PROPISI.hr
ZAKON O ŽIGU - urednički pročišćeni tekst, NN br. 173/2003 do 49/2011
NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!
>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE
ZAKON O ŽIGU
(Urednički pročišćeni tekst, “Narodne novine”, broj 173/03, 76/07, 30/09 i 49/11)
Dio prvi
TEMELJNE ODREDBE
Područje primjene
Članak 1.
Ovaj se Zakon primjenjuje na individualne, zajedničke i jamstvene žigove koji su predmet registracije ili prijave za registraciju žiga podnesene Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zavod), ili su predmet međunarodne registracije koja vrijedi u Republici Hrvatskoj.
Znakovi koji se mogu zaštititi kao žig
Kao žig može se zaštititi svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzijske oblike, boje, kao i kombinacije svih naprijed navedenih znakova, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzetnika od proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika.
Osobe koje mogu biti nositelji žiga
Članak 3.
(1) Nositelj registriranoga žiga ili podnositelj prijave za registraciju žiga može biti fizička ili pravna osoba.
(2) Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske uživaju prema ovom Zakonu jednaka prava kao osobe koje imaju prebivalište ili stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko sjedište u Republici Hrvatskoj, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.
Stjecanje žiga
Članak 4.
(1) Žig se u Republici Hrvatskoj stječe registracijom.
(2) Za potrebe ovoga Zakona, pojam »registracija« znači upis žiga u registar žigova koji vodi Zavod.
Apsolutni razlozi za odbijanje
Članak 5.
(1) Neće se registrirati:
1. znakovi koji se ne mogu zaštititi kao žig u skladu s uvjetima iz članka 2. ovoga Zakona,
2. znakovi koji nemaju nikakav razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija,
3. znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označavanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili za označavanje drugih karakteristika proizvoda,
4. znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi,
5. znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda, ili oblika proizvoda potrebnoga za postizanje nekoga tehničkog rezultata, ili oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost,
6. znakovi koji su protivni javnom interesu ili prihvaćenim moralnim načelima,
7. znakovi koji mogu javnost dovesti u zabludu, primjerice u odnosu na vrstu, kakvoću ili zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga,
8. znakovi koji nemaju odobrenje nadležnih tijela i koji moraju biti odbijeni prema članku 6.ter. Pariške konvencije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu »Pariška konvencija«),
9. znakovi za vina koji sadržavaju ili se sastoje od zemljopisnih oznaka koje služe za označavanje vina i znakovi za jaka alkoholna pića koji sadržavaju ili se sastoje od zemljopisnih oznaka koje služe za označavanje jakih alkoholnih pića, u odnosu na vina ili jaka alkoholna pića koja nisu toga zemljopisnog podrijetla,
10. znakovi koji sadržavaju naziv ili kraticu, državni grb, amblem, zastavu ili drugi službeni znak Republike Hrvatske ili nekoga njezina dijela te njihovo oponašanje, osim uz odobrenje nadležnoga tijela Republike Hrvatske,
11. znakovi koji sadržavaju ili se sastoje od oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koji vrijede na teritoriju Republike Hrvatske, ako je zahtjev za registraciju žiga podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, u opsegu koji je predviđen propisima na temelju kojih su te oznake registrirane i koji se odnose na istu vrstu proizvoda i usluga.
11. znakovi koji sadržavaju ili se sastoje od oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koji vrijede na teritoriju Republike Hrvatske, ako je zahtjev za registraciju žiga podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, u opsegu koji je predviđen propisima na temelju kojih su te oznake registrirane i koji se odnose na istu vrstu proizvoda i usluga.
(2) Znakovima navedenim u stavku 1. točki 2., 3. i 4. ovoga članka neće biti odbijena registracija ako podnositelj prijave za registraciju žiga dokaže da je znak prije dana podnošenja prijave i slijedom njegove uporabe stekao razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija.
Relativni razlozi za odbijanje
Članak 6.
