Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću i druge novine u Zakonu o trgovačkim društvima

Foto: Shutterstock

Na 5. sjednici Hrvatskog sabora, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. U odnosu na dosadašnje odredbe Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 152/2011-pročišćeni tekst; u nastavku teksta: ZTD), najznačajniju novinu predstavlja mogućnost osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.

Od drugih značajnijih novina ističemo nove odredbe o odgovornosti članova uprave društva s ograničenom odgovornošću u slučaju nepokretanja stečaja.

Za istoimeni seminar prijaviti se možete na linku

 http://www.poslovni savjetnik.com/sites/default/files/dir_porezi/edukacija%2022.10..pdf

Osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću

Izmjenama i dopunama ZTD-a omogućeno je osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću koje ima najviše tri člana i jednog člana uprave. Osnivanje ovog novog oblika društva s ograničenom odgovornošću, koje se također provodi kod javnog bilježnika, znatno je pojednostavljeno i ubrzano u odnosu na osnivanje klasičnog društva s ograničenom odgovornošću. Skraćena tvrtka ovog jednostavnog oblika društva s ograničenom odgovornošću sadržava oznaku „j.d.o.o.“.

Najniži iznos temeljnog kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću je 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 1,00 kuna. Svaki iznos od jedne kune nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose kuna. Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu, što znači da se ne mogu se uplatiti u stvarima, ili pravima.

Prijava za upis društva u sudski registar nadležnog trgovačkog suda podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu. Jednostavno društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.

Ove zakonske rezerve smiju se upotrijebiti u sljedećim slučajevima: za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva, za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.

 

 

 

Cijeli članak pročitajte u novom broju časopisa Direktor, broj 10, listopad 2012.
Autor: Božo Prelević, dipl. iur

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox