ZAKON O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI - primjena od 1. siječnja 2016. - važeći tekst, NN br. 100/2015

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE


ZAKON O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI - primjena od 1. siječnja 2016.

(„Narodne novine“, broj 100/15)

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, utvrđuju mjere poticanja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje provedba sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuju pitanja izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na državnom zemljištu, uređuje vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje pitanje međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije te se uređuju druga pitanja od važnosti za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.
(2) Na sve odnose u energetskom sektoru, koji se odnose na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja, a nisu uređeni ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti, tržište električne energije, tržište plina i tržište toplinske energije.
(3) Za planiranje, projektiranje, građenje, korištenje, održavanje i uklanjanje proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuju zaštita okoliša i prirode, zaštita i očuvanje kulturnih dobara, državnih potpora, prostorno uređenje, gradnja, tržište električne energije, koncesije, pomorsko dobro, vodno gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva i drugih srodnih prava te odredbe drugih propisa.
(4) Na postupke propisane ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br. 47/09.).


Svrha Zakona i interes Republike Hrvatske

Članak 2.

(1) Korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije od interesa je za Republiku Hrvatsku.
(2) Svrha ovoga Zakona je promicati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, promicati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na mjestu potrošnje, povećati udjele u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije korištenjem poticajnih mehanizama i regulatornog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.
(3) Korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske, zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u smislu:
1. ostvarivanja Nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u vezi s udjelom korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini
2. šireg korištenja vlastitih prirodnih energetskih resursa
3. dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata
4. učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš
5. otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici i drugim djelatnostima, koja se iniciraju s razvojem energetskih projekata i njihovih rezultata u lokalnoj zajednici
6. poticanja razvoja novih i inovativnih tehnologija i doprinosa lokalnoj zajednici
7. diversifikacije proizvodnje energije i povećanja sigurnosti opskrbe.


Primjena pravne stečevine Europske unije

Članak 3.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
1. Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ, koja je posljednji put izmijenjena Direktivom Vijeća 2013/18/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora zbog pristupanja Republike Hrvatske (tekst značajan za EGP), i
2. Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (Tekst značajan za EGP).


Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno Zakonom o energiji (»Narodne novine«, br. 120/12., 14/14., 95/15.), Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 120/12.), Zakonom o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 22/13., 95/15.), Zakonom o tržištu plina (»Narodne novine«, br. 28/13., 14/14.), Zakonom o tržištu toplinske energije (»Narodne novine«, br. 80/13., 14/14., 95/15.) i Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata (»Narodne novine«, br. 19/14.).
(2) U ovom se Zakonu koriste i pojmovi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. biomasa – biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla), šumarstva i srodnih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada
2. biotekućine – su tekuće gorivo za energetske namjene osim prijevoza, uključujući električnu i toplinsku energiju, proizvedene iz biomase
3. EKO bilančna grupa – bilančna grupa koju čine proizvođači električne energije i druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije, a koje imaju pravo na poticajnu cijenu sukladno sklopljenim ugovorima o otkupu električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14. i 107/14.) te pravo na zajamčenu otkupnu cijenu temeljem ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 35. ovoga Zakona
4. Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) – neovisni regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti
5. kogeneracijsko postrojenje – proizvodno postrojenje u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energije u jedinstvenom procesu, pri čemu se kogeneracijska postrojenja koja obnovljive izvore energije koriste kao primarni izvor energije smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije
6. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom – krajnji kupac električne energije na čiju je instalaciju priključeno proizvodno postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca i s mogućnošću isporuke viška proizvedene električne energije u prijenosnu ili distribucijsku mrežu
7. ministar – ministar nadležan za energetiku
8. Ministarstvo – središnje tijelo državne uprave nadležno za energetiku
9. neto isporučena električna energija – količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica predala u elektroenergetsku mrežu, a koja je proizvedena u proizvodnom postrojenju ili proizvodnoj jedinici koja koristi obnovljive izvore energije ili kogeneracijskom postrojenju i umanjena za vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja, a u slučaju kupaca s vlastitom proizvodnjom umanjena za svu potrošnju krajnjeg kupca
10. nositelj projekta – fizička ili pravna osoba koja planira graditi i gradi proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu, upisana u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
11. obnovljivi izvori energije – obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, energija mora, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša)
12. operator tržišta električne energije – pravna osoba s javnim ovlastima, koja je odgovorna za organiziranje tržišta električne energije, s pravima i dužnostima prema ovom Zakonu
13. povlašteni proizvođač električne energije – elektroenergetski subjekt, odnosno druga pravna ili fizička osoba čije postrojenje ispunjava uvjete određene odredbama ovoga Zakona te je stekao status povlaštenog proizvođača
14. program državne potpore – program državne potpore definiran Zakonom o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14.) koji se izrađuje u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020. (2014/C 200/01)
15. proizvodno postrojenje – samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, a koje se može sastojati od više proizvodnih jedinica
16. proizvodna jedinica – postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, koje je dio proizvodnog postrojenja te koje s drugim proizvodnim jedinicama može koristiti zajedničke dijelove proizvodnog postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta, odnosno koristi isti izvor energije, pri čemu proizvodna jedinica proizvodi energiju neovisno o drugim proizvodnim jedinicama proizvodnog postrojenja
17. proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije – proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne i/ili toplinske energije
18. projekt korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije – projekt gradnje proizvodnog postrojenja koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
19. registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (u daljnjem tekstu: Registar OIEKPP-a) – jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske
20. statistički prijenos među državama članicama – statistički prijenos određene količine električne energije iz obnovljivih izvora energije iz jedne države članice Europske unije u drugu kada se prenesena količina električne energije oduzima iz ostvarene količine električne energije iz obnovljivih izvora energije zemlje iz koje se prenosi električna energija te dodaje ostvarenoj količini električne energije iz obnovljivih izvora energije zemlje u koju se prenosi električna energija
21. treća država – svaka država osim Republike Hrvatske, osim druge države članice Europske unije i osim ugovornih strana Energetske zajednice
22. ukupna neposredna potrošnja energije – količina energije isporučena za energetske potrebe krajnjih kupaca u industriji, prijevozu, kućanstvima, uslugama, uključujući javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, uključujući potrošnju energije u energetskom sektoru za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije, kao i za gubitke električne i toplinske energije u prijenosu i distribuciji energije
23. visokoučinkovita kogeneracija – kogeneracijsko postrojenje koje osigurava uštedu primarne energije od najmanje 10% u usporedbi s referentnom odvojenom proizvodnjom električne i toplinske energije, odnosno koje osigurava bilo kakvu uštedu primarne energije u slučaju kogeneracijskog postrojenja čija instalirana električna priključna snaga ne premašuje 1 MW te zadovoljava uvjete učinkovitosti i/ili korištenja topline prema pravilniku iz članka 25. ovoga Zakona
24. vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja – sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, na svim obračunskim mjernim mjestima, odnosno priključcima, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja, opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja.


Operator tržišta električne energije

Članak 5.

Operator tržišta električne energije u smislu ovoga Zakona odgovoran je za:
1. upis podataka u Registar OIEKPP-a sukladno odredbama ovoga Zakona
2. provedbu javnog natječaja za dodjelu tržišne premije i javnog natječaja za sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 31. i članku 34. ovoga Zakona
3. sklapanje ugovora o tržišnoj premiji temeljem odluke o odabiru najpovoljnijih ponuđača sukladno članku 32. ovoga Zakona
4. sklapanje ugovora o otkupu električne energije sa zajamčenom otkupnom cijenom, temeljem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača, sukladno članku 35. ovoga Zakona
5. otkup električne energije od povlaštenih proizvođača temeljem ugovora o otkupu električne energije sa zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 35. ovoga Zakona te otkup električne energije od povlaštenih proizvođača temeljem ugovora o otkupu električne energije sklopljenih temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14. i 107/14.)
6. sklapanje ugovora o kupoprodaji obveznog udjela električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima povlaštenih proizvođača iz točke 5. ovoga članka sa svim opskrbljivačima električne energije u skladu s člankom 51. ovoga Zakona
7. prodaju električne energije povlaštenih proizvođača električne energije iz točke 5. ovoga članka, na razvidan i nepristran način, na tržištu električne energije u skladu s člankom 40. ovoga Zakona
8. prikupljanje naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije od svih opskrbljivača električne energije u skladu s člankom 41. i 42. ovog Zakona
9. podnošenje izvješća o prikupljanju, obračunu i razdiobi sredstava za isplatu poticaja sukladno odredbama ovoga Zakona u skladu s člankom 43. ovog Zakona
10. vođenje EKO bilančne grupe sukladno članku 46. stavku 2. ovoga Zakona
11. donošenje Pravila vođenja EKO bilančne grupe sukladno članku 46. stavku 4. ovoga Zakona
12. planiranje proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu sukladno članku 46. stavku 11. ovoga Zakona.


Obnovljivi izvori energije

Članak 6.

(1) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada koji se rade prema ovome Zakonu te klasifikaciji postrojenja obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće:
1. energiju sunca
2. energiju vjetra
3. hidroenergiju
4. geotermalnu energiju
5. energiju biomase te
6. nespecificirane i ostale obnovljive izvore energije.
(2) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada koji se rade prema ovome Zakonu te klasifikaciji postrojenja fosilna goriva dijele se na sljedeća goriva:
1. kameni ugljen
2. smeđi ugljen i lignit
3. prirodni plin
4. naftu i naftne derivate te
5. nespecificirana i ostala fosilna goriva.
(3) Za potrebe provedbe ovoga Zakona ministar će pravilnikom iz članka 25. ovoga Zakona detaljno razraditi klasifikaciju proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi proizvodnog postrojenja.


II. NACIONALNI CILJ KORIŠTENJA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE, NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE, IZVJEŠĆE O NAPRETKU PRI POTICANJU I UPORABI ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

Nacionalni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije

Članak 7.

(1) Nacionalni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije je obvezatni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, a određuje se kao minimalni udjel energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije (u daljnjem tekstu: Nacionalni cilj), koji izražen u postotku iznosi 20%.
(2) Način utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj odredit će se sukladno metodologiji utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije.
(3) Proizvodnja energije, iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije a nisu priključena na elektroenergetsku mrežu, uračunava se kao energija iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije.
(4) U proizvodnim postrojenjima koja koriste više izvora energije od kojih i obnovljive izvore energije, u svrhu izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije, u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Za potrebe tog izračuna doprinos svakog izvora energije izračunava se na temelju njegova energetskog sadržaja.
(5) Ako Republika Hrvatska smatra da do 2020. g. zbog više sile neće moći ispuniti Nacionalni cilj iz stavka 1. ovoga članka, dužna je o tome što je prije moguće izvijestiti Europsku komisiju. Europska komisija donosi odluku o tome je li bila riječ o višoj sili, a ako odluči da je dokazan slučaj više sile, tada određuje da se za Republiku Hrvatsku prilagođava udjel energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije za 2020.
(6) Metodologiju utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji iz stavka 2. ovog članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 25. ovog Zakona.
(7) Metodologijom iz stavka 6. ovoga članka utvrdit će se način izračuna količine aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije zahvaćene toplinskim crpkama koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora energije.
(8) Ministarstvo će na svojim mrežnim stranicama objavljivati izvješće o ukupnoj ostvarenoj neposrednoj potrošnji energije koje se izrađuje sukladno metodologiji iz stavka 6. ovoga članka.


Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije

Članak 8.

(1) Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (u daljnjem tekstu: Nacionalni akcijski plan) je planski dokument koji se donosi za razdoblje do 2020. godine, kojim se određuje Nacionalni cilj Republike Hrvatske za udio energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju i hlađenju te prijevozu.
(2) Nacionalni akcijski plan sadržava prikaz i ocjenu stanja na tržištu energije, usporedne analize, dugoročne ciljeve, uključujući Nacionalni cilj, sve sektorske ciljeve i godišnja predviđanja, mjere za ostvarenje ciljeva te druge potrebne podatke.
(3) Nacionalni akcijski plan izrađuje se u skladu s aktima kojima se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak i u skladu s predloškom Europske komisije i pravilima Europske unije.

(4) Ako udio energije iz obnovljivih izvora padne ispod razine predviđene Nacionalnim akcijskim planom u prethodnom dvogodišnjem razdoblju, Republika Hrvatska dužna je Europskoj komisiji dostaviti izmijenjeni i dopunjeni Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju do 30. lipnja sljedeće godine, u kojem se moraju navesti odgovarajuće razmjerne mjere za postizanje razine udjela energije iz obnovljivih izvora energije, predviđen Nacionalnim akcijskim planom.

(5) Nacionalni akcijski plan donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(6) Nacionalni akcijski plan, kao i izmjene i dopune Nacionalnog akcijskog plana se po donošenju dostavljaju Europskoj komisiji.
(7) Nacionalni akcijski plan, kao i njegove izmjene i dopune objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva.


Izvješće o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora

Članak 9.

(1) Republika Hrvatska dužna je Europskoj komisiji podnijeti izvješće o napretku u poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora.
(2) Izvješće o napretku u poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora energije o mjerama iz stavka 1. ovoga članka podrobno opisuje:
1. sektorski (električna energija, grijanje i hlađenje te promet) i ukupni udjeli energije iz obnovljivih izvora u prethodne dvije kalendarske godine te mjere poduzete i planirane na nacionalnoj razini za poticanje rasta udjela energije iz obnovljivih izvora
2. uvođenje i djelovanje programa potpore i drugih mjera za poticanje energije iz obnovljivih izvora i sve promjene u području mjera izvršene glede mjera iz Nacionalnoga akcijskog plana te informacije o tome kako se električna energija koja prima potporu dodjeljuje krajnjim korisnicima
3. kako Republika Hrvatska, kad je to potrebno, strukturira svoje programe potpore kako bi uzela u obzir primjenu uporabe obnovljive energije koja donosi dodatne koristi u odnosu na druge usporedive primjene, ali koja može imati veće troškove, uključujući biogoriva proizvedena od otpadaka, ostataka, neprehrambene celuloze i drvne celuloze
4. djelovanje sustava jamstava o podrijetlu za električnu energiju i grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i mjere donesene da se osigura pouzdanost i zaštita od prijevare sustava
5. napredak učinjen u procjeni i poboljšanju administrativnih postupaka kako bi se uklonile regulatorne i neregulatorne prepreke razvoju energije iz obnovljivih izvora
6. mjere poduzete da se osigura prijenos i distribucija električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije te poboljša okvir ili pravila za preuzimanje i podjelu troškova tehničke prilagodbe
7. razvoj u raspoloživosti i uporabi izvora biomase u energetske svrhe
8. izmjene u cijeni sirovina i uporabi zemljišta u Republici Hrvatskoj povezane s povećanom uporabom biomase i drugih oblika energije iz obnovljivih izvora
9. razvoj i udio biogoriva proizvedenoga od otpadaka, ostataka, neprehrambene celuloze i drvne celuloze
10. procijenjeni utjecaj proizvodnje pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva na biološku raznolikost, izvore vode, kakvoću vode i kakvoću tla u Republici Hrvatskoj
11. procijenjenu neto uštedu emisija stakleničkih plinova zbog uporabe energije iz obnovljivih izvora
12. procijenjeni višak pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora u usporedbi s okvirnim smjernicama koji se može prenijeti u druge države članice te daje ocjenu mogućnosti za zajedničke projekte do 2020.
13. procijenjenu potražnju za energijom iz obnovljivih izvora koja se ne može podmiriti domaćom proizvodnjom do 2020. i
14. informacije o tome kako je procijenjen udio biorazgradivoga otpada u otpadu koji se upotrebljava za proizvodnju energije te što je poduzeto da se te procjene poboljšaju i provjere.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka priprema Ministarstvo i dostavlja Europskoj komisiji do 31. prosinca 2015., 31. prosinca 2017., 31. prosinca 2019. i 31. prosinca 2021.
(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka prilagođava se predlošku koji utvrđuje Europska komisija za nacionalne akcijske planove za obnovljive izvore energije.
(5) Ako se izvješćem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da se u razdoblju za koje je izvješće izrađeno ne ostvaruju ciljevi utvrđeni Nacionalnim akcijskim planom, Vlada Republike Hrvatske revidirat će Nacionalni akcijski plan.
(6) Revidirani Nacionalni akcijski plan dostavlja se Europskoj komisiji.


Statistički prijenosi među državama članicama Europske unije

Članak 10.

(1) Republika Hrvatska može s drugim državama članicama Europske unije sklopiti sporazum o statističkome prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i urediti druge elemente takvoga prijenosa.
(2) Prenesena količina energije iz obnovljivih izvora:
1. odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja obavlja prijenos zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem i nacionalnim akcijskim planom
2. dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica kojoj se prenosi zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem i nacionalnim akcijskim planom.
(3) Statistički prijenos ne utječe na ostvarivanje nacionalnoga cilja države članice koja obavlja prijenos.
(4) Sporazumi iz stavka 1. ovoga članka mogu se sklopiti na jednu ili više godina.
(5) Republika Hrvatska dužna je o sporazumu iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Europsku komisiju najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake godine u kojoj je ugovor na snazi, uključujući i dostavu informacija o količini i cijeni energije o kojoj je riječ.
(6) Statistički prijenosi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se valjanim tek nakon što sve države članice uključene u prijenos o njemu obavijeste Europsku komisiju.
(7) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o provedbi statističkih prijenosa.
(8) Statistički prijenosi ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (»Narodne novine«, br. 28/96.).
(9) Odluku o sklapanju sporazuma o statističkim prijenosima donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministarstva.


Zajednički projekti država članica Europske unije

Članak 11.

(1) Republika Hrvatska može s drugom državom članicom Europske unije ili s više država članica surađivati na svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije i energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije. Ta suradnja može uključivati sve proizvođače električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije.
(2) Republika Hrvatska dužna je obavijestiti Europsku komisiju o udjelu ili količini električne energije te energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije proizvedene na svojemu teritoriju u okviru zajedničkoga projekta koji se počeo provoditi nakon 25. lipnja 2009. ili u proizvodnom postrojenju kojem je obnovom povećan kapacitet nakon tog datuma, a koji se smatra dijelom općega nacionalnog cilja druge države članice.
(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava:
1. opis predloženoga proizvodnog postrojenja ili podatke o obnovljenome proizvodnom postrojenju
2. podatke o udjelu ili količini električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje proizvedene u proizvodnom postrojenju koji se smatra dijelom nacionalnog cilja druge države članice
3. podatke o državi članici za koju se izdaje obavijest
4. podatke o razdoblju, izražene u cijelim kalendarskim godinama, u kojemu se električna energija ili energija za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koju proizvodi proizvodno postrojenje smatra dijelom nacionalnog cilja druge države članice.
(4) Razdoblje navedeno u stavku 3. točki 4. ovoga članka mora završiti do 2020., dok razdoblje zajedničkoga projekta može trajati nakon 2020. g.
(5) Obavijest izvršena u skladu s ovim člankom može se izmijeniti ili povući samo uz zajednički dogovor s državom članicom s kojom se provodi projekt.
(6) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o provedbi zajedničkih projekata s državama članicama.
(7) Zajednički projekti s državama članicama ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (»Narodne novine«, br. 28/96.)
(8) Odluku o sklapanju ugovora o zajedničkim projektima s državama članicama donosi Vlada Republike Hrvatske na poticaj nadležnog ministarstva.
(9) Za potrebe stavka 2. ovoga članka smatra se da je količina električne energije iz obnovljivih izvora energije koja je rezultat povećanja kapaciteta proizvodnog postrojenja proizvedena u zasebnom proizvodnom postrojenju od trenutka povećanja kapaciteta.


Učinci zajedničkih projekata država članica Europske unije

Članak 12.

(1) U roku od tri mjeseca nakon završetka svake kalendarske godine, a u okviru razdoblja određenoga u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom 4. ovoga Zakona, Republika Hrvatska dužna je izdati obavijest u kojoj navodi:
1. ukupnu količinu električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja je tijekom te godine proizvedena u proizvodnom postrojenju iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona
2. količinu električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja je tijekom godine proizvedena u proizvodnom postrojenju koji se smatra dijelom općega nacionalnog cilja druge države članice.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Europskoj komisiji i drugoj državi članici za koju je obavijest izdana.
(3) Za potrebe ocjenjivanja Nacionalnog cilja Republike Hrvatske količina električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije za koju je izdana obavijest u skladu sa stavkom 1. točkom 1. ovoga članka:
1. odbija se od količine električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjavanja Nacionalnog cilja Republike Hrvatske
2. dodaje se količini električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjavanja općeg nacionalnog cilja druge države članice za koju je obavijest izdana.


Zajednički projekti država članica Europske unije i trećih država

Članak 13.

(1) Republika Hrvatska može sama, s drugom državom članicom Europske unije ili s više država članica, surađivati s jednom trećom državom ili s više trećih država u svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Takva suradnja može uključivati sve proizvođače električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije.
(2) Električna energija iz obnovljivih izvora energije proizvedena u trećoj zemlji uzima se u obzir samo za potrebe ocjenjivanja ispunjavanja zahtjeva utvrđenih Nacionalnim ciljem i Nacionalnim akcijskim planom ako su ispunjeni ovi uvjeti:
1. električna energija je potrošena u Europskoj uniji; taj se uvjet smatra ispunjenim kad:
– je za odgovarajuću količinu električne energije prijavljeno korištenje dodijeljenih prekograničnih kapaciteta kod svih nadležnih operatora prijenosnog sustava u državi podrijetla, državi odredišta i, ako je primjenjivo, svakoj trećoj tranzitnoj zemlji
– je odgovarajuća količina električne energije registrirana i uvrštena u plan rada sustava od strane nadležnog operatora sustava iz zemlje članice
– razdoblje korištenja dodijeljenih prekograničnih kapaciteta odgovara razdoblju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u proizvodnom postrojenju iz stavka 2. točke 2. ovog članka
2. električnu energiju u okviru zajedničkoga projekta iz stavka 1. ovoga članka proizvodi novoizgrađeno proizvodno postrojenje koje je počelo s radom nakon 25. lipnja 2009. ili proizvodno postrojenje kojem je obnovom povećan kapacitet nakon toga datuma
3. za količinu električne energije proizvedene i izvezene iz programa potpore treće države odobrena je samo investicijska potpora.
(3) Republika Hrvatska može od Europske komisije zatražiti da se za potrebe izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora uzme u obzir električna energija iz obnovljivih izvora energije proizvedena i potrošena u trećoj zemlji ako se radi o spojnom vodu između Republike Hrvatske i treće države s dugim vremenom potrebnim za izgradnju ako su ispunjeni ovi uvjeti:
1. izgradnja spojnog voda započela je do 31. prosinca 2016.
2. spojni vod nije moguće pustiti u rad do 31. prosinca 2020.
3. spojni vod moguće je pustiti u rad do 31. prosinca 2022.
4. nakon što se pusti u rad, spojni vod će se koristiti za izvoz električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u Europsku uniju u skladu sa stavkom 2. ovog članka
5. uporaba se odnosi na zajednički projekt koji ispunjava kriterije iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka i koji će koristiti spojni vod nakon što bude pušten u pogon te na količinu električne energije koja nije veća od količine koja će se izvoziti u Europsku uniju nakon što spojni vod započne s radom.
(4) Europska komisija se obavještava o dijelu ili količini električne energije koju proizvede proizvodno postrojenje na području treće države koji se smatra dijelom Nacionalnoga cilja Republike Hrvatske ili Republike Hrvatske i jedne ili više drugih država članica za potrebe ocjenjivanja ispunjavanja zahtjeva Nacionalnog cilja. Kad je riječ o više država članica, Europsku komisiju se obavještava o distribuciji toga dijela ili količine među državama članicama. Taj dio ili količina ne smije premašiti dio ili količinu koja je stvarno izvezena u Europsku uniju i u njoj potrošena i odgovara količini iz stavka 2. točke 1. podtočaka 1. i 2. ovoga članka i ispunjava uvjete navedene u stavku 2. točki 1. ovoga članka.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka izdaje Republika Hrvatska kada se dio električne energije ili količina električne energije iz stavka 4. ovoga članka smatra dijelom Nacionalnoga cilja Republike Hrvatske.
(6) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka sadržava:
1. opis predloženoga proizvodnog postrojenja ili podatke o rekonstruiranom proizvodnom postrojenju
2. podatke o dijelu ili količini električne energije koju je proizvelo proizvodno postrojenje i koji se smatra dijelom Nacionalnog cilja Republike Hrvatske te, ovisno o zahtjevima za povjerljivost, odgovarajuće financijske podatke
3. podatke o razdoblju, u punim kalendarskim godinama, tijekom kojih je električna energija dio Nacionalnog cilja Republike Hrvatske
4. pisanu potvrdu o prihvaćanju točke 2. i 3. ovoga stavka koju izdaje treća država na čijemu će teritoriju proizvodno postrojenje biti pušteno u rad te udio ili količinu električne energije proizvedene u proizvodnom postrojenju koju će za vlastite potrebe upotrebljavati treća država.
(7) Razdoblje navedeno u stavku 6. točki 3. ovoga članka mora završiti 2020., dok trajanje zajedničkoga projekta može premašiti 2020.
(8) Obavijest izdana u skladu s ovim člankom ne može se mijenjati ni povući bez suglasnosti države članice s kojom se provodi projekt i treće države koja je potvrdila zajednički projekt u skladu sa stavkom 6. točkom 4. ovoga članka.
(9) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o provedbi zajedničkih projekata s trećim državama.
(10) Zajednički projekti s trećim državama ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (»Narodne novine«, br. 28/96.)
(11) Odluku o sklapanju ugovora o zajedničkim projektima s trećim državama donosi Vlada Republike Hrvatske na poticaj nadležnog ministarstva.
(12) Za potrebe stavka 2. točke 2. ovoga članka smatra se da je količina električne energije iz obnovljivih izvora energije, koja je rezultat povećanja kapaciteta proizvodnog postrojenja, proizvedena u zasebnom proizvodnom postrojenju od trenutka povećanja kapaciteta.


Učinci zajedničkih projekata država članica Europske unije i trećih država

Članak 14.

(1) Kada se dio električne energije ili količina električne energije iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona smatra dijelom Nacionalnoga cilja Republike Hrvatske, Republika Hrvatska dužna je u roku od tri mjeseca nakon završetka svake kalendarske godine u okviru razdoblja određenog u skladu s člankom 13. stavkom 6. točkom 3. ovoga Zakona izdati obavijest u kojoj navodi:
1. ukupnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora energije koja je tijekom te godine proizvedena u proizvodnom postrojenju za koje je izdana obavijest iz članka 13. stavka 5. ovoga Zakona
2. količinu električne energije iz obnovljivih izvora energije koja je tijekom godine proizvedena u proizvodnom postrojenju koji se smatra dijelom Nacionalnog cilja Republike Hrvatske
3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Europskoj komisiji i trećoj državi koja je potvrdila projekt u skladu s člankom 13. stavkom 5. točkom 4. ovoga Zakona.
(3) Za ocjenjivanje postizanja Nacionalnog cilja Republike Hrvatske količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije za koju je u skladu sa stavkom 1. točkom 2. ovoga članka izdana obavijest dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjavanja Nacionalnog cilja Republike Hrvatske.


III. NATJEČAJ ZA PRAVO GRAĐENJA PROIZVODNOG POSTROJENJA KOJE KORISTI OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE ILI VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU NA DRŽAVNOM ZEMLJIŠTU

Članak 15.

(1) U svrhu izgradnje proizvodnih postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije i u svrhu izgradnje visokoučinkovite kogeneracije na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati pravo građenja i/ili pravo služnosti.
(2) Pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja osniva se neposrednom pogodbom temeljem ugovora o osnivanju prava građenja s pravnom ili fizičkom osobom koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač na provedenom natječaju iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, koji se sklapa sa središnjim tijelom nadležnim za upravljanje državnom imovinom, sukladno propisima kojima se uređuje upravljanje državnom imovinom, prema kriterijima i uvjetima provedenog natječaja.
(3) Pravo služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja osniva se neposrednom pogodbom, sukladno propisima kojima se uređuje upravljanje državnom imovinom.
(4) Prijenos osnovanog prava građenja ili dijela prava građenja, prije isteka roka na koji je osnovano, na drugu osobu provodi se sukladno propisima kojima se uređuje upravljanje državnom imovinom.


Članak 16.

(1) Pravna ili fizička osoba koja je zainteresirana za gradnju proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnju visokoučinkovite kogeneracije na državom zemljištu iskazuje interes za gradnju proizvodnog postrojenja Ministarstvu.
(2) Ministarstvo temeljem iskazanog interesa za gradnju proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovog članka priprema i provodi javni natječajni postupak za pravo građenja i/ili pravo služnosti za gradnju proizvodnog postrojenja na određenoj lokaciji, a koji se objavljuje u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Registra OIEKPP-a.
(3) Ministarstvo je dužno raspisati javne natječaje iz stavka 2. ovoga članka dva puta godišnje, na temelju iskazanih interesa pristiglih u prethodnom razdoblju. Prethodno razdoblje predstavlja razdoblje koje je prethodilo trenutku objave natječaja, a počinje se računati od zatvaranja prethodnog natječaja.
(4) Natječaj iz stavka 2. ovoga članka može se provesti za određenu građevinsku česticu ili za dio jedne ili više katastarskih čestica od kojih se sukladno propisima o prostornom uređenju može formirati nova građevinska čestica za gradnju proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnju visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja.
(5) Ako nije bilo iskazanih interesa za gradnju proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja na državnom zemljištu, Ministarstvo nije dužno raspisati natječaj iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Rok za podnošenje ponude za javni natječaj iz stavka 2. ovoga članka ne može biti kraći od tri niti duži od šest mjeseci.
(7) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača Ministarstvo je dužno donijeti u roku od 60 dana od isteka roka za dostavu ponuda te ju dostavlja središnjem tijelu nadležnom za poslove upravljanja državnom imovinom.
(8) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su se, na zahtjev Ministarstva, očitovati o iskazanom interesu za gradnju proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovoga članka, a posebno dati preliminarne informacije o mogućim opcijama za priključenje na elektroenergetsku prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu, sve u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva Ministarstva.
(9) Tijela državne uprave, područne i lokalne samouprave te druga javnopravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti dokumentaciju i druge podatke potrebne za pripremu javnog natječajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka.
(10) U javnom natječaju iz stavka 2. ovoga članka određuju se uvjeti natječaja, procedura i kriteriji za ocjenu ponuda te opis odredbi ugovora o odluci o odabranom ponuđaču.
(11) Kriteriji za utvrđivanje uvjeta natječaja iz stavka 2. ovog članka, za odabir najpovoljnijeg ponuđača obuhvaćaju minimalno:
1. planiranu godišnju količinu proizvedene energije iz obnovljivog izvora energije ili fosilnog goriva u slučaju visokoučinkovitih kogeneracija
2. potrebnu energetsku učinkovitost, odnosno uštedu primarne energije te način korištenja toplinske energije u slučaju postrojenja koja proizvode toplinsku energiju
3. planirani broj radnika za potrebe korištenja proizvodnog postrojenja
4. stupanj razvoja projekta prema izdanim aktima javnopravnih tijela u postupku pripreme gradnje
5. sudjelovanje pravnih i fizičkih osoba koje prebivaju, imaju sjedište i obavljaju samostalnu, nesamostalnu ili gospodarsku djelatnost na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi nekretnina za koju se provodi natječaj, u vlasničkoj strukturi nositelja projekta
6. doprinos projekta razvoju lokalne sredine.
(12) Postupak provedbe javnog natječaja, uvjeti za sudjelovanje i mjerila za odabir moraju biti jasni, transparentni i nepristrani.
(13) Odluka iz stavka 7. ovoga članka donosi se s rokom važenja od pet godina, koji rok počinje teći od dana sklapanja ugovora o osnivanju prava građenja, unutar kojeg roka je izabrana pravna ili fizička osoba dužna ishoditi akt kojim se odobrava građenje.
(14) Ako izabrana pravna ili fizička osoba nije u roku važenja iz stavka 13. ovoga članka ishodila akt kojim se odobrava građenje, raskidaju se svi ugovori koji su sklopljeni temeljem odluke o odabiru iz stavka 7. ovoga članka te Ministarstvo može ponoviti javni natječaj.
(15) Kada postoje zapreke za provedbu natječaja na lokaciji za koju je iskazan interes iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će u roku od 30 dana od dana kada je saznalo za zapreke obavijestiti o zaprekama pravnu ili fizičku osobu koja je iskazala interes te istu obavijest javno objaviti.
(16) Način provedbe natječaja iz stavka 2 ovog članka, kao i način iskazivanja interesa, popis natječajne dokumentacije, uvjete natječaja, kriterije suvlasništva u projektu, detaljne kriterije odabira najpovoljnije ponude i uvjete koji se moraju održavati u roku važenja odluke o odabiru iz stavka 7. ovoga članka, kao i način izmjene uvjeta utvrđenih odlukom o odabiru propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.


IV. REGISTAR PROIZVODNIH POSTROJENJA KOJA KORISTE OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I KOGENERACIJSKIH POSTROJENJA TE POVLAŠTENIH PROIZVOĐAČA

Članak 17.

(1) Registar OIEKPP-a ustrojava i vodi Ministarstvo u elektroničkom obliku radi praćenja i nadzora nad provedbom projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije, a u svrhu:
1. administrativne potpore korisnicima registra, odnosno javnopravnim tijelima u provedbi ovoga Zakona
2. prikupljanja i analize podataka o proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitim kogeneracijama
3. utvrđivanja ispunjavanja nacionalnih ciljeva iz obnovljivih izvora energije
4. utvrđivanja ispunjavanja nacionalnih ciljeva povezanih s visokoučinkovitom kogeneracijom.
(2) Upisom u Registar OIEKPP-a stječe se status nositelja projekta.


Članak 18.

(1) Registar OIEKPP-a sadržava podatke o nositeljima projekata i isprave koje nositelju projekta obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, odnosno proizvođaču energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije izdaju nadležna tijela, podatke o proizvodnim postrojenjima i proizvodnim jedinicama koje koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima i proizvodnim jedinicama, podatke o raspoloživim kvotama za poticanje, podatke o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, informacije i podatke o provedenim natječajima, natječajima u tijeku, kao i o raspisivanju natječaja koji se provode temeljem ovoga Zakona.
(2) Registar OIEKPP-a se sastoji od dijela u koji se upisuju podaci i informacije propisani odredbama ovoga Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka i dijela u koji se pohranjuju isprave dostavljene za upis podataka o nositeljima projekta, isprave dostavljene ili sastavljene u postupku upisa, odluke i druge isprave nadležnih tijela za koje je ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka propisano da se moraju dostaviti Registru OIEKPP-a.
(3) Nadležna tijela iz stavka 1. i 2. ovoga članka su Ministarstvo, ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje, ministarstvo nadležno za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo, ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, Agencija, središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje državnom imovinom, operator tržišta električne energije, operator prijenosnog sustava, operator distribucijskog sustava, pravna osoba za upravljanje vodama, Hrvatske šume, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga nadležna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti.
(4) Podatke i informacije iz stavka 2. ovoga članka u Registar OIEKPP-a upisuje Ministarstvo, Agencija, operator tržišta električne energije, operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava.
(5) Kada se upis podataka u Registar OIEKPP-a vrši temeljem upravnih akata, podaci se upisuju u Registar OIEKPP-a nakon izvršnosti upravnog akta.
(6) Prvi upis u Registar OIEKPP-a vrši Ministarstvo na temelju energetskog odobrenja.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, za izgrađena proizvodna postrojenja koja nisu upisana u Registar OIEKPP-a Ministarstvo vrši prvi upis na temelju uporabne dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava upotreba proizvodnog postrojenja, odnosno u slučaju proizvodnih postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama temeljem dokaza o trajnom priključenju na elektroenergetsku mrežu.
(8) Pregled podataka iz Registra OIEKPP-a javno je dostupan putem interneta.
(9) Ministar će pravilnikom iz članka 25. ovog Zakona utvrditi informacije, podatke, isprave i dokumente koji se upisuju u Registar OIEKPP-a, način upisa, ustroj i vođenje Registra OIEKPP-a, kao i postupak i rokove za upis u Registar OIEKPP-a, sadržaj Registra OIEKPP-a, obveze svih nadležnih tijela za upis i promjene podataka u Registru OIEKPP-a.
(10) Izdavanje energetskih odobrenja i kriteriji za izdavanje energetskih odobrenja uređeni su Zakonom o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 22/13. i 95/15.) i provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona.


V. STATUS POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Prava i obveze povlaštenog proizvođača električne energije

Članak 19.

(1) Elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizička osoba koja u proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način i/ili koristi obnovljive izvore energije i/ili otpad i obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša i prirode, neovisno o snazi proizvodnog postrojenja, može steći status povlaštenog proizvođača električne energije, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava dužni su, u slučajevima u kojima je potrebno ograničavati isporuku električne energije iz proizvodnih postrojenja u elektroenergetsku mrežu, povlaštenim proizvođačima električne energije osigurati prioritetnu isporuku električne energije u mrežu za proizvodna postrojenja za koja su stekli status povlaštenog proizvođača u odnosu na druga proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu, osim ako takva prioritetna isporuka znatno narušava pouzdanost i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava.
(3) Način izvršavanja obveze iz stavka 2. ovoga članka operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su detaljno urediti mrežnim pravilima prijenosnog, odnosno distribucijskog sustava na razvidan, transparentan i nepristran način.
(4) Prioritetna isporuka električne energije u elektroenergetsku mrežu iz stavka 2. ovoga članka ne podrazumijeva otkup električne energije.
(5) U slučaju većih ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava dužni su o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka uključuje obrazloženje ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te opise mjera koje operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava namjerava provoditi radi uklanjanja tih ograničenja, s time da Agencija procjenjuje opravdanost ograničenja i prikladnost predloženih mjera te može donijeti odluku kojom određuje mjere za uklanjanje navedenih ograničenja u okviru svoje nadležnosti.
(7) Povlašteni proizvođač električne energije ima pravo sudjelovanja u sustavu jamstva podrijetla električne energije u skladu s propisima i aktima donesenim na temelju Zakona o energiji (»Narodne novine«, br. 120/12., 14/14., 95/15.) i Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 22/13., 95/15.), osim kada je za proizvodno postrojenje za koje je stečen status povlaštenog proizvođača električne energije na snazi ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta električne energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12., i 144/12.) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14. i 107/14.).
(8) Status povlaštenog proizvođača uvjet je za ostvarivanje prava na poticaje tržišnom premijom i poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(9) Prava iz stavka 7. i 8. ovoga članka ne mogu se ostvariti na temelju električne energije koja je preuzeta iz elektroenergetske mreže, uskladištena korištenjem sustava za pohranu električne energije, odnosno iskorištena za pumpanje kod reverzibilnih hidroelektrana, te isporučena nazad u mrežu.
(10) Povlašteni proizvođač ostvaruje pravo na poticaje i druga prava prema ovom Zakonu za neto isporučenu električnu energiju, koju utvrđuje operator prijenosnog sustava i/ili operator distribucijskog sustava, a u skladu s odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne energije i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga zakona te mrežnim pravilima prijenosnog, odnosno distribucijskog sustava.
(11) Korištenje toplinske energije proizvedene u proizvodnom postrojenju za koje je stečen status povlaštenog proizvođača mora biti okolišno prihvatljivo i održivo te iskorišteno u gospodarske svrhe s pažnjom dobroga gospodarstvenika i pažnjom dobrog stručnjaka.
(12) Povlašteni proizvođač dužan je:
1. kontinuirano održavati tehničko-tehnološke karakteristike i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja i proizvodnih jedinca za koje je stekao status povlaštenog proizvođača
2. dostavljati Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu dokumentaciju sukladno odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne energije, ostalim zakonima kojima se uređuje energetski sektor te podzakonskim propisima donesenim temeljem navedenih zakona
3. ostvarivati uvjete učinkovitosti proizvodnog postrojenja visokoučinkovite kogeneracije
4. održavati mjernu opremu u njegovoj nadležnosti i vlasništvu
5. odgovarati na upite Agencije i dostavljati Agenciji dokumentaciju u vezi s korištenjem proizvodnog postrojenja sukladno odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne energije, ostalim zakonima kojima se uređuje energetski sektor te podzakonskim propisima donesenim temeljem navedenih zakona
6. izvršavati druge obveze propisane odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne energije, ostalim zakonima kojima se uređuje energetski sektor te podzakonskim propisima donesenim temeljem navedenih zakona.
(13) Protiv odluke Agencije iz stavka 6. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.


Uvjeti za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača

Članak 20.

(1) Status povlaštenog proizvođača električne energije može steći elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizička osoba za proizvodno postrojenje:
1. u kojem se koriste obnovljivi izvori energije i/ili otpad i obnovljivi izvori energije ili istodobno proizvodi električna i toplinska energija na visokoučinkovit način, neovisno o snazi proizvodnog postrojenja
2. koje je upisano u Registar OIEKPP-a
3. za koje je izgrađen priključak na mrežu i ugrađena mjerna oprema tako da je omogućen obračun neto isporučene električne energije
4. koje ispunjava odgovarajuće uvjete učinkovitosti u slučaju kogeneracijskih postrojenja
5. za koje je osigurana mjerna oprema potrebna za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta učinkovitosti za postrojenja koja istodobno proizvode električnu i toplinsku energiju
6. za koje je osigurana mjerna oprema i sustav evidencije korištenja goriva za postrojenja koja koriste fosilna ili obnovljiva goriva te otpad
7. koje ima potrebne akte, prema propisima kojima se uređuje gradnja, na temelju kojih se postrojenje i priključak na mrežu može koristiti, odnosno staviti u pogon
8. na nekretnini u vlasništvu pravne ili fizičke osobe koja je zatražila izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, odnosno za koje proizvodno postrojenje navedena fizička ili pravna osoba ima osnovano pravo građenja, pravo služnosti ili ostvaruje pravo korištenja nekretnine za gradnju proizvodnog postrojenja po drugoj pravoj osnovi.
(2) Status povlaštenog proizvođača može steći i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom, čije proizvodno postrojenje ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. ovoga članka.
(3) Status povlaštenog proizvođača može se steći za samostalno i tehnički cjelovito proizvodno postrojenje, s time da povlašteni proizvođač prava iz članka 19. stavka 7. i 8. ovoga Zakona može ostvariti, sukladno odredbama ovoga Zakona, na temelju proizvodnje iz pojedine proizvodne jedinice, a pod uvjetom da za pojedine proizvodne jedinice u cjelovitom proizvodnom postrojenju postoji mogućnost zasebnog obračuna neto isporučene električne energije posebno za svaku proizvodnu jedinicu te za proizvodne jedinice koje istodobno proizvode električnu i toplinsku energiju mogućnost mjerenja toplinske energije i potrošnje goriva za potrebe određivanja učinkovitosti svake proizvodne jedinice.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u slučaju proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ili visokoučinkovitih kogeneracija izgrađenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar će pravilnikom iz članka 25. ovoga Zakona odrediti način utvrđivanja neto isporučene električne energije te način mjerenja toplinske energije i potrošnje goriva na temelju postojeće mjerne opreme.
(5) Za proizvodno postrojenje povlaštenog proizvođača koje koristi više priključaka, odnosno obračunskih mjernih mjesta operator prijenosnog sustava i/ili operator distribucijskog sustava mora osigurati obračun neto isporučene električne energije na proizvodnom postrojenju.
(6) U slučaju proizvodnog postrojenja iz stavka 5. ovoga članka kada je proizvodno postrojenje priključeno na prijenosnu i distribucijsku mrežu, operator prijenosnog sustava odgovoran je za utvrđivanje i obračun neto isporučene električne energije na temelju svojih očitanja te očitanja koja mu dostavlja operator distribucijskog sustava, a u skladu s mrežnim pravilima prijenosnog sustava, odnosno mrežnim pravilima distribucijskog sustava.
(7) Ministar će pravilnikom iz članka 25. ovoga Zakona detaljno utvrditi uvjete učinkovitosti, način i tehničke uvjete mjerenja, kao i uvjete pod kojima je dopušteno odstupanje od utvrđenih uvjeta učinkovitosti (korektivne koeficijente referentne vrijednosti) ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi proizvodnog postrojenja.


Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača

Članak 21.

 

(1) Status povlaštenog proizvođača električne energije stječe se na temelju rješenja Agencije koje se izdaje temeljem zahtjeva elektroenergetskog subjekta ili druge pravne ili fizičke osobe za proizvodno postrojenje koje ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 25. ovoga Zakona.
(2) Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača iz stavka 1. ovoga članka prestaje istekom roka na koji je izdano, odnosno njegovim ukidanjem, poništavanjem ili oglašavanjem ništavim sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o općem upravnom postupku(»Narodne novine«, br. 47/09.).
(3) U slučaju faznog ili etapnog građenja proizvodnog postrojenja Agencija može na zahtjev elektroenergetskog subjekta ili druge pravne ili fizičke osobe koja ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 25. ovoga Zakona donijeti djelomično rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača po fazama ili etapama gradnje, ako faza gradnje za koju se traži donošenje djelomičnog rješenja ispunjava sve uvjete utvrđene člankom 20. ovoga Zakona te prema uvjetima važećim na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača za pojedinu fazu ili etapu.
(4) U slučaju dogradnje nove proizvodne jedinice na postojeće proizvodno postrojenje za koje je već rješenjem stečen status povlaštenog proizvođača električne energije Agencija će, po zahtjevu elektroenergetskog subjekta ili druge pravne ili fizičke osobe koja ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 25. ovoga Zakona, za novu dograđenu proizvodnu jedinicu izmijeniti rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača pod uvjetom da navedena proizvodna jedinica ispunjava uvjete utvrđene člankom 20. ovoga Zakona te prema uvjetima važećim na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača za tu proizvodnu jedinicu.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga čl

>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE

Podjeli:
Kategorija propisa:

Newsletter

Hosted by Mydataknox