(1) Na temelju podnesenoga prigovora neće se registrirati ni znak:
1. ako je istovjetan s ranijim žigom registriranim za istovjetne proizvode ili usluge,
2. ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu s ranijim žigom.
(2) Za potrebe ovoga Zakona pod pojmom »raniji žig« razumijevaju se:
1. žigovi registrirani u Republici Hrvatskoj koji uživaju ranije pravo prvenstva iz članka 17., 18. i 19. ovoga Zakona,
2. žigovi registrirani na temelju međunarodnih sporazuma koji vrijede u Republici Hrvatskoj i koji uživaju ranije pravo prvenstva iz članka 17., 18. i 19. ovoga Zakona,
3. prijave za registraciju žigova iz točke 1. ovoga stavka, pod uvjetom da žigovi budu registrirani,
4. žigovi koji su na dan prijave za registraciju žiga ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, na datum prava prvenstva zatraženog u prijavi, dobro poznati u Republici Hrvatskoj u smislu u kojemu se riječi »dobro poznat« rabe u članku 6.bis. Pariške konvencije.
(3) Na temelju podnesenoga prigovora nositelja ranijega žiga neće se registrirati ni znak ako je istovjetan s ranijim žigom ili sličan ranijem žigu, a zatražena je registracija za proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je registriran raniji žig kada raniji žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kada bi uporaba kasnijega žiga bez opravdanoga razloga nepošteno iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijega žiga ili im naštetila.
(4) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako bi njegova uporaba vrijeđala neko od sljedećih ranijih prava:
1. pravo na osobno ime,
2. pravo na osobnu sliku,
3. autorsko pravo,
4. prava industrijskoga vlasništva.
(5) Za potrebe ovoga Zakona pod pojmom »ranije pravo« razumijevaju se prava stečena na datum koji je raniji od datuma prijave za registraciju žiga ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, od datuma prava prvenstva zatraženog u prijavi.
(6) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako bi njegova uporaba vrijeđala pravo osobe koja je u vrijeme podnošenja prijave za registraciju žiga imala tvrtku, pod uvjetom da je ta tvrtka ili bitni dio tvrtke istovjetan s prijavljenim znakom ili sličan prijavljenom znaku i pod uvjetom da su istovjetni ili slični proizvodi ili usluge predmet djelatnosti te tvrtke, osim ako je podnositelj prijave u trenutku prijave imao istovjetnu ili sličnu tvrtku.
(7) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako je istovjetan s ranijim žigom ili sličan ranijem žigu koji je bio registriran za istovjetne ili slične proizvode ili usluge, a iz kojega proizlazi pravo koje je isteklo zbog neproduženja registracije žiga u razdoblju od najviše dvije godine od datuma isteka vrijednosti žiga, osim ako je nositelj ranijega žiga dao svoju suglasnost za registraciju kasnijega žiga ili nije rabio svoj žig.
(8) Na temelju podnesenog prigovora, osim ako trgovački zastupnik ili predstavnik opravda svoj postupak, znak neće biti registriran na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika nositelja žiga bez njegova odobrenja.
(8) Na temelju podnesenog prigovora, osim ako trgovački zastupnik ili predstavnik opravda svoj postupak, znak neće biti registriran na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika nositelja žiga bez njegova odobrenja.
Dio drugi
UČINCI ŽIGA
Prava koja proizlaze iz žiga
Članak 7.
(1) Registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz toga žiga.
(2) Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova odobrenja u trgovačkom prometu rabe:
1. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran,
2. svaki znak kad, zbog istovjetnosti s njegovim žigom ili sličnosti njegovu žigu i istovjetnosti ili sličnosti proizvodima ili uslugama obuhvaćenima tim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga,
3. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran, kad taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kad uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili im šteti.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka nositelj žiga može zabraniti i sljedeće:
1. isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima,
2. nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom,
3. uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom,
4. uporabu znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju.
(4) Prava koja proizlaze iz žiga imaju učinak prema trećim stranama od datuma objave registracije žiga.
Navođenje žiga u rječnicima
Članak 8.
Ako navođenje žiga u rječniku, enciklopediji ili sličnim publikacijama, uključujući i one u elektroničkom obliku, ostavlja dojam da je taj žig generički naziv za proizvode ili usluge za koje je registriran, na zahtjev nositelja žiga izdavač mora osigurati, najkasnije u sljedećem izdanju određene publikacije, da navođenje žiga bude popraćeno napomenom da je žig registriran.
Zabrana uporabe Žiga registriranoga na ime trgovačkoga zastupnika ili predstavnika
Članak 9.
Kad je žig registriran na ime trgovačkoga zastupnika ili predstavnika nositelja žiga bez odobrenja nositelja žiga, nositelj ima pravo zabraniti uporabu toga žiga od strane zastupnika ili predstavnika.
Ograničenje učinka žiga
Članak 10.
(1) Žig ne daje nositelju pravo zabraniti trećoj strani uporabu u trgovačkom prometu: njezina imena ili adrese, podataka koji se odnose na vrstu, kakvoću, količinu, namjenu, vrijednost, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili podataka koji se odnose na druge karakteristike proizvoda ili usluga.
(2) Žig ne daje nositelju pravo zabraniti trećoj strani uporabu žiga u trgovačkom prometu kad je tim žigom potrebno naznačiti namjenu proizvoda ili usluge, posebno ako je riječ o priboru ili rezervnim dijelovima, pod uvjetom da se taj znak rabi u skladu s ustaljenom i poštenom praksom u industrijskoj ili trgovačkoj djelatnosti i poštenim tržišnim natjecanjem.
(3) Žig ne daje nositelju žiga pravo zabraniti trećoj strani da u trgovačkom prometu rabi ranije pravo koje se odnosi samo na određeni lokalitet, ako je to pravo priznato prema pravnim propisima Republike Hrvatske i u granicama područja na kojemu je priznato.
Iscrpljenje prava
Članak 11.
(1) Stavljanjem u promet od strane nositelja žiga ili uz njegovu izričitu suglasnost, na području Republike Hrvatske, odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na području neke od država Europske unije odnosno država koje su stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, proizvoda koji je obilježen tim žigom, iscrpljuju se za područje Republike Hrvatske isključiva prava koja proizlaze iz žiga u odnosu na taj proizvod, osim ako postoje opravdani razlozi na temelju kojih nositelj žiga pridržava isključiva prava koja proizlaze iz žiga.
(2) Opravdani razlozi da se nositelj žiga usprotivi daljnjoj komercijalizaciji proizvoda postoje osobito onda kada je stanje proizvoda promijenjeno ili pogoršano nakon što je proizvod stavljen u promet.
Ograničenje prava kao posljedica toleriranja
Članak 12.
(1) Kad nositelj ranijega žiga u neprekinutom razdoblju od pet godina svjesno trpi uporabu kasnijega žiga, nema više pravo na temelju ranijega žiga podnijeti zahtjev za proglašavanje kasnijega žiga ništavim ili se usprotiviti uporabi kasnijega žiga u odnosu na proizvode ili usluge za koje se rabi kasniji žig, osim ako je prijava za registraciju kasnijega žiga podnesena u zloj vjeri.
(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na nositelje ranijih prava iz članka 6. stavka 4. ili stavka 6. ovoga Zakona.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, nositelj kasnije registriranoga žiga nema pravo usprotiviti se uporabi ranijega prava iako se nositelj ranijega prava na to pravo više ne može pozvati protiv kasnijega žiga.
Dio treći
UPORABA ŽIGA
Uporaba žiga
Članak 13.
(1) Nositelj žiga ima pravo rabiti svoj žig u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran.
(2) Uporabom žiga u smislu stavka 1. ovoga članka smatrat će se i sljedeće:
1. uporaba žiga u obliku koji se razlikuje u elementima koji ne mijenjaju razlikovni karakter žiga u odnosu na oblik u kojem je registriran,
2. obilježavanje žigom proizvoda ili njihovih pakiranja u Republici Hrvatskoj samo u svrhu izvoza.
