PROPISI.hr

ZAKON O IZVLAŠTENJU - urednički pročišćeni tekst, NN br. 9/1994 do 34/2012

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!



>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE


 


ZAKON O IZVLAŠTENJU


(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 9/94, 35/94, 112/00 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12)

 

GLAVA I.


OSNOVNE ODREDBE


Članak 1.

Nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način. Nekretnina se u smislu stavka 1. ovoga članka može izvlastiti radi izvođenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.


Članak 2.

Izvlaštenje se može provesti u korist fizičke ili pravne osobe (u daljnjem tekstu: korisnik izvlaštenja). Izvlaštenjem korisnik izvlaštenja stječe pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlaštenje izvršeno.


Članak 3.

Izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlašenja (potpuno izvtaštenje). Potpunim izvlaštenjem prestaju pored prava vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuno izvlaštenje zemljišta obuhvaća i zgradu i druge građevinske objekte koji se na njemu nalaze.


Članak 4.

Nepotpunim izvlaštenjem ograničava se pravo vlasništva na nekretnini (služnost i zakup). Nepotpunim izvlaštenjem može se ustanoviti služnost na zemljištu ili zgradi. Zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište s obzirom na svrhu za koju se zakup predlaže, ima koristiti samo ograničeno vrijeme, a najviše do 5 godina u svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga, korištenja kamenoloma, vađenja gline, pijeska i šljunka i sl. Ako se uslijed korištenja zemljišta na temelju zakupa uništi kultura zemljišta tako da se ono ne može koristiti na dosadašnji način vlasnik može zahtijevati da se izvrši potpuno izvlaštenje. Taj zahtjev može postaviti u roku od mjesec dana po prestanku zakupa.


Članak 5.

Susjedno zemljište koje je potrebito za smještaj radnika, materijala, strojeva i drugog radi izgradnje objekata ili izvođenja radova od interesa za Republiku može se privremeno uzeti u posjed. Privremeno uzimanje u posjed ukinut će se čim prestane potreba zbog koje je određeno, odnosno do završetka radova na glavnom objektu. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izvlaštenje nekretnina primjenjuju se i na privremeno uzimanje u posjed zemljišta, ako pojedinim odredbama ovoga Zakona nije drugačije određeno.


Članak 6.

Nekretnina se može izvlastiti nakon što je na način određen ovim Zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili izvođenje drugih radova. Izgradnja objekta, odnošno izvođenje radova treba biti u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom.


Članak 7.

Ako se prilikom pot­punog izvlaštenja dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskog interesa koristiti preostali dio, na njegov zahtjev izvlastit će se i taj dio. Zahtjev u smislu stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju.


Članak 8.

Za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.


GLAVA II.


UTVRÐIVANJE INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE


Članak 9.

Odluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja, po prethodno pribavljenom mišljenju skupštine županije odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove, u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom. Skupština županije odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka dužna dati u roku od 60 dana od dana postavljenog zahtjeva.
Smatra se da je interes Republike Hrvatske utvrđen ukoliko je posebnim zakonom propisano da je izgradnja određenih objekata ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske.
Odluku o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske izvan slučajeva predviđenih člankom 1. stavkom 2. ovoga Zakona donosi Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje odbora Hrvatskog sabora u čijem je djelokrugu područje promicanja uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg korištenja i odbora u čijem je djelokrugu područje usklađivanja i unapređivanja gospodarskog života. Odluka o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u "Narodnim novinama".


Članak 10.

(Brisan.)


Članak 11.

(Brisan.)


GLAVA III.


PRIPREMNE RADNJE U SVRHU IZVLAŠTENJA


Članak 12.

Korisnik izvlaštenja može zahtijevati da mu se radi izrade investicijskih elaborata, podnošenja prijedloga za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske ili podnošenja prijedloga za izvlaštenje, dopusti da na određenoj nekretnini izvrši potrebite pripremne radnje, kao što su ispitivanje zemljišta, premjeravanje i slično.


Članak 13.

U prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji mora se naznačiti svrha radi koje se namjerava predložiti izvlaštenje, nekretnina na kojoj vlasnik izvlaštenja namjerava obavljati pripremne radnje, korisnik te nekretnine, priroda, opseg i svrha radnji, kao i vrijeme njihova trajanja. O prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji rješava županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: ured državne uprave).


Članak 14.

Ako podnositelj prijedloga za odobrenje obavljanja pripremnih radnji učini vjerojatnim da su mu takve radnje potrebite u svrhu određenu ovim Zakonom, ured državne uprave odobrit će takve pripremne radnje. Prilikom donošenja rješenja o odobrenju obavljanja pripremnih radnji ured državne uprave vodit će računa o tome da se te radnje ne vrše u vrijeme nepogodno za vlasnika nekretnine s obzirom na kulturu zemljišta i na svrhu za koju on nekretninu koristi. U rješenju o odobrenju obavljanja pripremnih radnji moraju se uz ostalo navesti pripremne radnje koje predlagatelj može obavljati kao i rok do kojeg ih ima obaviti. Tim rješenjem ne može se odobriti izvođenje građevinskih ili njima sličnih radova.


Članak 15.

Protiv rješenja donesenog o prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji može se izjaviti žalba. Žalba protiv rješenja donijetog o prijedlogu za odobrenje obavljenja pripremnih radnji ne odgađa izvršenje rješenja.


Članak 16.

Pravna ili fizička osoba u čiju je korist odobreno obavljanje pripremnih radnji dužna je vlasniku nekretnine na kojoj su odobrene takve radnje platiti naknadu. Odredbe ovoga Zakona o naknadi za privremeno uzimanje u posjed i o postupku za određivanje visine te naknade primjenjuju se i u slučaju odobrenja obavljanja pripremnih radnji.


GLAVA IV.


POSTUPAK IZVLAŠTENJA


Članak 17.

Prijedlog za izvlaštenje može podnijeti korisnik izvlaštenja tek pošto je po odredbama ovoga ili posebnoga zakona utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili za izvođenje radova.


Članak 18.

Prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan je, putem ureda državne uprave, osigurati dokaze o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje (nalaz i mišljenje vještaka i dr.). Prijedlog za izvlaštenje može se podnijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke iz članka 9. ovoga Zakona.


Članak 19.

U prijedlogu za izvlaštenje nekretnina moraju biti naznačeni: 1. korisnik izvlaštenja, 2. nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje, 3. vlasnik i posjednik nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje i njegovo prebivalište ili sjedište, 4. objekt, odnosno radovi radi kojih se predlaže izvlaštenje.


Članak 20.

Uz prijedlog za izvlaštenje mora se podnijeti:

1. dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine (pismena ponuda, javni oglas i sl.),

2. izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo na nekretninama, koji sadrži podatke o nekretnini za koju se predlaže izvlaštenje, odnosno katastarske i druge podatke ako takve knjige ne postoje ili se stanje iz zemljišnih knjiga ne slaže s postojećim posjedovnim stanjem,

3. izvod iz posjedovnog lista,

4. dokaz o utvrđenom interesu Republike za izgradnju objekta ili izvođenje radova na toj nekretnini,

5. dokaz u smislu članka 18. stavka 1. ovoga Zakona,

6. dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena kod banke, u visini približno potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu i troškove postupka, odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajućoj nekretnini,

7. pravomoćna lokacijska dozvola za izvođenje radova za koje se predlaže izvlaštenje te potvrđen parcelacijski elaborat.


Članak 21.

Na osnovi prijedloga za izvlaštenje izvršit će se po službenoj dužnosti zabilježba postupka izvlaštenja u zemljišnim ili drugim javnim knjigama o čemu će ured državne uprave pismeno izvijestiti vlasnika nekretnine. Otuđenje nekretnine glede koje je stavljena zabilježba postupka izvlaštenja, kao i promjena drugih odnosa na nekretnini koja može biti od utjecaja na obveze korisnika izvlaštenja, nema pravnog učinka prema korisniku izvlaštenja.


Članak 21.a

Sudska zaštita u postupku izvlaštenja osigurava se pred mjesno nadležnim upravnim sudom.

Sudska zaštita u postupku izvlašte­nja osigurava se sukladno člancima 42.a–42.h ovoga Zakona.
Postupci izvlaštenja su hitni.


Članak 22.

Ured državne uprave dužan je poučiti vlasnika nekretnine da može podnijeti zahtjev za izvlašte­nje preostalog dijela nekretnine u smislu članka 7. ovoga Zakona i ovu pouku obvezno unosi u zapisnik.

Ako je u postupku vlasništva utvrđeno kao neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi izvlašte­nju, ured državne uprave mora istovremeno održati i raspravu za sporazumno određiva­nje naknade za nekretninu koja je predmetom izvlašte­nja.



Napomena: nakon Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-745/99 od 8.studenog 2000. (Nar. nov., br. 112/00) kojom se ukida čl. 22. Zakona o izvlašte­nju (Nar. nov., br. 9/94 i 35/94), navedeni članak je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju (Nar. nov., br. 114/01).

 

Članak 23.

Korisnik izvlaštenja i vlasnik nekretnine mogu do donošenja rješenja iz članka 25. ovoga Zakona sklopiti nagodbu. Nagodba sadrži poglavito: oblik i visinu naknade i rok do kojeg je korisnik izvlaštenja dužan ispuniti obvezu u pogledu naknade. Nagodba se unosi u zapisnik, koji mora sadržavati sve podatke neophodne za ispunjenje obveze korisnika izvlaštenja. Nagodba o naknadi ili dijelu naknade je sklopljena kad obje strane potpišu zapisnik u koji je nagodba unijeta. Nagodba ima snagu izvršne isprave. Ako korisnik izvlaštenja i vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka sklope nagodbu, vlasnik nekretnine ne plaća porez na promet nekretnina, kao ni ostale pristojbe vezane u svezi nagodbe.


Članak 24.

Ako su uz prijedlog za izvlaštenje podnijete isprave iz članka 20. ovoga Zakona i ako su tim ispravama utvrđene potrebite činjenice, ured državne uprave, nakon provedene rasprave i izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica potrebitih za utvrđivanje naknade, prihvatit će prijedlog za izvlaštenje.


Članak 25.

Rješenje kojim se prihvaća prijedlog za izvlaštenje, pored ostalog sadrži:

1. naznačenje akta kojim je utvrđen interes Republike Hrvatske,

2. naznačenje korisnika izvlaštenja,

3. naznačenje nekretnine koja se izvlašćuje, uz navođenje zemljišno-knjižnih podataka, a ako nekretnina nije upisana u zemljišnoj ili drugoj javnoj knjizi ili takva na postoji, uz navođenje katastarskih podataka,

4. naznačenje vlasnika i posjednika izvlaštene nekretnine i njegovo prebivalište ili sjedište,

5. naznačenje objekta ili radova radi čije se izgradnje, odnosno izvođenja radova nekretnina izvlašćuje,

6. obvezu vlasnika nekretnine da ju je dužan predati u posjed kao i rok predaje u posjed,

7. obvezu korisnika izvlaštenja glede naknade za izvlaštenu nekretninu: bliža oznaka odgovarajuće nekretnine (članak 32.) odnosno novčani iznos tržišne vrijednosti s određivanjem roka predaje u posjed, odnosno isplate koji ne može biti duži od 15 dana od pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ili naznačenje nagodbe u smislu članka 23. ovoga Zakona, ukoliko je sklopljena,

8. obvezu korisnika izvlaštenja na isplatu zakonske zatezne kamate, tekuću od dana donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju pa do isplate,
9. nalog za upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom unutar roka od pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, odnosno do dana pravomoćnosti rješenja o pravodobno podnesenom zahtjevu za poništenje pravomoćnog rješenja o izvlaštenju.



Napomena: Nakon Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-745/99 od 8.studenog 2000. (Nar. nov., br. 112/00) kojom se ukida točka čl. 22. t. 7. Zakona o izvlašte­nju (Nar. nov., br. 9/94 i 35/94), navedeni članak je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju (Nar. nov., br. 79/06).


Članak 26.

(Brisan.)


Članak 27.

Troškove postupka izvlaštenja snosi korisnik izvlaštenja, izuzev troškova postupka nastalih povodom žalbe vlasnika nekretnine koja nije uvažena.


Članak 28.

Korisnik izvlaštenja stječe pravo na posjed izvlaštene nekretnine danom pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ukoliko je do tada prijašnjem vlasniku isplatio naknadu utvrđenu u smislu članka 33. stavka 1. i članka 35. ovoga Zakona, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu, a u protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovarajuće nekretnine, ukoliko se prijašnji vlasnik i korisnik izvlaštenja drukčije ne sporazume. Iznimku, na zahtjev korisnika izvlaštenja u kojem je iznio razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine i uz zahtjev podnio dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada utvrđena u smislu članka 33. stavka 1. i članka 35. ovoga Zakona, odnosno dokaz da je prijašnji vlasnik pismeno pozvan, ali je odbio primiti isplatu utvrđene naknade. Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti slućaja ili da bi se otklonila znatnija šteta. Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve kada je predmet izvlaštenja stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik izvlaštenja nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu.


Članak 29.

Ako je korisnik izvlaštenja stupio u posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, a prijedlog za izvlaštenje bude u daljnjem postupku odbijen, korisnik izvlaštenja dužan je nadoknaditi štetu koju je vlasniku nanio stupanjem u posjed nekretnine. Rješenje o odbijanju prijedloga za izvlaštenje sadrži i obvezu korisnika izvlaštenja za vraćanje nekretnine u posjed vlasniku u roku 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja.


Članak 30.

Korisnik izvlaštenja može do izvršnosti rješenja o izvlaštenju odustati od prijedloga za izvlaštenje u cjelini ili djelomično.
Korisnik izvlaštenja može djelomično odustati od prijedloga za izvlaštenje ukoliko se s tim suglasi prijašnji vlasnik.
Izvršno rješenje o izvlaštenju poništit će se ili zamijeniti ako to korisnik izvlaštenja i prijašnji vlasnik zajednički zahtijevaju.


Članak 31.

Na zahtjev prijašnjeg vlasnika izvlaštene nekretnine pravomoćno rješenje o izvlaštenju poništit će se ako korisnik izvlaštenja u roku dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja odnosno od dana stupanja u posjed nije započeo građenjem objekta ili izvođenjem radova radi kojih je nekretnina izvlaštena, ili ako izvlaštenu nekretninu ne koristi sukladno članku 2. stavka 2. ovoga Zakona, ali ne po isteku pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, odnosno od dana stupanja u posjed. Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja više sile (poplava i dr.). Ako su u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvlaštene nekretnine bile u suvlasništvu, pravomoćno rješenje o izvlaštenju poništit će se, ako zahtjev za poništenje rješenja podnesu suvlasnici većeg dijela izvlaštene nekretnine. Ukoliko korisnik izvlaštenja unutar roka iz stavka 1. ovoga članka nije započeo s građenjem objekta ili izvođenjem radova, a stupio je u posjed izvlaštene nekretnine i namjerava je otuđiti trećoj osobi, na prijedlog novog korisnika izvlaštenja ta će se nekretnina izvlastiti. O zahtjevu za poništenje rješenja o izvlaštenju rješava ured državne uprave. Rješenjem kojim se odlučuje o poništenju pravomoćnog rješenja o izvlaštenju odlučuje se i o predaji posjeda kada o tome ne postoji spor, a u slučaju spora o predaji posjeda i o imovinskim odnosima između korisnika izvlaštenja i vlasnika nekretnine rješava sud.

 


 


>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE