PROPISI.hr

PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK - urednički pročišćeni tekst, NN br. 95/2005 do 157/2014

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK

  

(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“ broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14)

  

I. TEMELJNE ODREDBE  

1. Opća odredba    

Članak 1.
 
Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima.
 
 
 2. Porezni obveznik  

2.1. Pojam poreznog obveznika   

Članak 2.
 
(1) Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak.
  
(2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, te se predujam poreza na dohodak nasljedniku utvrđuje po istom izvoru dohotka koji se utvrđivao ostavitelju.
   
(3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizičke osobe, uključivo i osobe iz članka 51. stavka 10. Zakona), stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavak 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i stjecatelji kapitalnih dobitaka iz članka 51. stavka 8. Zakona. Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavka 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i stjecatelji kapitalnih dobitaka iz članka 51. stavka 8. Zakona, uplaćuju u roku od osam dana od dana naplate primitka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. stavku 2. Zakona osim ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka.
(5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka, isplatitelj ili sam porezni obveznik obvezan je pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o: općim podacima o isplatitelju i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobađa obveze plaćanja predujmova u tuzemstvu i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od 8 dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka.
(6) Neovisno o poreznom oslobođenju i podnesenoj pisanoj izjavi iz stavka 5. ovoga članka, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno oslobođenje iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Mogućnost poreznog oslobođenja prema stavcima 4. do 7. ovoga članka primjenjuje se i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca, te na primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu. 
(8) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj.
(9) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se steknu uvjeti prema kojima Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nema pravo oporezivanja iz razloga što ostvareni primici postaju oporezivi samo u inozemstvu (primjena metode izuzimanja), obustavlja se daljnje plaćanje predujma poreza na dohodak prema budućim primicima koji će biti ostvareni po istoj osnovi i pod istim uvjetima. Promjena obustavljenog i uplaćenog predujma poreza koji je obustavljen i plaćen do trenutka stjecanja uvjeta za izuzimanje od oporezivanja provodi se na način propisan člankom 68. ovoga Pravilnika.
 
 
 2.2. Rezident i nerezident   

Članak 3.
 
(1) Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona.
   
(2) Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona.
 
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
   
3. Oporezivi dohodak   

Članak 4.
(1) U skladu s člankom 5. stavkom 1. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema izvoru smatra se:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
  
 (2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).
   
 (3) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona.
  
  II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE    

Članak 5.
 
(1) Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona i to:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona,
2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članaka 17. do 24. Zakona umanjen za:
2.1. iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona,
2.2. iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima,
2.3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona,
2.4. preneseni gubitak iz članka 35. Zakona, nakon umanjenja iz točaka 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona,
4. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona,
5. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona,
6. drugi dohodak iz članka 32. Zakona,
umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona.
   
(2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.
 
(3) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, što znači da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti može odbiti od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti.
   
(4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za nerezidenta prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavka 1., 11. i 12. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu na način i pod uvjetima propisanima Zakonom.
   
(5) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona može odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.
   
(6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga članka, ne uključuje se drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s člankom 33. Zakona, drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena u skladu s člankom 33.a Zakona i dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 44. Zakona.
(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za fizičke osobe koje su rezidenti država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i koji u Republici Hrvatskoj ostvare dohodak prema članku 5. Zakona koji čini najmanje 90% njihovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju, a koji je izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident, prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji takva fizička osoba ostvari u tuzemstvu, umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. Zakona.
   
III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA   

1. Primici koji se ne smatraju dohotkom    

Članak 6.
 
(1) Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona.
   
(2) Prema članku 9. stavku 1. točki 3. Zakona, nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
  
(3) Nasljedstva iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona, a u svezi sa stavkom 4. toga članka, ne smatraju se primicima iz kojih se utvrđuje dohodak ako se isplaćuju iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno ako je za života ostavitelja iz navedenih primitaka plaćen porez na dohodak.
(4) Primici iz članka 9. stavka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka 9. stavka 2. točka 2.1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici iz članka 9. stavka 2. točke 2.1.5. Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona.
(5) Darovi iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.
(6) U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 4. Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava fizičke osobe, da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadrži slijedeće podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima), iznos koji se daruje.

(7) Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe.

 
2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak  

Članak 7.
(1) Primici na koje se ne plaća porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona.
(2) U skladu s člankom 10. točkom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja i to osobito:
– novčana naknada nezaposlenima isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sukladno posebnom propisu (novčana naknada nezaposlenima koja se isplaćuje u mjesečnim anuitetima, novčana naknada koja se na zahtjev nezaposlene osobe isplaćuje u jednokratnom iznosu radi zapošljavanja, samozapošljavanja ili volontiranja, novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja, jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova),
– naknada plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb,
– novčana pomoć isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osobama osiguranim na produženo mirovinsko osiguranje za stalne sezonske poslove, sukladno posebnom propisu.
(3) Prema članku 10. točki 6. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga isplaćene po posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak.
(4) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 7. Zakona, na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razlika naknade štete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona.
(5) U skladu s člankom 10. točkom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. te stavka 12. ovoga Pravilnika isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka 13. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju.
(7) Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja.
(8) Stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima i to studentima za redovno školovanje na visokim učilištima smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak, a prema članku 10. točki 13. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona i stavka 7. ovog članka, a uz propisane uvjete.
(9) Sportske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje smatraju se, prema članku 10. točki 14. Zakona, primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika. Sportske stipendije i stipendije iz članka 10. točaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga članka međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako sportske stipendije sportašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos sportske stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa sportskih stipendija svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – sportaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Porez na dohodak ne plaća se na sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, prema članku 10. točki 15. Zakona. U smislu članka 10. točke 15. Zakona i ovoga Pravilnika, socijalnim pomoćima smatraju se osobito: pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne namjene.
(11) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja sportaša i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s člankom 10. točkom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za sportska ostvarenja sportaša i naknade sportašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvrđuje se od ukupnog iznosa nagrada odnosno naknada svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – sportaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka.
  
3. Primici i izdaci, načelo blagajne   

Članak 8.
(1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati.
(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.
(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.
(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. 
 (5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.
 (6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.
 (7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.
 (8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
 (9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).
 (10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.
(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.
banka
 (13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.
(14) Primicima se ne smatraju povoljnije mogućnosti kupnje roba i usluga, uključivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slični primici koji su dostupni svim fizičkim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. Zakona.
  
4. Pripisivanje primitaka i izdataka     

Članak 9.
(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom.
 (2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka.
(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika.
 (4) Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:
1. valjani pravni posao,
2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i
3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka.
   
IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA   

1. Dohodak od nesamostalnog rada  

Članak 10.

Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema člancima 11. do 15. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema članku 18. ovoga Pravilnika.

  

... 

====================================================================
NAPOMENA: ovo je dio propisa, dok je cjeloviti pročišćeni tekst ovog propisa moguće vidjeti na portalu www.propisi.hr u sklopu godišnje pretplate. Godišnja pretplata od 395,00 kuna uključuje 6 knjiga (zbirke propisa) i uvid u sve pročišćene tekstove važećih propisa u RH.
Na portalu www.poslovni-savjetnik.com moguće je vidjeti sljedeće VAŽEĆE propise:
u cijelosti sve zakone (uključujući i pročišćene tekstove);
u cijelosti podzakonske propise (pravilnike, uredbe, odluke, naredbe i dr.) koji od svoje prve objave u Narodnim novinama nisu imali nikakve izmjene, dopune i ispravke;
dio podzakonkih propisa za koje su izrađeni urednički pročišćeni tekstovi, tj. koji su od svoje prve objave u Narodnim novinama imali određene izmjene, dopune ili ispravke.
====================================================================