PROPISI.hr

ZAKON O ZRAČNOM PROMETU – urednički pročišćeni tekst, NN br. 69/2009 i 84/2011

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!


>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE


 


ZAKON O ZRAČNOM PROMETU

(Urednički pročiščeni tekst, "Narodne novine", broj 69/09 i 84/11)

 

DIO PRVI


TEMELJNE ODREDBE

 

Područje primjene

 

Članak 1.

(1) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve aktivnosti u civilnom zrakoplovstvu koje se izvode na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske.

(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i izvan teritorija i zračnog prostora Republike Hrvatske na zrakoplove registrirane u Republici Hrvatskoj.

(3) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na sve zrakoplove koji koriste hrvatski zračni prostor, uključujući inozemne zrakoplove, u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(4) Hrvatski zračni prostor je prostor iznad kopna i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(5) Aktivnosti u civilnom zrakoplovstvu koje se izvode na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske izvode se u skladu s odredbama ovog Zakona, Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944. (u daljnjem tekstu: Čikaška konvencija), sa svim dodacima mnogostranog sporazuma o uspostavi europskog zajedničkog zračnog prostora (u daljnjem tekstu: ECAA Sporazum) i drugih međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(6) U zračnom prometu može se upotrebljavati zrakoplov koji udovoljava uvjetima propisanima ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim propisima Europske unije (u daljnjem tekstu: odgovarajućim EU propisima).

(7) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na vojne aerodrome i državne zrakoplove ako je to izričito propisano ovim Zakonom.

 

Pojmovi

 

Članak 2.

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) aerodrom (aerodrome): određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova,

2) avion (aeroplane): zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne,
2a) bespilotni zrakoplov (Unmanned Aircraft): zrakoplov namijenjen izvođenju operacija bez pilota u zrakoplovu,

3) balon (balloon): zrakoplov lakši od zraka, bez motora,

4) blok zračnog prostora (Airspace Block): zračni prostor utvrđenih dimenzija, u prostoru i vremenu, unutar kojega se pružaju usluge u zračnoj plovidbi,

5) certifikacija (certification): svaki oblik priznavanja sukladnosti proizvoda, dijela ili uređaja, organizacije ili osobe s primjenjivim zahtjevima te izdavanje odgovarajućeg certifikata kojim se potvrđuje takva sukladnost,

6) civilni zračni promet (civil air traffic): sav zračni promet osim vojnog zračnog prometa,
6a) član posade zrakoplova: član letačke posade, član kabinske posade ili osoba koja se prevozi u pilotskoj kabini, koju je odredio operator zrakoplova, kako bi osposobljavala ili nadzirala osposobljavanje, iskustvo, vještinu i provodila periodičke provjere (instruktori, ispitivači) koje se zahtijevaju na temelju propisa,

7) dio ili uređaj (part or appliance): svaki instrument, oprema, mehanizam, dio, sprava, pribor ili dodatak, uključujući komunikacijsku opremu, koji se koristi ili je namijenjen za korištenje pri operiranju ili kontroliranju zrakoplova u letu i instaliran je u, ili pričvršćen na zrakoplov. Uključuje i dijelove strukture zrakoplova, motora ili propelera,
7a) direktiva (directive): dokument koji izdaje Agencija i koji sadrži obvezujuću aktivnost čije poduzimanje se nalaže onome kome je usmjerena kako bi se osigurala ili ponovno uspostavila prihvatljiva razina sigurnosti odnosno zaštite zračnog prometa, kada postoje dokazi na temelju kojih se može zaključiti da su iste ugrožene,

8) događaj povezan sa sigurnošću: operativni prekid, defekt, kvar ili druga neregularna okolnost, koja je utjecala ili je možda mogla utjecati na sigurnost leta, a nije nesreća ili ozbiljna nezgoda, na način kako je definirano u EU Direktivi o obveznom izvješćivanju,
9) državni zrakoplovi (state aircraft): zrakoplovi koji se koriste u vojne, carinske ili policijske svrhe,

10) ECAA Sporazum (ECAA Agreement): mnogostrani Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunjske, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora,

11) ECAA zračni prijevoznik (ECAA air carrier): zračni prijevoznik koji posjeduje važeću Operativnu licenciju izdanu u skladu s ECAA Sporazumom,

12) Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA): agencija Europske unije osnovana s ciljem razvijanja zajedničkih standarda sigurnosti te osiguranja njihove jedinstvene primjene u Europi,

13) Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL): organizacija utemeljena Međunarodnom konvencijom o suradnji s ciljem postizanja sigurnosti zračne plovidbe od 13. prosinca 1960. godine,
14) fleksibilna uporaba zračnog prostora (flexible use of the airspace): koncept upravljanja zračnim prostorom koji se primjenjuje u području Europske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC) kako je navedeno u »Priručniku za upravljanje zračnim prostorom za primjenu koncepta fleksibilne uporabe zračnog prostora« koji je izdao EUROCONTROL,

15) helikopter (helicopter): zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava poglavito zbog reakcija zraka na jedan ili više pogonjenih rotora na približno vertikalnim osima,

16) hrvatski vojni zrakoplovi (Croatian military aircraft): zrakoplovi upisani u vojni registar Republike Hrvatske,

17) interoperabilnost (interoperability): niz funkcionalnih, tehničkih i operativnih karakteristika sustava i sastavnih elemenata Europske mreže upravljanja zračnim prometom (EATMN), kao i njihovih operativnih postupaka, u cilju osiguranja sigurnog, neprekinutog i učinkovitog rada. Interoperabilnost se postiže usuglašavanjem sustava i sastavnih elemenata s osnovnim zahtjevima (essential requirements),

18) jedrilica (glider): zrakoplov teži od zraka, bez motora, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne,

19) jedinica za upravljanje zračnim prostorom (Airspace Management Cell – AMC): jedinica odgovorna za dnevno upravljanje zračnim prostorom pod nadležnošću jedne ili više država,

20) kabinska posada (cabin crew): članovi posade zrakoplova koji obavljaju poslove koje, u interesu sigurnosti putnika, odredi operator ili zapovjednik zrakoplova, ali koji ne poduzimaju radnje članova letačke posade,
21) kabotaža (cabotage): pravo da inozemni zračni prijevoznik države stranke Čikaške konvencije obavlja prijevoz putnika, tereta i/ili pošte u zračnom prijevozu bez zaustavljanja između aerodroma unutar teritorija Republike Hrvatske,

22) kapacitet (capacity): broj sjedala ili korisna nosivost dostupni javnosti u linijskom zračnom prijevozu u određenom razdoblju,

23) komercijalna operacija (commercial operation): bilo koja operacija zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu, u zamjenu za naplatu ili drugu vrstu naknade, koja je dostupna javnosti ili koja se, ako nije dostupna javnosti, obavlja u skladu s ugovorom između operatora i korisnika usluge, pri čemu korisnik usluge nema nikakvu kontrolu nad operatorom,
23a) komercijalni zračni prijevoz (commercial air transport): prijevoz putnika, tereta ili pošte za naplatu ili drugu vrstu naknade,
24) komponenta (component): motor, propeler, dio ili uređaj,

25) kontinuirana plovidbenost zrakoplova ili zrakoplovne komponente (continuing airworthiness of aircraft or aircraft component): svi postupci koji osiguravaju da u svakom trenutku njihovog operativnog vijeka zrakoplov ili zrakoplovna komponenta udovoljava važećim zahtjevima za plovidbenost i da je sposoban za sigurnu zračnu plovidbu,

26) kontinuirani nadzor (continuing oversight): aktivnosti koje se provode radi utvrđivanja da su uvjeti na temelju kojih je izdana svjedodžba ispunjeni u bilo kojem trenutku njezinog roka važenja, kao i poduzimanje bilo kakvih zaštitnih mjera,

27) kontrolirani aerodrom (controlled aerodrome): aerodrom na kojem se obavlja kontrola zračnog prometa za aerodromski promet,

28) korisnik zračnog prostora (Airspace User): operatori zrakoplova koji lete u općem ili operativnom zračnom prometu,

29) let (flight): odlazak s određenog aerodroma prema određenom aerodromu destinacije,

30) letačka posada (flight crew): članovi posade zrakoplova koji posjeduju odgovarajuću dozvolu, sa zaduženjima neophodnim za operacije zrakoplova tijekom trajanja dužnosti u vezi s letom,
31) Brisana.
31a) letovi za posebno djelovanje: letovi vojnih zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske i letovi zrakoplova policijskih postrojbi koji djeluju u redarstveno-sigurnosne svrhe,
32) linijski zračni prijevoz (scheduled air service): serije letova koje imaju sljedeće karakteristike:

a) na svakom letu sjedala i/ili kapacitet za prijevoz tereta i/ili pošte su dostupni javnosti za individualnu nabavu (bilo izravno od zračnog prijevoznika ili od njegovih ovlaštenih zastupnika),

b) obavlja se za prometovanje između istih dviju ili više zračnih luka, bilo:

– prema objavljenom redu letenja ili

– letovima koji su toliko redoviti ili česti tako da predstavljaju prepoznatljivo sistematične serije,

33) lokalni let (local flight): let koji ne uključuje prijevoz putnika, tereta i/ili pošte između različitih aerodroma ili drugih točaka određenih za slijetanje,

34) manevarska površina (manoeuvring area): dio aerodroma na zemlji ili vodi (osim stajanke) određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova,

35) međunarodni aerodrom (international aerodrome): aerodrom utvrđen kao dolazni ili odlazni aerodrom u međunarodnom zračnom prometu na kojem se provode postupci kontrole kretanja, granične kontrole i sl.,

36) međunarodni standard (international standard): svaka specifikacija fizičkih osobina, konfiguracije, materijala, sposobnosti ili osobina, osoblja ili postupaka, čija je istolika primjena prihvaćena kao neophodna za sigurno, redovito i nesmetano odvijanje zračnog prometa, a kojima države stranke moraju udovoljiti, sukladno odredbama Čikaške konvencije,

37) međunarodni zračni promet (international air traffic): promet koji se obavlja u zračnom prostoru iznad teritorija dviju ili više država,

38) Mreža upravljanja europskim zračnim prometom (European air traffic management network – EATMN): skup sustava navedenih u Dodatku I Uredbe (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. godine o interoperabilnosti mreže upravljanja europskim zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) koja omogućava pružanje usluga u zračnoj plovidbi u Zajednici, uključujući povezivanja na granicama s trećim državama,

39) Nacionalno nadzorno tijelo (National Supervisory Authority – NSA): neovisno tijelo određeno poglavito za obavljanje poslova certificiranja i kontinuiranog nadzora pružatelja usluga u zračnoj plovidbi te drugih zadaća u skladu s odgovarajućim EU propisima,

40) nadležna kontrola zračnog prometa (Air Traffic Control Unit): oblasni centar kontrole zračnog prometa, prilazna kontrola zračnog prometa ili aerodromska kontrola zračnog prometa,

41) Brisana.
42) nesreća: događaj povezan s operacijom zrakoplova od trenutka kada se bilo koja osoba ukrca u zrakoplov s namjerom leta do trenutka kada se sve te osobe iskrcaju, pri čemu je:

1. osoba smrtno ili ozbiljno ozlijeđena kao posljedica:

– toga što se nalazila u zrakoplovu, ili

– direktnog kontakta s bilo kojim dijelom zrakoplova, uključujući dijelove koji su se odvojili od zrakoplova, ili

– direktnog izlaganja mlaznom udaru,

osim kada su ozljede nastale zbog prirodnih uzroka, samoozljeđivanjem ili su ih nanijele druge osobe, ili kada su ozljede nanesene slijepim putnicima koji se skrivaju izvan područja koje je putnicima i posadi uobičajeno na raspolaganju;

ili


2. zrakoplov oštećen ili mu je oštećena struktura tako da:

– negativno utječe na strukturalnu snagu, performanse ili letne karakteristike zrakoplova, i
– bi inače bili potrebni veći popravci ili zamjena oštećene komponente, osim za oštećenja ili prestanak rada motora, kada je šteta ograničena na motor, njegove poklopce ili dodatke; ili za štetu ograničenu na propelere, vrhove krila, antene, gume, kočnice, oklope, mala udubljenja ili rupe na površini zrakoplova;
3. zrakoplov nestao ili je potpuno nedostupan,
42a) nezgoda (incident): događaj, koji nije nesreća, povezan s operacijom zrakoplova koji utječe ili bi mogao utjecati na sigurnost operacija,

43) ograničenja u zračnom prostoru (Airspace Restriction): utvrđeni volumen zračnog prostora unutar kojeg se, ovisno o slučaju, u određenom vremenu mogu odvijati aktivnosti opasne za letenje zrakoplova (opasno područje – Danger Area);ili takav zračni prostor koji je smješten iznad kopnenih područja ili teritorijalnih voda Republike Hrvatske unutar kojeg je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s unaprijed utvrđenim uvjetima (uvjetno zabranjeno područje – Restricted Area); ili zračni prostor smješten iznad kopnenih područja ili teritorijalnih voda Republike Hrvatske unutar kojeg je letenje zrakoplova zabranjeno (zabranjeno područje –Prohibited Area),

44) opći zračni promet (General Air Traffic – GAT): svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova koji se obavljaju sukladno postupcima ICAO-a,

45) Operativna licencija (Operating Licence): odobrenje koje je poduzetniku izdalo nadležno tijelo, za obavljanje usluga zračnog prijevoza kako je navedeno u Operativnoj licenciji,

46) operativna površina (operative area): dio aerodroma na zemlji ili vodi, određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova, koji se sastoji od manevarske površine i stajanke,

47) operativne usluge u zračnom prometu (Air Traffic Services – ATS): različite usluge uspostavljene u svrhu prosljeđivanja letnih informacija, uzbunjivanja, savjetodavne usluge u zračnom prometu, usluge kontrole zračnog prometa (aerodromske, prilazne i oblasne kontrole),

48) operativni podaci (Operational Data): informacije o svim fazama leta potrebne za donošenje operativnih odluka od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, korisnika zračnog prostora, operatora aerodroma i drugih zainteresiranih subjekata,

49) operativni zračni promet (Operational Air Traffic – OAT): svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova koji se obavljaju sukladno posebno utvrđenim postupcima koji odstupaju od pravila i postupaka za opći zračni promet (GAT),

50) operator aerodroma (aerodrome operator):poduzetnik koji upravlja aerodromom,

51) operator zrakoplova (aircraft operator): poduzetnik koji operira ili namjerava operirati zrakoplovom,

52) Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO): specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda, osnovana Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944. godine u Chicagu, u svrhu razvijanja načela, tehnologije te poticanja i razvoja međunarodnoga zračnog prometa,

53) ozbiljna nezgoda: nezgoda koja uključuje okolnosti koje ukazuju da je postojala visoka vjerojatnost da se dogodi nesreća i kada je nezgoda povezana s operacijom zrakoplova, koja se, u slučaju zrakoplova s posadom, dogodila od trenutka kada se bilo koja osoba ukrca u zrakoplov s namjerom leta do trenutka kada se posljednja osoba iskrca iz zrakoplova, ili koja se u slučaju zrakoplova bez posade, dogodila od trenutka od kad je taj zrakoplov spreman za kretanje u svrhu polijetanja do trenutka potpunog zaustavljanja na kraju leta i gašenja pogonskih motora,
53a) padobran: naprava bez motornog pogona, uglavnom izrađena od tkanine, koja se koristi za usporavanje slobodnog pada ili prebrze vožnje,
54) plan leta (flight plan): skup određenih informacija o namjeravanom letu ili dijelu leta zrakoplova koje se podnose nadležnoj kontroli zračnog prometa,

55) područja s ograničenjem letenja (restricted flight areas): opasna, uvjetno zabranjena ili druga područja, osim zabranjenih područja, koja su utvrđena u svrhu sigurnog odvijanja zračnog prometa,

56) područje letnih informacija (flight information region):zračni prostor određenih dimenzija u kojem se pružaju usluge letnih informacija i obavlja uzbunjivanje,

57) poduzetnik (undertaking): svaka fizička osoba ili pravna osoba, bilo da ostvaruje profit ili ne, ili svako službeno tijelo, bilo da ima pravnu sposobnost ili nema,

58) poslovni plan (business plan): detaljan opis namjeravanih komercijalnih djelatnosti zračnog prijevoznika za određeno razdoblje, posebice u odnosu na očekivani razvoj tržišta i planirana ulaganja, uključujući financijske i gospodarske učinke tih djelatnosti,

59) povremeni zračni prijevoz (non-scheduled air service): prijevoz putnika, tereta i/ili pošte koji nije linijski, uključujući neredoviti čarter-prijevoz, taksi prijevoz, panoramske letove i sl.,

60) pravo prometovanja (traffic right): pravo pružanja usluga zračnog prijevoza između dvije zračne luke,

61) preporučena praksa (recommended practice): svaka specifikacija fizičkih osobina, konfiguracije, materijala, sposobnosti ili osobina, osoblja ili postupaka, čija je istolika primjena prihvaćena kao poželjna za sigurno, redovito i nesmetano odvijanje zračnog prometa, a kojima države stranke trebaju nastojati udovoljiti, sukladno odredbama Čikaške konvencije,

62) procjena sigurnosti inozemnih zrakoplova (Safety Assessment of Foreign Aircraft – SAFA): program za inspekciju inozemnih zrakoplova na stajanci,

63) program sigurnosti (safety programme): povezan skup propisa i aktivnosti s ciljem unapređivanja sigurnosti,

64) proizvod (product): zrakoplov, motor ili propeler,
64a) provjera podobnosti osobe (background check): provjera identiteta i prethodnih iskustava, uključujući pregled kaznenih/prekršajnih aktivnosti kao dio procjene o podobnosti osobe za nepraćeni pristup zaštitno ograničenom području,

65) pružatelj usluga u zračnoj plovidbi (Air Navigation Service Provider): svaki javni ili privatni subjekt koji pruža usluge u zračnoj plovidbi,

66) radovi iz zraka (aerial work): operacije zrakoplova u kojima se zrakoplov koristi za specijalizirane svrhe kao što su radovi u poljoprivredi, šumarstvu ili građevinarstvu, protupožarnoj zaštiti, protugradnoj obrani, potrazi i spašavanju, promidžbi, nadzoru i patroliranju, provjeri navigacijskih sustava/uređaja i instrumentalnih procedura letenja, snimanju iz zraka i sl.,
67) red letenja (flight schedule): utvrđeno vrijeme uzlijetanja i slijetanja zrakoplova u linijskom zračnom prijevozu,

68) rezervacija zračnog prostora (Airspace Reservation): utvrđeni volumen zračnog prostora koji je privremeno rezerviran za ekskluzivnu ili specifičnu uporabu od strane različitih kategorija korisnika,

69) savjetodavne usluge u zračnom prometu (Air Traffic Advisory Services): usluge koje se pružaju u zračnom prostoru sa savjetodavnom uslugom u svrhu najvećeg mogućeg osiguranja razdvajanja zrakoplova koji lete prema IFR planu leta,

70) složeni zrakoplov na motorni pogon (complex motor-powered aircraft):

(a) avion:

– s certificiranom najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju većom od 5 700 kg, ili

– certificiran za konfiguraciju najvećeg dopuštenog broja putničkih sjedala, koji je veći od devetnaest, ili

– certificiran za let s najmanjom dopuštenom posadom, koja se sastoji od najmanje dva pilota, ili

– opremljen jednim ili više turbomlaznih motora ili više elisnomlaznih motora, ili

(b) helikopter certificiran:

– za najvišu dopuštenu masu pri uzlijetanju veću od 3 175 kg, ili

– za konfiguraciju najvećeg dopuštenog broja putničkih sjedala, koji je veći od devet, ili

– za let s najmanjom dopuštenom posadom koja se sastoji od najmanje dva pilota, ili

(c) zrakoplov s nagibnim rotorom,

71) sportski zrakoplov (sports aircraft): zrakoplov s posadom, teži od zraka, sa ili bez motora (mikrolaki avion, parajedrilica, ovjesna jedrilica i sl.),

72) stajanka (apron): određeno područje na aerodromu namijenjeno za smještaj zrakoplova radi ukrcaja i iskrcaja putnika, ukrcaja i iskrcaja tereta ili pošte, opskrbe goriva te za parkiranje i održavanje zrakoplova,

73) Brisana.
74) staza za vožnju (taxyway): određena površina na aerodromu namijenjena za vožnju zrakoplova,

75) struktura zračnog prostora (Airspace Structure):specificiran volumen zračnog prostora dizajniran tako da osigura sigurne i optimalne operacije zrakoplova,

76) stvarna kontrola (effective control): odnos uspostavljen pravima, ugovorima ili bilo kakvim drugim sredstvima koja posebno ili zajednički, uvažavajući relevantne činjenice ili zakone, daju mogućnost za provođenje izravnog ili neizravnog utjecaja na poduzetnika, posebno putem:

(a) prava upotrebe cjelokupne imovine ili dijela imovine poduzetnika,

(b) prava ili ugovora koji osiguravaju odlučan utjecaj na sastav, glasovanje ili odluke tijela poduzetnika ili na neki drugi način osiguravaju odlučujući utjecaj na vođenje poslovanja poduzetnika,
76a) sustav bespilotnog zrakoplova (Unmanned Aircraft System – UAS): bespilotni zrakoplov s pripadajućim uređajima,
76b) Sustav upravljanja sigurnošću (SMS): sustavan pristup upravljanju sigurnošću koji obuhvaća potrebnu organizacijsku strukturu, odgovornost, strategiju upravljanja i postupke,

77) Svjedodžba zračnog prijevoznika (Air Operator Certificate – AOC): svjedodžba izdana poduzetniku kojom se potvrđuje da operator ima profesionalnu sposobnost i organizaciju koja omogućuje sigurno izvođenje operacija navedenih u svjedodžbi,

78) tehnički sustavi zračne plovidbe (Air Navigation Technical Systems): skup sastavnih elemenata na zrakoplovu i na zemlji, kao i satelitskih uređaja koji pružaju podršku u provođenju usluga u zračnoj plovidbi tijekom svih faza leta,

79) upravljanje protokom zračnog prometa (Air Traffic Flow Management – ATFM): funkcija uspostavljena u svrhu podrške odvijanja sigurnog, redovitog i ubrzanog protoka zračnog prometa uz maksimalno korištenje kapaciteta kontrole zračnog prometa i uz opseg prometa sukladan kapacitetima koje su objavili određeni pružatelji usluga kontrole zračnog prometa,

80) upravljanje zračnim prometom (Air Traffic Management – ATM): skup funkcija u zrakoplovu i na zemlji (operativne usluge u zračnom prometu, upravljanje zračnim prostorom i upravljanje protokom zračnog prometa) potrebnih radi osiguranja sigurnog i učinkovitog kretanja zrakoplova tijekom svih faza operacija zrakoplova,

81) upravljanje zračnim prostorom (Airspace Management): funkcija planiranja čiji je primarni cilj maksimiziranje uporabe raspoloživoga zračnog prostora putem dinamične raspodjele vremena korištenja i, povremeno, raspodjelom zračnog prostora između različitih kategorija korisnika zračnog prostora na temelju kratkoročnih potreba,

82) usluga zračnog prijevoza (air service): let ili niz letova kojima se prevoze putnici, teret i/ili pošta uz naplatu i/ili drugu vrstu naknade,

83) usluge letnih informacija (Flight Information Services – FIS): usluge uspostavljene u svrhu pružanja savjeta i informacija potrebnih za sigurno, redovito i učinkovito obavljanje letova,

84) usluge uzbunjivanja (Alerting Services – ALRS): usluge uspostavljene u svrhu izvješćivanja nadležnih subjekata o zrakoplovu kojemu je potrebna pomoć potrage i spašavanja te po potrebi pružanja pomoći tim subjektima tijekom potrage i spašavanja zrakoplova,
84a) usluge u zračnoj plovidbi (air navigation services): operativne usluge u zračnom prometu; usluge komunikacije, navigacije i nadzora; usluge zrakoplovne meteorologije i usluge zrakoplovnog informiranja,
84b) uzletno-sletna staza (runway): utvrđena pravokutna površina na zemlji, namijenjena za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova,

85) vojni zračni promet (military air traffic): zračni promet u kojem sudjeluju hrvatski i/ili inozemni vojni zrakoplovi,

86) vrijeme leta (block time): vrijeme od trenutka kada se zrakoplov pomakne sa svojeg parkirnog položaja u svrhu polijetanja do trenutka potpunog zaustavljanja zrakoplova na određenom parkirnom položaju i gašenja svih motora,

87) zapovjednik zrakoplova (pilot-in-command): osoba s pravom konačne odluke, odgovorna za upravljanje i opsluživanje zrakoplova tijekom vremena leta i na tlu,

88) zaštitni pregled (security check):skup mjera i postupaka kojima se sprječava unošenje oružja, eksplozivnih naprava i drugih opasnih predmeta i tvari u štićeno područje, a kojima bi se mogla izvršiti djela nezakonitog ometanja zračnog prometa te neovlašteni pristup osoba i vozila u štićeno područje,

89) zračna luka (airport): aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu,

90) zračni brod (airship): zrakoplov lakši od zraka pokretan motorom,

91) zračni prijevoz (air transport): prijevoz putnika, tereta i/ili pošte zrakoplovom iz jednog mjesta u drugo,

92) zračni prijevoznik (air carrier): poduzetnik koji posjeduje valjanu Operativnu licenciju ili jednakovrijedan dokument,

93) zračni promet (air traffic): letenje zrakoplova i kretanje zrakoplova po operativnim površinama aerodroma,

94) zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu,

95) zrakoplovna prepreka (aeronautical obstacle): stalni ili pokretni objekt ili njegov dio, smješten na području namijenjenom za kretanje zrakoplova po tlu ili objekt koji zadire u površine namijenjene za zaštitu zrakoplova u letu,
96) zrakoplovni model (model aircraft): bespilotni zrakoplov razvijen i namijenjen uglavnom za potrebe rekreacije i na kojeg nisu primjenjive odredbe Čikaške konvencije.

 

DIO DRUGI


NADLEŽNA TIJELA

 

Tijela nadležna za civilno zrakoplovstvo

 

Članak 3.

(1) Tijela nadležna za civilno zrakoplovstvo prema ovom Zakonu su:

a) ministarstvo nadležno za civilni zračni promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

b) Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija)

c) Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova (u daljnjem tekstu: Agencija za istraživanje).

(2) Unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za civilno zrakoplovstvo u međunarodnim odnosima nastupa kao Directorate general for civil aviation (DGCA), u okviru nadležnosti koje joj prenese ministar nadležan za civilni zračni pomet (u daljnjem tekstu: ministar) koji je odgovoran za zakonito izvršavanje tih ovlasti.

 

Nadležnost Ministarstva

 

Članak 4.

(1) Ministarstvo je nadležno za sljedeće aktivnosti u području civilnog zrakoplovstva:

1. cjelokupnu politiku civilnog zrakoplovstva Republike Hrvatske,

2. utvrđivanje nacionalne strategije razvoja civilnog zrakoplovstva,

3. predstavljanje Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama s područja civilnog zrakoplovstva te u organizacijama u okviru ECAA Sporazuma,

4. pripremanje i provedbu pregovora i potpisivanje dvostranih i mnogostranih ugovora s područja civilnog zrakoplovstva,

5. osiguravanje pravilne primjene međunarodnih ugovora s područja civilnog zrakoplovstva koje je sklopila Republika Hrvatska,

6. pitanja vezana za uspostavljanje i pružanje usluga linijskog zračnog prijevoza koja proizlaze iz dvostranih i mnogostranih ugovora s područja civilnog zrakoplovstva,

7. donošenje podzakonskih propisa koji proizlaze iz ovog Zakona i međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

8. predlaganje nacrta zakona s područja civilnog zrakoplovstva,

9. provođenje upravnog nadzora nad Agencijom i Agencijom za istraživanje,

10. donošenje strateških odluka s područja zračne plovidbe, osim pitanja sigurnosti,

11. vođenje postupaka o koncesijskim ugovorima za aerodrome u skladu s propisima kojima se uređuje pitanje koncesija i s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

12. odlučivanje o statusu zračnih luka i prema potrebi određivanje neovisnog koordinatora slotova,

13. Brisana.
14. vođenje prekršajnih postupaka,

15. druge aktivnosti propisane ovim Zakonom.

 

Nadležnost Agencije

 

Članak 5.

(1) Agencija je pravna osoba s javnim ovlastima sa sjedištem u Zagrebu. Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u skladu s odredbama ovog Zakona obavlja Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

(2) Agencija na temelju javne ovlasti obavlja poslove određene ovim Zakonom, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, te obavlja i druge poslove u skladu s propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

(3) Agencija je samostalna u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, a za svoj rad odgovara Vladi kojoj najkasnije do 30. travnja svake kalendarske godine podnosi godišnje izvješće o svom radu uključujući i financijsko izvješće.

(4) Agencija do 30. studenoga svake kalendarske godine podnosi Vladi godišnji program rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu na odobrenje.

(5) Pravni položaj zaposlenika Agencije, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, plaće i druga pitanja u vezi s radnim odnosima, koja nisu uređena ovim Zakonom, uređuju se Statutom Agencije i drugim općim aktima Agencije u skladu s općim propisima o radu.

(6) Djelatnost Agencije obuhvaća poslove vezane za sigurnost zračnog prometa, a osobito certificiranje, nadzor i inspekciju u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za obavljanje zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu, vođenje propisanih registara i evidencija te obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom.


(7) Agencija je osobito nadležna za:

1. praćenje provedbe Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu,

2. certificiranje i izdavanje licencija operatorima zrakoplova,

3. certificiranje zrakoplova uključujući potrebne inspekcijske preglede tehničkog i operativnog stanja zrakoplova,

4. certificiranje organizacija za projektiranje, proizvodnju i održavanje zrakoplova,

5. certificiranje organizacija za osposobljavanje zrakoplovnog osoblja

6. vođenje registra civilnih zrakoplova Republike Hrvatske i drugih registara u civilnom zrakoplovstvu,

7. izdavanje licencija i odobrenja civilnom zrakoplovnom osoblju,

8. certificiranje civilnih aerodroma,

9. prikupljanje i distribuiranje podataka o civilnom zrakoplovnom osoblju i zrakoplovima,

10. prikupljanje, analiziranje i distribuiranje statističkih podataka, podataka vezanih uz Plan mjerenja učinkovitosti iz točke 15. ovoga stavka, izvješća, dokumenata i drugih podataka o zrakoplovnoj tehnologiji, operacijama zrakoplova, aerodromima i zrakoplovnom osoblju i zaštiti civilnog zračnog prometa u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje aktivnosti propisanih ovim Zakonom, a za područje zaštite zraka propisanih i posebnim propisima.

11. nadzor nad tehničkim i operativnim stanjem i ekonomskoj sposobnosti subjekata u civilnom zrakoplovstvu Republike Hrvatske i organizacija za osposobljavanje,

12. pitanja zaštite okoliša u svezi sa zračnim prometom,

13. nadzor i inspekciju sigurnosti zračnog prometa kako je propisano ovim Zakonom,

14. nadzor, inspekciju, mirenje te poduzimanje drugih aktivnosti u svezi sa zaštitom prava putnika, osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti, te pripremanje podloge za izradu propisanih izvješća nadležnim tijelima Europske unije,

15. druge poslove propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

 (8) Iznimno od stavka 6. i 7. ovoga članka, EASA je nadležna za aktivnosti u zračnom prometu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima kojima se uređuje nadležnost EASA-e.
(9) Agencija je nadležno tijelo odgovorno za usklađivanje i koordinaciju rada subjekata zaštite civilnog zračnog prometa te nadzor u području zaštite civilnog zračnog prometa.
(10) Ako Agencija utvrdi da se ovlaštenja i posebne ovlasti iz dozvole, svjedodžbe ili odobrenja provode protivno propisanim primjenjivim zahtjevima, uvjetima i ograničenjima, ili izvan opsega operativnih specifikacija, Agencija može oduzeti dozvolu, svjedodžbu ili odobrenje ili je može privremeno oduzeti i odrediti korektivnu akciju ili daljnju provjeru. Agencija može, kao alternativnu mjeru, odrediti dodatna ograničenja u operativnim specifikacijama i korektivnu akciju, ako je to dovoljno po pitanju sigurnosti.

(11) Agencija djeluje kao Nacionalno nadzorno tijelo i obavlja poslove koji su propisani odgovarajućim EU propisima. Ti poslovi se odnose na izradu, praćenje i nadzor provedbe Plana mjerenja učinkovitosti u skladu s propisima kojima se regulira Jedinstveno europsko nebo, certificiranje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, obavljanje kontinuiranog nadzora nad pružanjem usluga u zračnoj plovidbi radi osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zajedničkim zahtjevima, kao i druge poslove s tim u svezi, u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i odgovarajućim EU propisima.
(12) Ministarstvo će obavijestiti Europsku komisiju o nazivu i adresi  Nacionalnog nadzornog tijela, kao i o promjenama s tim u vezi, te o poduzetim mjerama da se osigura udovoljavanje uvjetima koji proizlaze iz stavka 11. ovog članka.

(13) Agencija, u sklopu svojih aktivnosti, u  suradnji s Ministarstvom, sudjeluje u međunarodnim aktivnostima uključujući i procese pregovaranja kod zaključivanja međunarodnih ugovora, sastancima u Organizaciji međunarodnoga civilnog zrakoplovstva (ICAO) i drugim međunarodnim organizacijama i institucijama s područja zračnog prometa, sudjeluje u radu njihovih stručnih tijela i radnih skupina te surađuje s inozemnim tijelima nadležnim za civilni zračni promet.

(14) Agencija priprema nacrte prijedloga podzakonskih propisa iz svoje nadležnosti koje donosi ministar na temelju ovog Zakona.


(15) Radi provedbe svojih nadležnosti propisanih ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Agencija može izdavati obvezujuće:

– naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti (Air Safety Order),

– sigurnosne direktive (safety directives),

– direktive o plovidbenosti u područjima za koja nije propisana nadležnost EASA-e,

– direktive u području zaštite civilnog zračnog prometa.

 (16) Agencija kada postupa i rješava u upravnim stvarima, donosi upravne akte iz područja svoje nadležnosti utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjujući odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak.

 (17) Upravnim aktima u smislu stavka 16. ovoga članka smatraju se i dozvole, certifikati, odobrenja i sl.
(18) Protiv upravnih akata Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom Republike Hrvatske. Upravni spor može se pokrenuti iz svih razloga predviđenih odredbama zakona kojim se uređuje upravni spor.
(19) Agencija je obvezna zaposliti i održavati dovoljan broj stručnog osoblja potrebnog za primjereno i efikasno izvršavanje obveza propisanih ovim Zakonom.
(20) Nadzor nad vojnim objektima i vojnom opremom u dijelu u kojem se koriste za civilni zračni promet uređuje se sporazumom između Agencije i ministarstva nadležnog za poslove obrane.

Statut Agencije

 

Članak 6.

(1) Statutom i drugim općim aktima Agencije uređuju se pitanja značajna za djelatnost, ustroj i rad Agencije.

(2) Statutom Agencije uređuje se: unutarnje ustrojstvo, predstavljanje i zastupanje, financiranje, poslovno planiranje i godišnje izvještavanje, rad i poslovanje, ovlasti i način odlučivanja, opći akti, tajnost podataka, javnost rada te druga pitanja značajna za rad Agencije.

(3) Statut Agencije, uz prethodnu suglasnost Vlade, donosi Vijeće Agencije.

 

Tijela Agencije

 

Članak 7.

Tijela Agencije su Vijeće Agencije i direktor.

 

Vijeće Agencije

 

Članak 8.

(1) Vijeće Agencije čini pet članova. Članove Vijeća Agencije na prijedlog ministra imenuje Vlada na vrijeme od četiri godine, s tim da mogu biti ponovno imenovani. Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Agencije imenuje Vlada iz reda članova Vijeća Agencije. Članovi Vijeća Agencije ne smiju biti zaposlenici Agencije. Vijeće Agencije upravlja Agencijom, a članovi Vijeća Agencije imenuju se nakon provedenog javnog natječaja..

(2) Članovi Vijeća Agencije ne mogu biti osobe koje su u radnom odnosu ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovog Zakona, niti mogu biti vlasnici ili suvlasnici ili članovi njihovih uprava i nadzornih odbora, ili obavljati druge poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.

(3) Članom Vijeća Agencije može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji ima završen preddiplomski ili preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij iz područja prometnih, tehničkih, pravnih ili ekonomskih znanosti i najmanje pet godina radnog iskustva u području zračnog prometa te aktivno i operativno znanje engleskog jezika, i dostojan je biti članom Vijeća Agencije.

(4) Vlada može na prijedlog ministra razriješiti predsjednika, zamjenika predsjednika i ostale članove Vijeća Agencije i prije isteka vremena na koje su imenovani.

(5) Vijeće Agencije donosi odluke u poslovima iz stavka 6. ovog članka običnom većinom glasova svih članova Vijeća Agencije.

(6) Vijeće Agencije obavlja sljedeće poslove:

– donosi Statut Agencije i druge opće akte,

– donosi godišnji program rada i razvoja Agencije te nadzire njegovo izvršavanje,

– donosi financijski plan i završni račun Agencije,

– raspisuje natječaj za izbor direktora te imenuje i razrješava direktora uz suglasnost Vlade,

– odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i Statutom Agencije, kao i o ostalim pitanjima koja se odnose na upravljanje Agencijom.

(7) Vijeće Agencije nema izvršne ni regulatorne ovlasti, kao ni ovlast za nametanje mjera na koje je ovlaštena Agencija ovim Zakonom.

(8) Vijeće Agencije sastaje se povremeno, u skladu sa Statutom Agencije.

(9) Članovi Vijeća Agencije imaju pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad, koja se isplaćuje iz sredstava Agencije, u skladu sa Statutom Agencije.

 

Direktor Agencije

 

Članak 9.

(1) Voditelj poslovanja Agencije je direktor koji organizira rad i poslovanje Agencije, predstavlja i zastupa Agenciju te obavlja druge poslove utvrđene Statutom Agencije. Direktora imenuje Vijeće Agencije na temelju natječaja, uz suglasnost Vlade, na vrijeme od pet godina, s tim da može biti ponovno imenovan. Vijeće Agencije imenuje i zamjenika direktora na vrijeme od pet godina, koji zamjenjuje direktora u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, a obavlja i druge poslove utvrđene Statutom Agencije.

(2) Na direktora i zamjenika direktora odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 8. stavka 2. i 3. ovog Zakona s tim da direktor i zamjenik direktora moraju imati završen preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij.

(3) Direktor za svoj rad odgovara Vijeću Agencije i ministru.

(4) Ovlasti direktora i zamjenika direktora te uvjeti koje moraju ispunjavati utvrđuju se Statutom Agencije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, kada direktor smatra da hitnost situacije zahtijeva trenutačnu akciju u cilju sigurnosti zračnog prometa, direktor će u okviru svojih ovlasti, na temelju prigovora ili po vlastitoj inicijativi, bez odgađanja poduzeti potrebne i opravdane mjere koje odgovaraju hitnosti situacije nužne u interesu sigurnosti zračnog prometa, pod uvjetom da odmah nakon toga pokrene postupak u svezi s okolnošću koja je dala povoda takvoj mjeri.

 

Poslovanje Agencije

 

Članak 10.

(1) Sredstva za obavljanje i razvoj djelatnosti Agencije osiguravaju se:

– iz prihoda od djelatnosti Agencije,

– iz dijela naknada iz članka 96. stavka 12. ovog Zakona, za poslove iz nadležnosti Nacionalnoga nadzornog tijela, a koje naknade se utvrđuju u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

– iz naknade koju plaćaju zračni prijevoznici po toni prevezene robe/tereta u civilnom zračnom prometu,

– iz naknade koju plaćaju svi putnici u civilnom zračnom prometu u odlasku,

– iz ostalih izvora u skladu sa zakonom.

(2) Ako, u slučaju više sile, Agencija ne bude u mogućnosti ostvarivati sredstva iz stavka 1. ovog članka, sredstva za obavljanje djelatnosti Agencije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(3) Agencija je ovlaštena u skladu s tržišnim uvjetima izrađivati vlastiti sustav plaća radi stjecanja odgovarajućeg stručnog osoblja.

(4) Agencija je neprofitna pravna osoba. Ako Agencija u obavljanju svoje djelatnosti ostvari višak prihoda, taj se višak prihoda može koristiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Agencije, u skladu s ovim Zakonom i Statutom Agencije.

(5) Agencija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije. Gubici Agencije u prvom se redu podmiruju iz imovine Agencije, a tek onda iz proračuna Republike Hrvatske.

(6) Agencija ne može bez suglasnosti Vlade steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu ili drugu imovinu ako vrijednost te imovine prelazi iznos utvrđen Statutom Agencije.
(7) Agencija može uskratiti izdavanje odobrenja za letenje zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru ili povući dano odobrenje, odnosno zabraniti letenje u slučaju da zračni prijevoznik u roku utvrđenom propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka ne plati naknade iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka.

(8) Naknada iz stavka 1. podstavka 1., 3. i 4. ovog članka utvrđuje se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

 

Odgovarajuća primjena drugih propisa

 

Članak 11.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na Agenciju se primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama.

 

Agencija za istraživanje

 

Članak 12.

(1) Agenciju za istraživanje, kao pravnu osobu s javnim ovlastima, Vlada osniva Uredbom kojom će biti uređeno sjedište, djelatnost, tijela, sredstva koja su potrebna za osnivanje i početak rada i način njihovog pribavljanja ili osiguravanja, način raspolaganja s dobiti, pokrivanje gubitaka, ograničenja glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine te druga pitanja značajna za rad Agencije za istraživanje. Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom i Uredbom Vlade, na Agenciju za istraživanje se primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama.

(2) Agencija za istraživanje na temelju javne ovlasti obavlja poslove istraživanja nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, te obavlja i druge poslove u skladu s odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju ovog Zakona te u skladu sa Statutom Agencije.

(3) Agencija za istraživanje je funkcionalno i organizacijski neovisna od svih tijela nadležnih za civilno zrakoplovstvo i od svih pravnih i fizičkih osoba s kojima bi mogla doći u sukob interesa.

(4) Direktor Agencije za istraživanje ne može biti osoba koja je u radnom odnosu ili obavlja druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovog Zakona, niti može biti vlasnik ili suvlasnik ili član njihovih uprava. Direktorom Agencije za istraživanje može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji ima višu ili visoku stručnu spremu iz područja prometnih, tehničkih, pravnih ili ekonomskih znanosti i najmanje pet godina radnog iskustva u području istraživanja nesreća te aktivno i operativno znanje engleskog jezika, i dostojan je biti Direktorom Agencije za istraživanje.

(5) Ovlasti Direktora Agencije za istraživanje te uvjeti koje mora ispunjavati utvrđuju se Statutom Agencije.

(6) U Agenciji za istraživanje bit će zaposlen barem jedan istražitelj koji ispunjava uvjete da može obavljati dužnost glavnog istražitelja u slučaju nesreće ili ozbiljne nezgode.

(7) Agencija za istraživanje može surađivati s drugim državama u provođenju istraživanja.

(8) Istraživanje nesreće ili ozbiljne nezgode Vlada može povjeriti drugoj državi na prijedlog Agencije za istraživanje i u skladu s međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku.

(9) Prilikom provođenja istraživanja, Agencija za istraživanje primjenjivat će postupke utvrđene propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.

 

DIO TREĆI


ZRAČNI PROMET

 

Glava 1.


Opće odredbe

 

Zrakoplovi i pravila letenja

 

Članak 13.

(1) U zračnom prometu zrakoplovi se upotrebljavaju u skladu s tipom, kategorijom i namjenom.

(2) Uvjeti i način, pravila i postupci letenja zrakoplova, uključujući i operativne usluge u zračnom prometu, utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.

(3) Odredbe propisa iz stavka 2. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju i na državne zrakoplove.

 

Slijetanje i uzlijetanje zrakoplova u međunarodnom zračnom prometu

 

Članak 14.

(1) Slijetanje ili uzlijetanje zrakoplova u međunarodnom zračnom prometu dopušteno je samo na međunarodnim aerodromima, odnosno s njih, a iznimno i drugih aerodroma koji nisu određeni za međunarodni zračni promet, ako operator aerodroma osigura, na drugi način i na vlastiti trošak, provedbu propisa o prelasku državne granice.

(2) Međunarodne aerodrome iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Vlada.

 

Odobrenje za letenje inozemnih zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru

 

Članak 15.

(1) Inozemni zrakoplovi smiju letjeti u hrvatskom zračnom prostoru samo na temelju odobrenja, osim ako međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku nije drukčije utvrđeno.

(2) Zrakoplovi koji se nalaze na listi Europske unije zračnih prijevoznika koji imaju zabranu letenja unutar područja Europske unije ne smiju operirati u hrvatskom zračnom prostoru.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje:

1. za inozemne državne zrakoplove, ministarstvo nadležno za vanjske poslove, uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane i Agencije,

2. za inozemne civilne zrakoplove, Agencija,

3. za inozemne civilne zrakoplove kojima se ne obavljaju letovi na temelju dvostranih i mnogostranih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, Agencija uz prethodno mišljenje Ministarstva.

(4) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka može biti:

1. odobrenje za ulazak (let),

2. odobrenje za obavljanje usluga linijskog ili povremenog zračnog prijevoza.

(5) Nije potrebno odobrenje za letove koji se obavljaju u skladu s ECAA Sporazumom, ali zračni prijevoznici moraju poslati Agenciji obavijest o namjeravanom letu.

(6) Uvjeti i način izdavanja odobrenja utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i odgovarajućeg EU propisa.

(7) Lista zračnih prijevoznika iz stavka 2. ovog članka, koji imaju zabranu letenja unutar teritorija i zračnog prostora Republike Hrvatske redovito se objavljuje u obliku naredbi o zrakoplovnoj sigurnosti (Air Safety Order) koje izdaje Agencija.

 

Inozemni vojni zrakoplovi

 

Članak 16.

(1) Na inozemni vojni zrakoplov, koji dobije odobrenje iz članka 15. ovog Zakona, primjenjuju se posebni propisi iz članka 17. ovog Zakona.

(2) Na inozemni vojni zrakoplov koji se ne upotrebljava u vojne svrhe, a ima odobrenje iz članka 15. ovog Zakona, primjenjuju se odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona koji se odnose na civilne zrakoplove.

 

Letenje državnih zrakoplova

 

Članak 17.

(1) U zračnom prostoru Republike Hrvatske državni zrakoplovi mogu letjeti prema pravilima letenja za opći ili operativni zračni promet.

(2) Pravila i procedure letenja zrakoplova iz stavka 1. ovog članka koji lete prema pravilima letenja za operativni zračni promet utvrđuju se posebnim propisom koji donosi ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra.

 

Zabranjena područja i područja s ograničenjem letenja

 

Članak 18.

(1) Privremene rezervacije zračnog prostora i/ili privremena ili stalna ograničenja u zračnom prostoru, a radi sigurnosti zračne plovidbe i sprječavanja štetnih utjecaja zračne plovidbe na osobe ili stvari te potrage i spašavanja, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, utvrđuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane, na prijedlog Povjerenstva iz članka 95. stavak 3. ovog Zakona.

(2) Privremene rezervacije zračnog prostora i/ili privremena ili stalna ograničenja u zračnom prostoru radi interesa obrane države, utvrđuje ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra, a na prijedlog Povjerenstva iz članka 95. stavak 3. ovog Zakona.

(3) Kroz područja iz stavka 1. i 2. ovog članka smije se letjeti pod uvjetima i na način koje, na prijedlog Povjerenstva iz članka 95. stavka 3. ovog Zakona, određuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane, odnosno u drugom slučaju ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra.

(4) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi će na pisani zahtjev nadležnih tijela državne uprave ili Agencije, u određenom dijelu zračnog prostora ili na određenom aerodromu, privremeno zabraniti ili ograničiti letenje ako to zahtijevaju interesi obrane ili nacionalne sigurnosti, odnosno sigurnost leta određenog zrakoplova ili skupine zrakoplova, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ili odmah ako to zahtijevaju iznimne okolnosti, te to objaviti na način uobičajen u zračnom prometu.

(5) Područja iz stavka 1. i 2. ovog članka i uvjete i način letenja iz stavka 3. ovog članka, na temelju dobivenih obavijesti, objavljuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi na način uobičajen u zračnom prometu. Aktiviranje i deaktiviranje područja iz stavka 1. ovog članka obavlja Jedinica iz članka 95. stavka 4. ovog Zakona u skladu s načelima fleksibilne uporabe zračnog prostora.

 

Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje

 

Članak 19.

(1) Za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova upotrebljavaju se aerodromi.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, zrakoplov smije sletjeti i uzletjeti izvan aerodroma samo uz odobrenje Agencije uzimajući u obzir sigurnost operacija.

(3) Odobrenje iz stavka 2. ovog članka nije potrebno za zrakoplove:

1. čije se mjesto slijetanja zbog njihovih osobina ne može unaprijed odrediti,

2. koji slijeću u slučaju nužde,

3. koji pružaju hitnu medicinsku pomoć,

4. koji sudjeluju u operacijama potrage i spašavanja,

5. koji sudjeluju u gašenju požara,

6. kod letova za posebno djelovanje,

7. u drugim slučajevima ako su utvrđeni propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(4) Za ponovno uzlijetanje zrakoplova iz stavka 3. točke 2. ovog članka, te jedrilica, potrebno je odobrenje Agencije.

(5) Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje helikoptera uređuje se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

 

Letovi za posebno djelovanje

 

Članak 20.

(1) Vođenje vojnih zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske u nadležnosti je ministra nadležnog za poslove obrane, a uređuje se sporazumom između ministarstva nadležnog za poslove obrane i pružatelja operativnih usluga u zračnom prometu.
(2) Letovi vojnih zrakoplova iz stavka 1. obavljaju se u skladu s posebnim propisom, a imaju prednost pred ostalim letovima, osim ako se radi o letovima kod kojih je pilot zrakoplova objavio stanje nužde, kod kojih je stanje nužde očigledno te kojima prijeti nezakonito ometanje ili su predmet takvog ometanja.

 

Zrakoplovne priredbe

 

Članak 21.

(1) Javna natjecanja ili izložbe na kojima sudjeluju zrakoplovi (zrakoplovne priredbe) mogu se održavati samo uz odobrenje Agencije, uzimajući u obzir sigurnost priredbe, u skladu s uvjetima utvrđenima propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(2) Javna natjecanja ili izložbe na kojima sudjeluju vojni i civilni zrakoplovi mogu se održavati samo uz odobrenje Agencije i ministarstva nadležnog za poslove obrane.

 

Glava 2.


Komercijalni zračni prijevoz i druge operacije

 

Odjeljak 1.


Uvjeti za obavljanje operacija

 

 

Licencije, svjedodžbe i odobrenja

 

Članak 22.

(1) Komercijalni zračni prijevoz može obavljati poduzetnik koji posjeduje važeću Operativnu licenciju i Svjedodžbu zračnog prijevoznika u skladu s odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona te u skladu s odgovarajućim EU propisima.

(2) Druge komercijalne operacije (uključujući radove iz zraka) može obavljati poduzetnik koji posjeduje važeću svjedodžbu ili odobrenje u skladu s odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.

 

Operativna licencija

 

Članak 23.

(1) Poduzetniku će Agencija izdati Operativnu licenciju pod uvjetom da:

a) mu je glavno mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj,

b) posjeduje važeću Svjedodžbu zračnog prijevoznika koju izdaje Agencija,

c) ima jedan ili više zrakoplova na raspolaganju kroz vlasništvo ili kroz ugovor o zakupu zrakoplova bez posade (dry lease),

d) mu je glavna djelatnost obavljanje usluga zračnog prijevoza, samostalno ili u kombinaciji s nekom drugom komercijalnom operacijom zrakoplova, ili popravkom i održavanjem zrakoplova,

e) organizacijska struktura kompanije omogućava Agenciji primjenu propisanih odredaba,

f) Republika Hrvatska i/ili, kako je primjenjivo prema ECAA Sporazumu, državljani stranaka ECAA Sporazuma posjeduju više od 50% poduzetnika i vrše stvarnu kontrolu nad njim, izravno ili neizravno kroz jedan ili više posrednih poduzeća,

g) udovoljava propisanim financijskim uvjetima,

h) udovoljava primjenjivim zahtjevima osiguranja,

i) udovoljava propisanim pravilima o dobrom ugledu.

(2) Operativna licencija će biti važeća sve dok zračni prijevoznik udovoljava propisanim zahtjevima.

(3) Dodatni uvjeti potrebni za izdavanje Operativne licencije utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.

(4) Operativna licencija se ne izdaje za zračni prijevoz putnika, tereta i/ili pošte koji se obavlja zrakoplovima bez motornog pogona i/ili mikrolakim zrakoplovima te za lokalne letove kada se zračni prijevoz ne obavlja između različitih aerodroma.

(5) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izdavanje i održavanje Operativne licencije plaća se propisana naknada.

 

Svjedodžba zračnog prijevoznika

 

Članak 24.

(1) Operatori u komercijalnim operacijama moraju dokazati svoju sposobnost i način na koji će ispuniti svoje obveze povezane s pravima koja im pripadaju.

(2) Sposobnost i način iz stavka 1. ovog članka potvrđuju se izdavanjem Svjedodžbe zračnog prijevoznika.

(3) U Svjedodžbi zračnog prijevoznika utvrđuju se prava odobrena operatoru i opseg operacija koje može obavljati.

(4) Uvjeti za izdavanje, održavanje, izmjene, ograničavanje, privremeno oduzimanje i povlačenje Svjedodžbe zračnog prijevoznika, utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.

(5) Za obavljanje pregleda poradi utvrđivanja udovoljavanja uvjetima za izdavanje i održavanje Svjedodžbe zračnog prijevoznika plaća se propisana naknada.

 

Operatori u nekomercijalnim operacijama

 

Članak 25.

(1) Operatori u nekomercijalnim operacijama složenim zrakoplovom na motorni pogon moraju dokazati svoju sposobnost i način na koji će ispunjavati svoje obveze povezane s operiranjem tim zrakoplovom.

(2) Uvjeti i postupci za davanje izjave operatora te za nadzor operatora i uvjeta pod kojima će izjava biti zamijenjena dokazom o sposobnosti i način na koji će ispunjavati obveze povezane s pravima operatora potvrđenima izdavanjem svjedodžbe, utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.

(3) Nekomercijalne operacije zrakoplovom koji nije složeni zrakoplov na motorni pogon, može obavljati operator ako zrakoplov udovoljava propisanim zahtjevima za plovidbenost, ako osoblje posjeduje odgovarajuće dozvole i ako operator udovoljava propisanim zahtjevima za obavljanje tih aktivnosti u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.
(4) Za nadzor operatora i izdavanje svjedodžbe plaća se propisana naknada. 

Nedopušteno oglašavanje i nuđenje usluga

 

Članak 26.

Komercijalni zračni prijevoz i druge komercijalne operacije iz članka 22. ovog Zakona smije oglašavati i obavljati samo poduzetnik registriran za obavljanje tih djelatnosti i kojem je Agencija izdala Operativnu licenciju ili drugu odgovarajuću svjedodžbu ili odobrenje.

 

Glava 3.


Linijski zračni prijevoz

 

Međunarodni linijski zračni prijevoz i kabotaža

 

Članak 27.

(1) Međunarodni linijski zračni prijevozmože obavljati hrvatski zračni prijevoznik koji, osim uvjetima iz članka 23. i 24. ovog Zakona, udovoljava i uvjetima predviđenima međunarodnim ugovorima te drugim međunarodnim aktima kojima se uređuje sigurno i uredno obavljanje međunarodnog linijskog zračnog prijevoza.

(2) Inozemni zračni prijevoznik može obavljati međunarodni linijski zračni prijevoz s Republikom Hrvatskom u skladu s:

a) ECAA Sporazumom,

b) odredbama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ili

c) uvjetima iz odobrenja za obavljanje prijevoza.

(3) Inozemni zračni prijevoznik može obavljati zračni prijevoz između mjesta unutar Republike Hrvatske (kabotaža) u skladu s ECAA Sporazumom.

(4) Ministarstvo može odobriti inozemnom zračnom prijevozniku zračni prijevoz između mjesta unutar Republike Hrvatske (kabotaža), u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

 

Uspostavljanje linijskog zračnog prijevoza

 

Članak 28.

Hrvatski zračni prijevoznik odlučuje o uspostavljanju linijskog zračnog prijevoza unutar Republike Hrvatske, a u međunarodnom zračnom prometu linijski zračni prijevoz uspostavlja se u skladu s odgovarajućim dvostranim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku, ECAA Sporazumom i odgovarajućim EU propisima.

 

Red letenja

 

Članak 29.

(1) Za letove koji se ne izvode u skladu s ECAA Sporazumom, red letenja utvrđuje se posebno za ljetno, a posebno za zimsko prometno razdoblje.

(2) Zračni prijevoznici koji operiraju sukladno stavku 1. ovog članka kao i drugi zračni prijevoznici koji odluče objavljivati red letenja moraju objaviti red letenja najkasnije petnaest dana prije stupanja na snagu reda letenja za određeno prometno razdoblje, a izmjene u redu letenja, u načelu najkasnije deset dana prije dana stupanja na snagu tih izmjena. Iznimno, rok za objavu izmjene u redu letenja može biti i kraći, o čemu je zračni prijevoznik obvezan neodgodivo dati obavijest.

 

Obveza obavljanja javne usluge

 

Članak 30.

(1) U slučajevima gdje zračni prijevoznik nema poslovnog interesa za obavljanje usluga zračnog prijevoza na određenoj liniji, i ako se takva linija smatra vitalnom za gospodarski i socijalni razvoj određene regije, Vlada može nametnuti obvezu obavljanja javne usluge na toj liniji (Public Service Obligation – PSO).

(2) Uvjeti i način za obavljanje javne usluge iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisom.

 

DIO ČETVRTI


AERODROMI




Odjeljak 1.

 




Uvjeti za uporabu aerodroma

 




 


 

Podjela aerodroma

 

Članak 31.

(1) Aerodromi mogu biti vojni ili civilni.

(2) Vojni aerodrom je aerodrom čije je upravljanje u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove obrane. Svi ostali aerodromi su civilni aerodromi.

(3) Civilni aerodromi mogu biti kontrolirani ili nekontrolirani aerodromi. Nekontroliranim se aerodromom smatra i kontrolirani aerodrom izvan radnog vremena nadležne aerodromske kontrole zračnoga prometa.

 

Razred, skupina i kategorija aerodroma

 

Članak 32.

(1) Aerodromi se, prema fizičkim osobinama i opremljenosti uzletno-sletne staze i staze za vožnju te stupnja spasilačko-vatrogasne zaštite, razvrstavaju u razrede, skupine i kategorije, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(2) Razred i skupina aerodroma određuje se prema duljini i širini uzletno-sletne staze i širini staze za vožnju te prema duljini, širini ili dubini vodene površine određene za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova. Duljina i širina staze i širina staze za vožnju određuje se prema dimenzijama zrakoplova te prema drugim tehničkim uvjetima za sigurno operiranje svih ili samo određenih tipova zrakoplova.

(3) Kategorija aerodroma određuje se prema stupnju opremljenosti uzletno-sletne staze, uređajima i sredstvima za prilaženje, opremljenosti staza za vožnju te prema drugim uređajima i sredstvima koji služe za sigurno operiranje zrakoplova, kao i prema stupnju spasilačko-vatrogasne zaštite.

 

Uporaba vojnog aerodroma za civilni zračni promet

 

Članak 33.

(1) Vojni aerodrom, ili dio vojnog aerodroma koji udovoljava uvjetima propisanima ovim Zakonom, može se upotrebljavati za odvijanje civilnog zračnog prometa, uz uvjete i na način koji se utvrđuju ugovorom između ministarstva nadležnog za poslove obrane i operatora civilnog aerodroma.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se uzletno-sletne staze i staze za vožnju, stajanke, uređaji i drugi dijelovi vojnog aerodroma koji se mogu upotrebljavati za potrebe civilnog zračnog prometa, način uporabe i uvjeti održavanja vojnog aerodroma ili njegovih pojedinih dijelova, uređaja ili sredstava, te međusobna prava i obveze ugovornih strana.

(3) Za uporabu vojnog aerodroma ili dijela vojnog aerodroma za pojedinačne civilne letove, ministarstvo nadležno za poslove obrane izdaje odobrenje operatoru zrakoplova.

 

Uporaba civilnog aerodroma za vojni zračni promet

 

Članak 34.

(1) Civilni aerodrom, ili dio civilnog aerodroma, može se upotrebljavati za odvijanje vojnoga zračnog prometa. Vlada će odlukom utvrditi civilne aerodrome koji se mogu upotrebljavati za odvijanje vojnog zračnog prometa. Operator civilnog aerodroma i ministarstvo nadležno za poslove obrane sklopit će sporazum o provedbi te odluke.
(2) Na sklapanje sporazuma iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuje odredba članka 33. stavka 2. ovog Zakona.

 

Uporaba aerodroma

 

Članak 35.

(1) Zrakoplov najveće dopuštene uzletne mase veće od 20 000 kilograma, za obavljanje usluga zračnog prijevoza smije za slijetanje i uzlijetanje upotrebljavati samo kontrolirani aerodrom za koji su utvrđeni postupci za instrumentalno prilaženje.
 

Obveze operatora aerodroma

 

Članak 36.

Operator aerodroma obvezan je omogućiti nesmetanu uporabu operativnih površina, objekata, uređaja i opreme prema njihovoj namjeni i kapacitetu, u skladu s odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i odgovarajućih EU propisa.

 

Nacionalno povjerenstvo za olakšice

 

Članak 37.

(1) U cilju pojednostavnjivanja postupaka i dokumentacije vezano za kretanje zrakoplova, posade, putnika i njihove prtljage, tereta, pošte i zrakoplovnih zaliha, Vlada osniva Nacionalno povjerenstvo za olakšice.

(2) Za članove Nacionalnog povjerenstva za olakšice imenuju se predstavnici ministarstava nadležnih za poslove civilnog zračnog prometa, unutarnjih poslova, financija (carine), turizma, vanjskih poslova, zdravstva, Agencije, operatora aerodroma i zračnih prijevoznika. Članovi Nacionalnog povjerenstva za olakšice imaju pravo na propisanu naknadu.

(3) Na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za olakšice, Vlada donosi Nacionalni program za olakšice.

(4) Agencija nadzire razvoj Nacionalnog programa za olakšice i prema potrebi predlaže Nacionalnom povjerenstvu za olakšice njegove izmjene i dopune.



>>> vidi cijeli zakon (grafički uređen) OVDJE


 
  • Verzija pripremljena za ispis
  • Send by email