PROPISI.hr

STEČAJNI ZAKON - urednički pročišćeni tekst, NN br. 44/1996 do 45/2013

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!


 



>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE


 


STEČAJNI ZAKON



(Urednički pročišćeni tekst, “Narodne novine”, broj 44/96, 161/98 – Zakon o bankama, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 117/08 - Zakon o kreditnim institucijama, 116/10, 25/12, 133/12 i 45/13 - Rješenje USRH)



GLAVA I.



OPĆE ODREDBE



Predmet Zakona



Članak 1.


Ovim se Zakonom uređuju:


1. uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,


2. stečajni plan,


3. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te


4. uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.



Ciljevi stečajnoga postupka



Članak 2.


(1) Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.


(2) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i stečajni plan po odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima.



Stečajni dužnik



Članak 3.


(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.


(2) Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.


(3) Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnoga vijeća o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.


(4) Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.


(5) Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.



Stečajni razlozi



Članak 4.


(1) Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.


(2) Stečajni razlozi su: nelikvidnost, nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.


(3) Dužnik je nelikvidan ako ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.


(4) Smatrat će se da je dužnik nelikvidan ako više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu ili ako više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.


(5) Predmnjeva iz stavka 4. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka ispuni novčane obveze čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu, odnosno ako isplati plaće u visini ugovorene plaće te pripadajuće poreze i doprinose koje je bio dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom, a s kojim je isplatama kasnio više od 30 dana.


(6) Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.


(7) Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.


(8) Predmnjeva iz stavka 7. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu (članak 50.). Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom Financijske agencije.


(9) Postojanje okolnosti iz stavaka 7. i 8. ovoga članka o tome da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.


(10) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).


(11) Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njezine prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.


(12) Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.


(13) Ako je trgovačko društvo nelikvidno, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije šezdeset jedan dan od dana nastanka nelikvidnosti predložiti otvaranje stečajnog postupka, osim ako je posebnim zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe.


(14) Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan od dana nastanka nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka, osim ako je posebnim zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe.


GLAVA II.



STEČAJNI POSTUPAK



1. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE



Nadležnost



Članak 5.


U stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca.



Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku



Članak 6.


U stečajnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju pravila parničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima.


 



Načela postupka



Članak 7.


(1) Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene osobe.


(2) Stečajni postupak je hitan.


(3) Stečajni sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.


(4) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.


(5) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.


(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.



IzuzeĆe


 


Članak 7.a


(1) Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, može nastaviti rad u postupku dok se ne odluči o tom zahtjevu.


(2) Ako se prihvati zahtjev za izuzeće suca, ukinut će se rad­nje koje je on poduzeo ili u čijem je poduzimanju sudjelovao.


(3) Svaki zahtjev za izuzeće mora se odnositi na određenog suca i mora biti obrazložen. Nije dopušteno općenito tražiti izuzeće svih sudaca i predsjednika nekog suda.


(4) O zahtjevu za izuzeće mora se odlučiti najkasnije u roku od tri dana.



Dostava



Članak 8.


(1) Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.


(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnoga tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra obavljenom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada im se dostava obavlja u svojstvu odgovorne osobe.


(4) Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.


(5) Stečajni sud može dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim sudskom dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve dostave su troškovi stečajnoga postupka.


(6) U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda vodit će se računalom i u pisanom obliku prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnoga vremena suda.


(7) U očevidniku iz stavka 6. ovoga članka unosit će se samo najnužniji podaci na temelju kojih će se moći utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.



Javna priopćenja



Članak 9.


(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u »Narodnim novinama«, na oglasnoj ploči suda te ako to dopuštaju uvjeti u sudu i u elektroničkom obliku, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama.


 (2) Stečajni sud može odrediti da se priopćenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi. U slučaju ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju prve objave.


(3) Javno se priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu.



Odluke



Članak 10.


(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i zaključka.


(2) Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnog postupka za obavljanje pojedinih radnji te odlučuje o uprav­ljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predviđeno ovim Zakonom.



Pravni lijekovi



Članak 11.


 (1)Protiv rješenja žalba je dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Rok za žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.
(4) Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.
(5) Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba, sud će umnožiti dio spisa na koji se žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom će se postupku poduzimati one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(7) Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću sastavljenom od triju sudaca. Vijeće drugostupanjskog suda dužno je o žalbi odlučiti hitno, a najkasnije u roku od 60 dana od primitka žalbe.
(8) Prvostupanjski sud je dužan žalbu podobnu za odlučivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od 8 dana od njezinog primitka.
(9) Protiv zaključka nije dopuštena žalba.
(10) U stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, u skladu s pravilima parničnog postupka.


 



Prigovor protiv naredbe



Članak 12.


 (Brisan.)



Izvanredni pravni lijekovi



Članak 13.


 (Brisan.)


 


Troškovi postupka



Članak 14.


Svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.



2. TIJELA STEČAJNOGA POSTUPKA



2.1. Općenito



Tijela stečajnoga postupka



Članak 15.


Tijela stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.


 


>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE