PROPISI.hr
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH - važeći tekst, NN br. 136/2003
NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!
>>> vidi cijeli ovaj propis (grafički uređen) OVDJE
Na temelju članka 81. stavka 1. Zakona o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (NN 69/2003.) ministar prosvjete i športa donio je
NASTAVNI
PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH
(“Narodne novine”, broj 136/03)
UVOD
Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja, a svako obrazovno razdoblje traje osamnaest tjedana.
Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovaraju razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole i namijenjena su obrazovanju polaznika koji nisu završili četiri razreda osnovne škole.
|
Red.
br.
|
NASTAVNI PREDMETI
|
BROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA
|
|
|
I.
|
II.
|
||
|
1.
|
Hrvatski jezik
|
120
|
108
|
|
2.
|
Matematika
|
60
|
72
|
|
Ukupno:
|
180
|
180
|
|
Obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda i namijenjena su obrazovanju polaznika koji su napustili osnovno obrazovanje između četvrtog i osmog razreda.
Izborni programi su različiti programi osposobljavanja za poslove i prvo manje zahtjevno zanimanje u V. i VI. obrazovnom razdoblju, a svaki polaznik može izabrati i završiti jedan od programa osposobljavanja istodobno s osnovnom školom.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH
|
Red.
br.
|
NASTAVNI PREDMETI
|
BROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA
|
||||
|
III.
|
IV.
|
V.
|
VI.
|
|||
|
1.
|
Hrvatski jezik
|
90
|
90
|
72
|
72
|
|
|
2.
|
Likovna kultura
|
|
|
|
12
|
|
|
3.
|
Glazbena kultura
|
|
|
|
12
|
|
|
4.
|
Strani jezik
|
36
|
36
|
36
|
36
|
|
|
5.
|
Matematika
|
72
|
72
|
72
|
72
|
|
|
6.
|
Biologija
|
|
|
18
|
18
|
|
|
7.
|
Kemija
|
|
|
18
|
18
|
|
|
8.
|
Fizika
|
|
|
18
|
18
|
|
|
9.
|
Povijest
|
18
|
18
|
18
|
18
|
|
|
10.
|
Zemljopis
|
18
|
18
|
18
|
18
|
|
|
11.
|
Osnove građanskog obrazovanja
|
|
|
|
18
|
|
|
12.
|
Tehnička kultura s informatikom
|
|
24
|
24
|
24
|
|
|
13.
|
Tjel. i zdrav. kultura
|
|
|
|
18
|
|
|
Ukupno:
|
234
|
258
|
294
|
354
|
||
|
Izborni programi
|
|
|
|
|
||
|
14.
|
Osposobljavanje
|
|
|
150
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
Polaznici se upisuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju, ali se operativni nastavni plan i program prilagođava predznanju polaznika utvrđenom provjerom prilikom upisa.
Programe stručnoga osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje i samozapošljavanje u u jednostavnim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo.
Ustanova koja ostvaruje Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih dužna je samostalno ili s drugom pravnom osobom (srednjom školom, poduzećem ili licenciranim obrtnikom) osigurati materijalno-tehničke uvjete za izvođenje programa osposobljavanja.
Sastavnice programa osnovnog obrazovanja odraslih su:
1. 1. Cilj, zadaće i struktura nastavnog plana i programa
2. 2. Oblici rada u osnovnom obrazovanju odraslih
3. 3. Ostvarivanje nastavnog plana i programa
4. 4. Predmetni nastavni planovi i programi
1. CILJ, ZADAĆE I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Obrazovanje odraslih u cjelini predstavlja najobuhvatniju fazu u sustavu cjeloživotnog učenja. Glavne su zadaće nadoknađivanje obrazovnih zaostataka odraslih osoba nastalih obrazovnim propustima u mladosti i daljnje trajno obrazovanje.
Osnovno obrazovanje odraslih ima prije svega kompenzacijsku zadaću nadoknađivanja propuštenog i uključivanja polaznika u sustav cjeloživotnog učenja. Cilj je nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih unaprijediti temeljnu pismenost i životne vještine u svim područjima obrazovanja.
Osnovne su zadaće:
· · podizanje opće obrazovanosti odraslih do razine osnovne škole
· · osposobljavanje za samoupravljivo i samostalno učenje kao osnove za cjeloživotno učenje
· · usporedno osposobljavanje za prvo zanimanje
· · stjecanje uvjeta za mogući nastavak obrazovanja u srednjem školstvu.
Odlukom ministra prosvjete i športa utvrđeno je da nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja koja su odgovarajuća razini od I. do VIII. razreda redovite osnovne škole, a usporedno s V. i VI. obrazovnim razdobljem osnovnog obrazovanja odraslih svaki polaznik može u sklopu izborne nastave ostvariti i osposobljavanje za prvo zanimanje. Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovara razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole, a obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda. Prvo (I.) obrazovno razdoblje namijenjeno je polaznicima koji ne vladaju u dovoljnoj mjeri temeljnim vještinama čitanja, pisanja i računanja, a drugo (II.) polaznicima koji se služe samo vještinama čitanja, pisanja i računanja, ali nisu završili četiri razredna osnovne škole. Svako obrazovno razdoblje traje 18 tjedana, odnosno cjelokupno osnovno obrazovanje odraslih traje tri školske godine. Polaznici se upućuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju i njihovim rezultatima na inicijalnom provjeravanju predznanja.
U odnosu na prijašnji nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih, smanjen je broj sati nastave, ali je povećan zahtjev da izvršitelji obrazovnog procesa pojačaju rad na osposobljavanju polaznika za samoupravljivo i samostalno učenje. Raspored odgojno-obrazovnih sadržaja usporedan je s važećim nastavnim planom i programom redovite osnovne škole. Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih čine sljedeća nastavna područja:
· · jezično (hrvatski i strani jezik)
· · umjetničko (likovna i glazbena kultura)
· · prirodoslovno-matematičko-tehničko (biologija, fizika, kemija, zemljopis, matematika, tehnička kultura s informatikom)
· · društveno (povijest, osnove građanskog obrazovanja)
· · zdravstveno (tjelesna i zdravstvena kultura).
Struktura predmetnih nastavnih programa sadrži cilj i zadatke programa, sadržaje i zadaće za polaznike i metodičke upute za ostvarivanje programa.
2.OBLICI RADA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU ODRASLIH
Osnovno obrazovanje odraslih mogu provoditi specijalizirane osnovne škole za odrasle, osnovne škole i ostale ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete. Ispunjavanje uvjeta za izvođenje programa i početak izvođenja utvrđuje Ministarstvo prosvjete i športa u skladu sa Zakonom o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (N.N 69/2003.).
Redovita nastava u osnovnom obrazovanju odraslih je osnovni oblik obrazovanja odraslih i temelji se na sustavnom i neprekidnom nastavnom tijeku. Broj polaznika u obrazovnim skupinama može biti od 8 do 20 osoba. Polaznici tog oblika obrazovanja redovito polaze nastavu, a ocjenjuju se tijekom nastave. Polaznici koji izostanu s nastave više od 50% sati gube položaj redovnog polaznika u tom obrazovnom razdoblju, ali mogu ponavljati obrazovno razdoblje ili se uključiti u druge oblike osnovnog obrazovanja odraslih. Redovita se nastava tijekom jedne školske godine organizira u dva obrazovna razdoblja: ljetnom i zimskom. Zimsko obrazovno razdoblje počinje početkom rujna, a ljetno početkom veljače.
Konzultativno-instruktivni oblik obrazovanja ponajprije se organizira za manji broj polaznika. Ovaj oblik namijenjen je polaznicima koji nisu u mogućnosti polaziti redovitu nastavu, a imaju sposobnost da uz pomoć nastavnika i samostalno svladaju nastavne sadržaje. Prije uključivanja polaznika u ovaj oblik obrazovanja utvrđuju se njegove sposobnosti za samostalni rad. Za takve polaznike posebno se organizira vrijeme za konzultacije i instruktivni rad. Konzultacije se istodobno mogu organizirati iz jednog, više ili svih nastavnih predmeta. U ovom obliku obrazovanja potrebno je ostvariti najmanje 60% nastavnih sati predviđenih u Odluci o nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. U konzultacijama se stavlja naglasak na one dijelove programa koje polaznici teže svladavaju samostalnim učenjem, odnosno iz udžbenika ili druge literature. Dijelovi provjeravanja i ocjenjivanja su odvojeni, tj. ispitivanje i ocjenjivanje se obavlja na kraju svladavanja pojedinog nastavnog predmeta. U organiziranju ovog oblika obrazovanja značajno je i da polaznici usvoje osnovne metode samoobrazovanja, služenje različitim izvorima znanja, vođenjem bilješki i ostalim. Takav oblik može se organizirati kao seminar za polaznike koji nisu u mogućnosti neprekidno tijekom cijele godine polaziti nastavu, na primjer za polaznike u mjestima u kojima ne postoji škola za osnovno obrazovanje odraslih ili ne postoji organizirani oblik ovog obrazovanja. U tom slučaju polaznici tijekom seminara prorađuju nastavne sadržaje, a ispite polažu u verificiranim školama za osnovno obrazovanje odraslih. U ovaj oblik obrazovanja mogu se uključiti polaznici koji završavaju osnovno obrazovanje polaganjem ispita prema Pravilniku o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita.
Dopisno-konzultativni oblik obrazovanja je karakterističan po tome što su sudionici obrazovnog procesa pretežno prostorno razdvojeni. Jedini dio zajedničkog izravnog rada nastavnika i polaznika je vrijeme kraćih zajedničkih, ali i pojedinačnih konzultacija. Takav oblik obrazovanja temelji se na primjereno didaktički pripremljenim udžbenicima i nastavnim pismima. Dijelovi provjere i ocjenjivanja slični su kao u konzultativno-instruktivnoj nastavi, pa premda postoje dopisne kontrolne zadaće svi polaznici pristupaju ispitu u školi.
Osnovno obrazovanje odraslih može se završiti i polaganjem ispita što je uređeno odredbama Pravilnika o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita (NN, br. 70/91.).
3. OSTVARIVANJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Škola, odnosno druga ustanova koja provodi osnovno obrazovanje odraslih, donosi godišnji plan i program rada u kojem se uz ostalo određuje mjesto, način i pedagoški nositelji ostvarivanja nastavnog plana i programa.
Ostvarivanje zadaća nastavnog plana i programa provodi se zajedničkim dijelom osnovnog obrazovanja odraslih i posebnim dijelom strukovnog osposobljavanja za osobe koje su se odlučile za to obrazovanje. Programe stručnog osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje ili samozapošljavanje u jednostavnijim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo.
Pri oblikovanju operativnog plana i programa, organizaciji poučavanja i učenja te praćenju i vrednovanju postignuća odraslih polaznika treba se pridržavati sljedećih načela:
· · utvrditi zadaće koje polaznici trebaju ostvariti
· · uključiti sve polaznike u različite aktivnosti tijekom procesa učenja
· · povezati obrazovanje, posao, dom i društvo
· · utemeljiti poučavanje na kritičkom mišljenju, rješavanju problema i učenju istraživanjem
· · postaviti vrednovanje kao oruđe za procjenu napredovanja polaznika i pomoći im u osposobljavanju za samoupravljivo i samostalno učenje u sklopu sustava cjeloživotnog učenja
· · prihvatiti različitosti između predznanja polaznika, njihovih potreba i ciljeva te individualizirati pristup prema njima.
Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih treba operativno prilagođavati iskustvu polaznika. Nema jedinstvenog pristupa poučavanju jer se polaznici kao skupine i osobe bitno razlikuju s obzirom na svoje predznanje i ciljeve. Jedino je konzistentno pravilo da se zadaće i sadržaj nastavnih jedinica što je više moguće usklade s potrebama i interesima polaznika. Zadaće za polaznike trebaju pomoći učiteljima i polaznicima da izdvoje važna znanja, vještine i vrijednosti koje polaznici trebaju usvojiti. Učenje polaznika se ostvaruje komunikacijom i kritičkim mišljenjem, primjenom usvojenog znanja, vještina i vrijednosti te aktivnim sudjelovanjem i vlastitim doprinosom. Takvim se pristupom razvijaju komunikacijske i interpersonalne vještine te vještine donošenja odluka i cjeloživotnog učenja.
Za uspješno ostvarivanje obrazovnih sadržaja prijeko je potrebno da se polaznici osposobe za samoupravljivo i samostalno učenje, pa je s tim u svezi obvezno da se tijekom ostvarivanja svakog nastavnog programa predvidi vrijeme za:
- savjetovanje o mogućnostima i oblicima obrazovanja
- upućivanje polaznika u kombiniranje različitih oblika obrazovanja tijekom cjeloživotnog obrazovanja
- upoznavanje obrazovne skupine s ciljem, zadaćama, temama i redoslijedom nastavnih sadržaja te izvorima znanja
- davanje uputa za uporabu pojedinih izvora znanja, tehnika i metoda samostalnog učenja.
Škola je dužna organizirati nastavu stranog jezika ako se prijavi najmanje 8 polaznika, a za manji broj od toga dužna je organizirati instruktivni rad. Pojedinačna i skupna pomoć obvezno se organizira za polaznike koji izrazito teško napreduju u svladavanju nastavnih sadržaja tijekom obrazovnog procesa u sklopu pojedinih nastavnih predmeta. Skupni se rad u takvim slučajevima ostvaruje sa skupinom od najviše 5 polaznika. Dodatni se rad može organizirati za polaznike koji pokazuju izričite sklonosti i potrebu za određenim povećanim znanjima iz pojedinih područja, radi proširivanja i produbljivanja obrazovanja. Odluku o programu i ustrojstvu dodatne nastave donosi nastavničko vijeće u skladu s objektivnim uvjetima škole.
4. PREDMETNI NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI
HRVATSKI JEZIK
|
Obrazovno razdoblje
|
I.
|
II.
|
|
Broj sati
|
120
|
108
|
CILJ
Razviti temeljne vještine uporabe hrvatskoga standardnoga jezika.
ZADACI
- - razviti vještinu čitanja i pisanja
- - spoznati temeljne gramatičke, pravogovorne i pravopisne zakonitosti hrvatskoga jezika
- - razviti sposobnost za samostalno pisanje rečenica, odgovora na pitanja i kraćih sastavaka
- - razvijati interes za slušanje i čitanje umjetničkih tekstova
- - razlikovati prozni i lirski književno-umjetnički tekst
- - upoznati najjednostavnije programske sadržaje u području medijske kulture
- - razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
I. obrazovno razdoblje
|
Sadržaji
|
Zadaće za polaznike
|
|
POČETNO ČITANJE I PISANJE
- provesti inicijalno provjeravanje predznanja čitanja i pisanja
Pripreme za učenje čitanja i pisanja
- govorenje i pripovijedanje na temelju opažanja
- globalno čitanje riječi i kraćih rečenica
Uvođenje u početno čitanje i pisanje
- velika i mala tiskana i pisana slova
- analitičko-sintetičko čitanje riječi, rečenica i
kraćih tekstova
- pisanje riječi i rečenica pisanim slovima
1. HRVATSKI JEZIK
Slovnica/gramatika
- glas, samoglasnik, suglasnik, slog
- slovo, abeceda
- riječ, rečenica, vrste rečenica
- imenice, glagoli, brojevi
- interpunkcija: točka, upitnik, uskličnik, zarez u
nabrajanju
Pravogovor i pravopis
- veliko početno slovo u uobičajenim primjerima
- slogovi ije/je, č/ć
- niječnica ne i riječca li
|
- slušati, govoriti, pripovijedati na temelju opažanja
- usporedno učiti tiskana i pisana slova te vježbati čitanje i spajanje pisanih slova u riječi
- prepisivati te samostalno sastavljati rečenice i kraće tekstove
- odrediti glas, samoglasnik, suglasnik, slog
- razlikovati slovo i glas, naučiti abecedu
- razlikovati riječ kao dio rečenice
- imenovati izjavne, upitne, usklične, jesne i niječne rečenice
- prepoznati i imenovati imenice, glagole i brojeve kao vrste riječi
- izgovarati izjavne, upitne i usklične rečenice te pisati znakove interpunkcije
- pisati veliko početno slovo na početku rečenice, u osobnim imenima, prezimenima i nadimcima
- pisati veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, ustanova, poduzeća, udruga, država, voda, otoka
- izgovarati i pisati češće rabljene riječi u kojima su
ije/je, č/ć
- pisati niječnicu ne u niječnim i riječcu li u upitnim
rečenicama
|
|
Sadržaji
|
Zadaće za polaznike
|
|
- rastavljanje riječi
- kratice
- brojevi
2. KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE
Poezija
- stih, kitica, pjesma
Proza
- fabula, likovi, vrsta
Lektira
- H. Ch. Andersen, Bajke
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Govorenje
- monolog, dijalog
- pričanje i prepričavanje
- opisivanje
Čitanje
- čitanje naglas i u sebi
- čitanje riječi, rečenica i vezanog teksta
- interpretativno čitanje
- čitanje s razumijevanjem: cjelovitoga teksta,
odjeljaka i pojedinosti
Pisanje
- prepisivanje
- diktati
- pitanje i odgovori
- sastavljanje i pisanje
|
- rastavljati riječi na slogove i na kraju retka, spojnica
- pisati opće i mjerne kratice u učestalim primjerima
- pisati brojeve riječima
- prepoznati i imenovati stih, kiticu, pjesmu
- prepoznati redoslijed događaja i imenovati likove, prepoznati pripovijetku, bajku, igrokaz, strip
- pročitati bar jednu bajku
- razlikovati monolog i dijalog
- pričati doživljaj i događaj iz života te prepričati
književnoumjetnički tekst
- opisivati osobu, radni prostor prema određenom planu
- svladati "tehniku" i vrste čitanja
- točno prepisivati riječi, rečenice i kraće odjeljke
- pisati kraće vježbene i nadzorne diktate
- samostalno pisati pitanja i kraće odgovore
- sastavljati i pisati rečenice prema nizu riječi i prema
slici, pisati čestitku i razglednicu
|
|
Sadržaji
|
Zadaće za polaznike
|
|
Komunikacijski postupci
- kultura govora i slušanja
- postavljanje pitanja
4. MEDIJSKA KULTURA
Filmovi i TV emisije
- crtani i igrani film, TV emisija
|
- slušati govor druge osobe
- rabiti upitne riječi u pitanjima: tko? što? gdje?
kada? kako? zašto?
- gledati crtani i igrani film te TV emisiju prema izboru - uočiti zvuk, glazbu, pokret i sliku u crtanom fimu
- imenovati nijemi, zvučni i igrani film
|
II. obrazovno razdoblje
|
Sadržaji
|
Zadaće za polaznike
|
|
1. HRVATSKI JEZIK
Slovnica/gramatika
- imenice: opće i osobne imenice, rod, broj
- umanjenice i uvećanice
- glagoli
- pridjevi
- osobne zamjenice
- rečenica
- subjekt i predikat
Pravogovor i pravopis
- č/ć, slogovi ije/je
- veliko početno slovo
- veliko i malo slovo
- dvotočje
- kratice
- upravni i neupravni govor
|
- prepoznati i imenovati opće, osobne imenice, rod i broj imenica
- prepoznati umanjenice i uvećanice
- uočavati vrijeme radnje: prošlost, sadašnjost i budućnost
- prepoznavati opisne, gradivne i posvojne pridjeve
- završeci posvojnih pridjeva od općih imenica i osobnih imena
- prepoznati osobne zamjenice u rečenici
- jednostavna rečenica
- prepoznati subjekt i predikat u rečenici
- izgovarati i pisati č/ć u umanjenicama na -ić, -čić, -čica, uvećanicama –čina, u imenicama za oznaku zanimanja na –ač/-(ač)ica, prezimenima na –ić i -čić
- izgovarati i pisati slogove ije/je u umanjenicama, uvećanicama i imenicama za zanimanja
- pisati veliko početno slovo u imenima gora, nebeskih tijela, imenima stanovnika i naroda, županija, knjiga, filmova, novina
- naučiti pisati veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od osobnih imena, sa završecima na –ov, - ev, -in, -čki, -ćki, -ski, -ški
- pisati dvotočje u nabrajanju
- znati pisati kratice višečlanih naziva, primjerice: OŠ, HNK, HRT, RH
- pisati kratice za dužinu, za masu, za tekućinu i za vrijeme
- pisati navodnike, crticu i dvotočje u upravnom govoru - prepoznati neupravni govor
|
|
Sadržaji
|
Zadaće za polaznike
|
|
2. KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE
Poezija
- pjesnička slika, ritam, stilska sredstva, vrsta
Proza
- tema, kronološki slijed događaja, elementi fabule,
lik, kompozicija, vrsta
Lektira
- Mato Lovrak Družba Pere Kvržice
- Ivana Brlić-Mažuranić, Šuma Striborova
- Ezop, Basne
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Govorenje
- razgovor
- pripovijedanje
- opisivanje
Čitanje
- čitanje u sebi i na glas
Pisanje
- odgovori na pitanja
- sastavljanje
- diktati
Komunikacijski postupci
- govorenje i slušanje drugih
- prepričavanje
4. MEDIJSKA KULTURA
Filmovi i TV emisije
- igrani i dokumentarni film
- dokumentarna televizijska emisija
|
- prepoznati pjesničku sliku; ponavljanje u stihu, kitici
i pjesmi, prepoznati srok vizualno i slušno;
prepoznati usporedbu; razlikovati šaljivu i
|
