PRAVILNIK O METODOLOGIJI ZA PRAĆENJE STANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA - važeći tekst, NN br. 43/2014

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

>>> vidi cijeli propis (grafički uređen) OVDJE

Na temelju članka 8. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 39/2013 ), ministar poljoprivrede, donosi

PRAVILNIK O METODOLOGIJI ZA PRAĆENJE STANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

(„Narodne novine“, broj 43/14)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, postupak i način ovlašćivanja te uvjeti i obveze koje moraju ispunjavati laboratoriji.

Članak 2.
Metodologija se propisuje za:
1. trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i bioloških);
2. praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake.

Članak 3.
Trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. točke 1. ovoga Pravilnika provodi Agencija za poljoprivredno zemljište (u daljnjem tekstu Agencija) u okviru Programa trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: Programa).

Članak 4.
Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. točke 2. ovoga Pravilnika obavlja Agencija na temelju analize tla po službenoj dužnosti ili na zahtjev korisnika.
Analizu tla u smislu praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta mogu obavljati i druge institucije, odnosno laboratoriji koje ovlasti Ministarstvo poljoprivrede, (u daljnjem tekstu: Ministarstva).
Laboratoriji i institucije iz stavka 2. ovoga članka dužni su dostavljati podatke o analizama poljoprivrednog zemljišta Agenciji i na propisan način unositi u jedinstvenu bazu podataka.

Članak 5.
Broj i raspored postaja za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 3. ovoga Pravilnika određen je na razini agroekoloških područja.
Za potrebe intenzivnijeg trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta može se uspostaviti gušća mreža postaja na regionalnoj, odnosno lokalnoj razini prema određenim kriterijima odabira postaja iz Programa.

Članak 6.
Za potrebe praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta Agencija će uspostaviti, razvijati, voditi i održavati Informacijski sustav o poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj u svrhu učinkovitije zaštite, korištenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
Podaci dobiveni praćenjem stanja poljoprivrednog zemljišta će koristiti i za potrebe praćenja i izvješćivanja o stanju tala u Republici Hrvatskoj.

II. TRAJNO PRAĆENJE STANJA (MONITORING) POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Članak 7.

Za potrebe glave II. ovog Pravilnika definiraju se sljedeći pojmovi:
Trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. točke 1. ovoga Pravilnika predstavlja stalno periodično praćenje fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u tlu s ciljem uočavanja negativnih posljedica, a radi njihove prevencije i ublažavanja, i organizirano je na postajama.
Program trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta obuhvaća:
− skup opisnih podataka koji se prikupljaju na postajama trajnog praćenja,
− parametre, metode i vremensku dinamiku za prikupljanje, analizu i obradu uzoraka i podataka,
− preporuke prostornog smještaja postaja trajnog praćenja i izradu financijske konstrukcije za provedbu ciklusa u trajanju od 9 godina.
Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Pravilnika smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Zemljište u širem smislu obuhvaća fizikalni prostor – tlo, klimu, hidrološke i geološke značajke, te vegetaciju u opsegu koji utječe na mogućnost korištenja, zatim rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka sa ili bez društveno-ekonomskih uvjeta.
Tlo je samostalno »živo« i dinamičko prirodno-povijesno tijelo, nastalo postupnim razvojem iz trošina stijena djelovanjem fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa koji ovise o konstelaciji pedogenetskih faktora, temeljem čega tla poprimaju karakteristična svojstva.
Postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta je oblika kvadrata površine 750 m² (27,39×27,39 m) i smještena je na odabranoj poljoprivrednoj parceli ne manjoj od 5000 m².
Detaljan opis postaje trajnog praćenja nalazi se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.
Postajom podrazumijeva se mjesto trajnog praćenja stanja koje svojim geomorfološkim položajem, pedosistematskom jedinicom i načinom korištenja reprezentira agroekološko područje, odnosno, poljoprivrednu podregiju u kojoj se nalazi. Postaje trajnog motrenja raspoređene su na cijelom području Hrvatske tako da predstavljaju podregiju na način da u što većoj mjeri reprezentiraju njihove agroekološke uvjete. Broj postaja u pojedinoj podregiji ovisi o veličini njenih poljoprivrednih površina.
Postaju trajnog motrenja tala čine:
1. ploha kvadratnog oblika na čijim dijagonalama su postavljene točke za uzimanje pojedinačnih uzoraka tla,
2. pedološki profil s kojeg se uzimaju uzorci u porušenom i neporušenom stanju i prikupljaju podaci o endomorfološkim značajkama tla,
Uz postaju za trajno motrenje, sukladno tipu tala, na poljoprivrednim površinama bit će postavljeni i uređaji za prikupljanje podzemne vode.
Agroekološka područja koja su određena Programom, s obzirom na prirodnu raznovrsnost Hrvatske, dijele ju na tri jasno definirane regije: Panonsku, Gorsku i Jadransku, koje imaju specifične klimatske uvjete, specifične uvjete postanka i evolucije tala. Svaka regija dodatno je podijeljena na podregije koje pružaju različite uvjete za uzgoj bilja. Panonska je podijeljena na Istočnu (P1), Središnju (P2), Zapadnu (P3) i Sjeverozapadnu (P4), Gorska na Predplaninsku (G1) i Planinsku (G2), a Jadranska na Sjevernu (J1), Središnju (J2) i Južnu (J3). Karta agroekoloških područja nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

Članak 8.
Kriteriji za izbor postaja određeni Programom, osiguravaju reprezentativnost postaja unutar agroekoloških područja, odnosno, podregije:
1. Postaje moraju reprezentirati što je veći broj formi reljefa karakterističnih za agroekološko područje, kao i najraširenije pedosistematske jedinice unutar njih.
2. Postaje moraju biti smještene na poljoprivrednom zemljištu na kojem su način korištenja i uvjeti gospodarenja reprezentativni za pojedino agroekološko područje.
3. Postajama je potrebno obuhvatiti i područja s negativnim utjecajima prirodnog i antropogenog porijekla unutar agroekološkog područja.
4. Pri izboru postaja potrebno je uvažiti i blizinu već postojećih ili planiranih objekata za trajno praćenje stanja okoliša.
5. Postaje je potrebno postaviti na područja na kojima su riješeni vlasnički odnosi i nisu predviđene izmjene prostornih planova (gradnja prometnica i objekata), kako bi bila dugoročno raspoloživa za trajno praćenje stanja.

Članak 9.
Područja i lokacije pogodne za smještaj postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta i karta područja i lokacija predložena su Programom.

Članak 10.
Lokacije iz članka 9. ovoga Pravilnika su odabrane prema načinu korištenja, geomorfološkim obilježjima i rasporedu pedosistematskih jedinica i reprezentativne su za područja koja predstavljaju.

Članak 11.
Zasnivanje postaja obavlja se u suradnji s vlasnicima poljoprivrednog zemljišta i jedinicama lokalne samouprave.

Članak 12.
Zasnivanjem postaja, otvaranjem i opisom profila tla prikupljaju se opće informacije određene Programom i upisuju u Obrasce za opis postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta I – opći podaci o postaji trajnog praćenja, koji se nalaze u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.

Članak 13.
Klasifikacija tla vrši se na osnovi morfoloških svojstava utvrđenih na profilu tla i staništu, te na osnovu analitičkih podataka za fizikalna, kemijska i biološka svojstva, prema važećoj klasifikaciji tla u Hrvatskoj, kao i prema Svjetskoj referentnoj osnovci za tlo (World Reference Base for Soil Resources – WRB).

Članak 14.
Uzimanje uzoraka s profila tla obuhvaća sve utvrđene slojeve ili horizonte tla.
Ovisno o planiranim analizama uzorci se uzimaju u porušenom i neporušenom stanju s lica profila s kojega se prethodno obavlja i opis profila.
Za svaki horizont uzima se određen broj uzoraka ovisno o planiranim vrstama laboratorijskih analiza i sprema u plastične vrećice.
Kod pašnjaka i livada se uzorci uzimaju s dubine 0 – 10, 10 – 20 i 20 – 30 cm, neovisno o utvrđenim genetskim horizontima.
Uređaji za prikupljanje podzemne vode se postavljaju prilikom otvaranja profila, na postajama koje udovoljavaju uvjetima.

Članak 15.
Pojedinačno uzorkovanje tla s točaka postaje obavlja se odgovarajućom opremom (sondom ili strojno) iz tri dubine utvrđene na profilu, osim kod pašnjaka, gdje se uzorci uzimaju s dubina 0 – 10, 10 – 20 i 20 – 30 cm, neovisno o utvrđenim granicama genetskih horizonata.

 

 

>>> vidi cijeli propis (grafički uređen) OVDJE

Podjeli:
Kategorija propisa:

Newsletter

Hosted by Mydataknox