(3) Uporaba žiga s odobrenjem nositelja ili od strane neke osobe ovlaštene za uporabu zajedničkoga žiga ili jamstvenoga žiga smatrat će se uporabom od strane nositelja.
(4) Ako u neprekinutom razdoblju od pet godina nakon registracije nositelj nije stvarno rabio svoj žig na teritoriju Republike Hrvatske u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, ili ako je takva uporaba obustavljena tijekom neprekinutoga razdoblja od pet godina, posljedice takve neuporabe propisane su u članku 29., članku 46. stavku 2. i članku 51. stavku 5. ovoga Zakona, osim ako postoje opravdani razlozi za neuporabu.
Dio četvrti
PRIJAVA ZA REGISTRACIJU ŽIGA
Podnošenje prijave
Članak 14.
(1) Prijava za registraciju žiga podnosi se Zavodu.
(2) Podnositelj prijave za registraciju žiga ne može jednom prijavom zahtijevati registraciju više znakova koji se žele zaštititi kao žig.
Uvjeti kojima prijava mora udovoljavati
Članak 15.
(1) Prijava za registraciju žiga mora sadržavati:
1. zahtjev za registraciju žiga,
2. podatke o podnositelju prijave,
3. popis proizvoda ili usluga za koje se traži registracija,
4. izgled znaka koji se želi registrirati.
(2) Smatra se da je prijava za registraciju žiga podnesena ako udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Drugi sastojci i prilozi uz prijavu moraju biti podneseni u skladu s Pravilnikom o žigu (u daljnjem tekstu: Pravilnik).
Klasifikacija
Članak 16.
Proizvodi ili usluge u odnosu na koje se podnosi prijava za registraciju žiga klasificiraju se prema Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga utvrđenoj Nicanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova.
Prvenstvo podnošenja prijave
Članak 17.
(1) Ako je prijava za registraciju žiga podnesena u skladu s člankom 15. stavkom 1. ovoga Zakona, podnositelj prijave za registraciju žiga stječe pravo prvenstva na temelju datuma podnošenja prijave u odnosu na svakoga drugog podnositelja koji kasnije podnese prijavu za istovjetan ili sličan znak koji se želi registrirati za istovjetne ili slične proizvode ili usluge.
(2) Pravo prvenstva proizlazi i iz svake prijave koja je podnesena prema multilateralnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.
Unijsko pravo prvenstva
Članak 18.
(1) Ako je podnositelj prijave za registraciju žiga prvi put podnio prijavu u nekoj državi članici Pariške unije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može se, prilikom podnošenja prijave za isti žig u Republici Hrvatskoj, pozvati na datum prvoga podnošenja, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od datuma prvoga podnošenja.
(2) Podnositelj prijave koji se poziva na unijsko pravo prvenstva mora u prijavi koju podnosi Zavodu navesti bitne podatke o prijavi na koju se poziva (država, datum i broj prijave), priložiti prijepis prve prijave ovjeren od nadležnogatijela države članice Pariške unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva, i prijevod prve prijave na hrvatski jezik.
Izložbeno pravo prvenstva
Članak 19.
(1) Ako je podnositelj prijave za registraciju žiga izlagao proizvode ili usluge obilježene određenim znakom na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u Republici Hrvatskoj, u nekoj od država članica Pariške unije ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može zahtijevati da mu se kao datum prve prijave prizna datum prvoga dana izlaganja proizvoda ili pružanja usluga, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od toga datuma.
(2) Podnositelj prijave koji se poziva na izložbeno pravo prvenstva dužan je uz prijavu koju podnosi Zavodu podnijeti potvrdu izdanu od strane nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije iz koje su vidljivi podaci o vrsti izložbe, mjestu njezina održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja i prvom danu izlaganja proizvoda ili usluga navedenih u prijavi.
Dio peti
POSTUPAK REGISTRACIJE ŽIGA
Ovlaštenje Zavoda
Članak 20.
(1) Zavod provodi upravni postupak za registraciju žiga, za proglašenje žiga ništavim te obavlja druge upravne i stručne poslove u pogledu zaštite žiga.
(2) Protiv rješenja koje je u prvom stupnju donio Zavod dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Žalbeno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona. Za podnošenje žalbe plaća se upravna pristojba i naknada troškova u skladu s posebnim propisima.
(3) Protiv rješenja koje je u drugom stupnju donijelo Žalbeno vijeće može se voditi upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima.
Ispitivanje urednosti prijave
Članak 21.
(1) Postupak ispitivanja urednosti prijave obuhvaća ispitivanje svih uvjeta propisanih ovim Zakonom i Pravilnikom.
(2) Prijava za registraciju žiga je uredna:
1. ako je podnesena u skladu s člankom 14. stavkom 2. ovoga Zakona,
2. ako je podnesena u skladu s uvjetima propisanima u članku 15. stavku 1. i 3. ovoga Zakona.
Uređivanje prijave
Članak 22.
(1) Ako prijava za registraciju žiga udovoljava uvjetima iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, ali nije podnesena tako da sadržava sve potrebne sastojke i priloge u skladu s Pravilnikom, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da u roku od 60 dana od dana primitka zaključka uredi prijavu.
(2) Ako podnositelj prijave u propisanom roku uredi prijavu u skladu s zaključkom iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je prijava od početka bila uredna.
(3) Ako prijava ne udovoljava uvjetima iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, ne smatra se prijavom za registraciju žiga te Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od 60 dana od dana primitka zaključka ukloni sve utvrđene nedostatke.
(4) Datum primitka prijave uređene u smislu stavka 3. ovoga članka smatra se datumom za utvrđivanje prava prvenstva iz članka 17. ovoga Zakona.
(5) Na zahtjev podnositelja prijave, rok iz stavka 1. i 3. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.
Članak 2.
Odbacivanje prijave
Članak 23.
Ako podnositelj prijave za registraciju žiga u određenom roku ne postupi prema zaključku Zavoda i ne ukloni utvrđene nedostatke u smislu članka 22. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, prijava se rješenjem odbacuje.
Odbijanje registracije žiga
Članak 24.
(1) Ako Zavod utvrdi da postoji neki od razloga za odbijanje žiga prema članku 5. stavku 1. ovoga Zakona pisanim putem obavijestit će podnositelja prijave za registraciju žiga o razlozima odbijanja i pozvati ga da se očituje i podnese dokaze o mogućim novim činjenicama koje bi mogle utjecati na konačnu odluku Zavoda.
(2) Podnositelj prijave ima pravo u roku od 60 dana od dana primitka pisane obavijesti o razlozima odbijanja zatražene registracije postupiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(2) Podnositelj prijave ima pravo u roku od 60 dana od dana primitka pisane obavijesti o razlozima odbijanja zatražene registracije postupiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(3) Na zahtjev podnositelja prijave, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.
(4) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga ne očituje u propisanom roku na obavijest o odbijanju u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija ili u svom očitovanju ne ospori razloge takva odbijanja, donosi se rješenje o odbijanju registracije u cijelosti.
(5) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga ne očituje u propisanom roku na obavijest o djelomičnom odbijanju registracije žiga ili ako se u postupku povodom očitovanja na obavijest o odbijanju u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija utvrdi da znak ne udovoljava uvjetima za registraciju u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija, donosi se djelomično rješenje o odbijanju registracije.
Objava prijave
Članak 25.
(1) Ako je udovoljeno svim uvjetima iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona i ako ne postoje razlozi za odbijanje registracije prema članku 5. stavku 1. ovoga Zakona, podaci iz prijave objavljuju se u »Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva« (u daljnjem tekstu: službeno glasilo Zavoda).
(2) Kada je registracija žiga djelomično odbijena sukladno članku 24. stavku 5. ovoga Zakona podaci iz prijave u odnosu na proizvode ili usluge za koje se zatražena registracija može odobriti objavit će se po pravomoćnosti toga djelomičnog rješenja.
(3) Podaci iz prijave koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisat će se Pravilnikom.
>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE
