministarstva, a izrađuju ga Ministarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo kulture, Ministarstvo financija, Državna geodetska uprava i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom,
13. Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva pravosuđa, a izrađuju ga Ministarstvo pravosuđa, Državna geodetska uprava, Središnji državni ured za upravu i Ministarstvo financija.
(2) Državni programi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati provoditelje programa, dinamiku provođenja uskla­đenu s mogućnostima državnog proračuna, proračuna obalno-otočnih županija, općina i gradova i financijskim mogućnostima ostalih provoditelja programa.
 
Članak 28.
Godišnji iznos sredstava za provedbu Državnih programa iz članka 27. ovoga Zakona osigurava se u proračunima lokalnih i regionalnih (područnih) samouprava na temelju odluke predstavničkih tijela, u državnom proračunu u razdjelu svakog ministarstva i državnih upravnih organizacija utvrđenih za provedbu programa na posebnoj poziciji koja iskazuje sredstva za otoke, proračunima javnih poduzeća u pretežitom vlasništvu države, sredstvima iz predpristupnih fondova i donacijama, sukladno Otočnom godišnjem programu.
 
Članak 29.  
Izradbu i provedbu državnih programa usklađuje Ministarstvo.
 
Otočni godišnji program
 
Članak 30.
(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva donosi Otočnigodišnjiprogram najkasnije do 30. listopada za sljedeću godinu. Do donošenja Otočnoga godišnjeg programa realizacija projekata na otocima vršit će se na temelju postojećeg planiranja proračuna svakoga pojedinačnog provoditelja programa, a na temelju postojeće dokumentacije, potreba i u suradnji svih provoditelja programa.
(2) Otočni godišnji program sadrži Provedbene godišnje planove Državnih programa razvitka otoka i Programa održivog razvitka otoka, kao i troškove provođenja odredbi ovoga Zakona.
(3) Kod utvrđivanja prijedloga sredstava državnog proračuna za financiranje provedbe državnih programa iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske uvažavat će obujam i strukturu proračuna pojedinih obalno-otočnih županija i otočnih i obalno-otočnih gradova i općina, te broj i stupanj razvijenosti njihovih otoka.
(4) U izradbi prijedloga Otočnoga godišnjeg programa obvezatno surađuju predlagatelji, odnosno provoditelji državnih programa iz članka 27. ovoga Zakona.
 
VII. OSTALE DRŽAVNE POTICAJNE MJERE
 
Najam zgrada i stanova u državnom vlasništvu na otocima
 
Članak 31.
(1) Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo može, na zahtjev predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, povjeriti jedinici lokalne samouprave poslove upravljanja stambenim zgradama, stanovima i poslovnim prostorima na otocima koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, koji se mogu koristiti za potrebe jedinice lokalne samouprave, odnosno za poticanje poduzetništva i za ostale djelatnosti od značaja za provođenje Programa održivog razvitka otoka, u skladu s posebnim zakonima.
(2) Uredbu o načinu, visini naknade i rokovima najma zgrada i stanova te uvjetima zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na otocima, donosi Vlada Republike Hrvatske.
 
Članak 32.
Brisan.
 
Povlastice u potrošnji vode
 
Članak 33.
(1) Domaćinstva čiji članovi imaju prebivalište na otoku, a opskrbljuju se vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaćaju vodu do 20 mł mjesečne, odnosno do 150 mł ukupne godišnje potrošnje po domaćinstvu po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj obalno-otočnoj županiji.
(2) Poslovi vodoopskrbe otočnih domaćinstava vodonoscem ili cestovnim vozilom obavljaju se sukladno članku 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 128/99., 57/00., 129/00. i 59/01.).
(3) Sredstva za podmirenje razlike u cijeni iz stavka 1. ovoga članka i stvarne cijene isporuke vode vodonoscima i cestovnim vozilom osigurat će se u državnom proračunu.
(4) Propis o postupku i načinu provedbe odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi ministar..
 
Naknada za iskorištavanje nafte i plina
 
Članak 34.
(1) Naknada za iskorištavanje nafte i plina na području obalno-otočnih ili otočnih gradova i općina, iznosi 3% od ukupnoga prihoda ostvarenog njihovom prodajom.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka prihod je Republike Hrvatske, a ustupa se općini ili gradu na čijem području se obavlja eksploatacija i koristi se za poticanje djelatnosti iz članka 15. ovoga Zakona, za zaštitu i čuvanje okoliša i za provedbu državnih programa iz članka 27. ovoga Zakona.
 
Ustrojavanje zajedničkog otočnog tijela, odnosno pravne osobe za komunalnu djelatnost
 
Članak 35.
(1) Na otoku koji ima dva ili više gradova, odnosno općina i na čijem se području proteže sustav komunalne infrastrukture koja čini jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu, obalno-otočna županija kojoj pripada taj otok u okviru svojega samoupravnog djelokruga, te otočni i obalno-otočni gradovi i općine na tom otoku osiguravaju zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti što se odnose na skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada, kao i vodoopskrbu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, te zajednički organiziraju prijevoz putnika u javnom prijevozu na otoku.
(2) Uz djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, obalno-otočna županija u okviru svoga samoupravnog djelokruga, te otočni i obalno-otočni gradovi i općine mogu na temelju odluka predstavničkog tijela gradova, odnosno općina, organizirati zajedničko obavljanje drugih djelatnosti od njihova interesa koje se smatraju komunalnima prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00. i 59/01.).
(3) Obavljanje djelatnosti izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka i izgradnje kapitalnih objekata za koje gradovi i općine na otoku ocijene da osiguravaju uvjete za održiv razvitak otoka financira se iz izvora utvrđenim člankom 45. stavkom 1. točkom 1. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01. i 107/01.) izvora određenih posebnim propisima i iz proračuna obalno-otočkih županija i obalno-otočkih jedinica lokalne samouprave.
(4) Obalno-otočna županija, obalno-otočni gradovi i općine i tijela državne uprave te pravna osoba za gospodarenje šumama, dužni su, sukladno s Programom osuvremenjivanja otočnih poljskih, šumskih i protupožarnih puteva i zaštite otočnih šuma i poljoprivrednih površina od požara iz članka 27. ovoga Zakona, stvoriti uvjete za organiziranje dobrovoljnih vatrogasnih društava u obalno-otočnoj županiji, otočnim i obalno-otočnim gradovima i općinama.
 
VII.a PRAVO PRVOKUPA I OGRANIČENJA U PRAVNOM PROMETU
 
Članak 35.a
(1) Vlasnik nekretnine na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima (u daljnjem tekstu: vlasnik nekretnine) koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan je pisanim podneskom (u daljnjem tekstu: ponuda), po tržišnoj cijeni tu nekretninu najprije ponuditi na prodaju Republici Hrvatskoj, odnosno tijelu nadležnom za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, a ako tijelo nadležno za upravljanje imovinom Republike Hrvatske ne prihvati ponudu u roku od 30 dana od dana zaprimanja ponude, dužan je tu nekretninu ponuditi na prodaju najprije županiji, pa po isteku novog roka od 30 dana gradu, odnosno općini na čijem se području nalazi nekretnina.
(2) Tržišna cijena iz stavka 1. ovoga članka je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja.
(3) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u ovršnim i stečajnim postupcima kao i u postupcima stjecanja fiducijarnog vlasništva. Iznimno, pravo prvokupa ne odnosi se na otuđenje nekretnina na temelju darovnih ugovora pod uvjetom da su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.
(4) Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi navesti uvjete prodaje i cijenu sukladno stavku 2. ovoga članka te uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te jamčiti zaštitu od evikcije.
(5) Tijelo nadležno za upravljanje imovinom Republike Hrvatske dužno je u roku od 30 dana od dana zaprimanja ponude pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude. Nakon toga županija, u novom roku od 30 dana, pa zatim grad, odnosno općina u roku od sljedećih 30 dana, od dana zaprimanja ponude dužni su pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude. Ukoliko protekom roka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.
(6) Tijelo nadležno za upravljanje imovinom Republike Hrvatske donosi odluku iz stavka 5. ovoga članka na temelju mišljenja Ministarstva.
(7) Ministarstvo daje mišljenje iz stavka 6. ovoga članka na temelju Državnog programa iz članka 27. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona.
 
Članak 35.b
(1) Ako ponuda ne bude prihvaćena u rokovima iz članka 35.a stavka 5. ovoga Zakona, vlasnik nekretnine može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz članka 35.a ovoga Zakona.
(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno članku 35.a ovoga Zakona i stavku 1. ovoga članka.
(3) Tijelo nadležno za geodetske poslove i katastar dužno je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadležnom općinskom sudu podatke i dokumentaciju o katastarskim česticama za nekretnine na otočićima iz članka 2. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, koji će po službenoj dužnosti izvršiti zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i prava prvokupa u korist Republike Hrvatske, županije, grada i općine na nekretninama u vlasništvu drugih osoba.
(4) U iznimnim slučajevima, a sukladno Državnom programu iz članka 27. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, u korist Republike Hrvatske, a radi njezina posebnog interesa, može se pristupiti izvlaštenju nekretnina na otočićima iz članka 2. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona sukladno Zakonu o izvlaštenju.
 
Članak 35.c
(1) Nekretnina iz članka 35.a stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.
(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, rokovi iz članka 35.a stavka 5. ovoga Zakona počinju teći od dana pravomoćnosti akta o utvrđenoj granici pomorskog dobra.
Članak 35. d
(1) Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, grada i općine koje se odnose na male, povremeno nastanjene i nenastanjene otočiće, uključivo i nekretnine na njima.
(2) Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovoga članka provodi se zakupom ili koncesijom.
 
VIII. OTOČNO VIJEĆE
 
Članak 36.
(1) Radi savjetovanja pri provođenju mjera i aktivnosti ukupnoga održivog razvitka otoka Ministarstvo osniva Otočno vijeće kao savjetodavno tijelo ministra.
(2) Otočno vijeće čine:
1. ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo - predsjedavajući Otočnoga vijeća,
2. tri zastupnika u Hrvatskom saboru:
a) jedan zastupnik Zastupničkog doma,
b) jedan zastupnik Županijskog doma,
3. po jedan predstavnik Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i dva predstavnika Ministarstva, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ovih ministarstava,
4. po tri predstavnikaotoka koje bira skupština obalno-otočne županije, osim skupštine Ličko-senjske županije koja bira jednoga predstavnika.
(3) Poslovnik o ustrojstvu, načinu rada i odlučivanja Otočnog vijeća donosi ministar.
(4) Administrativno-stručne poslove Otočnoga vijeća obavlja Ministarstvo.
 
Članak 37.
Brisan.
 
IX. IZVJEŠĆIVANJE HRVATSKOGA SABORA O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA
 
Članak 38.
Vlada Republike Hrvatske najmanje jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe ovoga Zakona.
 
X. NADZOR
 
Članak 39.
(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obavljaju nadležna ministarstva.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te pojedinačnim aktima, uvjetima i načinom rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba, provode inspekcije tijela državne uprave, svaka u okviru svojega djelokruga sukladno s posebnim propisima.
(3) Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo nadzire provedbu Nacionalnoga programa i ovoga Zakona.
 
XI. KAZNENE ODREDBE
 
Članak 40.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj HBOR i poslovna banka ako odobre kredit protivno odredbi članka 20. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u HBOR-u i poslovnoj banci ako odobre kredit protivno odredbi članka 20. ovoga Zakona.

Članak 41.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja nema prebivalište na otoku, a koja krivotvori ili dostavi lažne podatke o svojem prebivalištu na otoku s ciljem da joj se odobri obavljanje malog ribolova za osobne potrebe bez naknade.
(2) Novčanom kaznom do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbama članka 13. ovoga Zakona..

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.
Vlada Republike Hrvatske donijet će propis iz članka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 43.
Vlada Republike Hrvatske donijet će programe održivog razvitka u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 44.
Ako se područje pojedinih naselja obalno-otočnih gradova i općina proteže dijelom na kopnu a dijelom na otoku, prava i mjere iz članka 14., 20., 26., 28., 31., 32., 33. i 34. ovoga Zakona, izuzev poluotoka Pelješca, ne primjenjuju se na korisnike iz tih naselja.

Članak 45.
Brisan.

Članak 46.
(1) Brodari koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljali javni putnički brzobrodski prijevoz na državnim linijama iz članka 12. ovoga Zakona,mogu nastaviti obavljati taj prijevoz do 30. rujna 1999. godine.
(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza dovršit će sve poslove za provedbu odredbi članka 12. ovoga Zakona.

Članak 47.
(1) Ministar poljoprivrede i šumarstva, uz suglasnost ministra razvitka i obnove, donijet će propis iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Obalno-otočne županije osnovat će povjerenstva iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 48.
Ministar poljoprivrede i šumarstva donijet će propis iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 49.
Ministar turizma donijet će propis iz članka 18. stavak 2. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 50.
Vlada Republike Hrvatske donijet će propis iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 51.
Vlada Republike Hrvatske donijet će državne programe iz članka 27. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 52.
Ministarstvo financija donijet će propis iz članka 33. stavka 5. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 53.
(1) Predstavnička tijela obalno-otočnih gradova i općina iz članka 35. stavak 1. ovoga Zakona, donijet će odluku o zajedničkom obavljanju djelatnosti određenih u članku 47. stavak 1. ovoga Zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Obalno-otočni gradovi i općine će na temelju odluka svojih predstavničkih tijela iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 90 dana od dana donošenja tih odluka iz stavka 1. ovoga članka, organizirati zajedničko obavljanje djelatnosti iz članka 35. stavak 1. ovoga Zakona, putem osoba koje mogu obavljati tu djelatnost prema posebnim propisima.
(3) Ako predstavnička tijela obalno-otočnih gradova i općina u propisanom roku ne donesu odluku iz stavka 1. ovoga članka ili se ne organizira zajedničko obavljanje djelatnosti u roku iz stavka 2. ovoga članka, obalno-otočna županija će organizirati zajedničko obavljanje djelatnosti iz članka 35. stavak 1. ovoga Zakona, na teret obalno-otočnih gradova i općina, a u roku od 90 dana od isteka roka iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka.

Članak 54.
Otočno vijeće iz članka 36. ovoga Zakona ustrojit će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 55.
Brisan.

Članak 56.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".


TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA


("Narodne novine", broj 32/02)

Članak 35.
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva financija, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i Hrvatskih voda donijet će propis iz članka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 36.
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva turizma, Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva financija, Hrvatskih voda, kao i obalno-otočnih županija donijet će programe iz članka 5. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 37.
Propise iz članka 9. ovoga Zakona ministar će donijeti uz suglasnost ministra financija i ministra pomorstva, prometa i veza u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 38.
Ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo donijet će propis iz članka 16. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 39.
Propis iz članka 18. ovoga Zakona ministar će donijeti uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva, ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, ministra gospodarstva i ministra turizma u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 40.
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva uz prethodno mišljenje Ministarstva financija donijet će propis iz članka 21. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 41.
Vlada Republike Hrvatske donijet će programe iz članka 22. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 42.
Propis iz članka 27. ovoga Zakona ministar će donijeti uz pribavljeno mišljenje Ministarstva financija i Hrvatskih voda u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 43.
Otočno vijeće iz članka 30. ovoga Zakona osnovat će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 45.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o otocima.

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKON O OTOCIMA
 
(Narodne novine, br. 33/06)
 
Članak 28.
Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 29.
Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 31.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o otocima.