Medicinske pretrage od kojih imate više štete nego koristi

Imamo tu naviku ići doktoru i za najmanju bol ili neugodnost, a to nerijetko završava nepotrebnim pretragama i „kljukanjem“ antibioticima za stvari protiv kojih oni uopće ne djeluju. Novilist.hr popisao je neke pretrage kojima se pacijenti redovito podvrgavaju, a zapravo čine više štete nego koristi.

 

Po sudu skupine američkih znanstvenika iz National Physicians Alliance (NPA), postoje postupci koji se vrlo često primjenjuju bez pravog medicinskog opravdanja, koštaju zdravstveni sustav, a pacijentima mogu donijeti više štete nego koristi.

RTG kralježnice i denzitometrija

Rutinski rendgen kralježnice propisuje se za križobolju, čak i kada nema naznaka nekakvog težeg obika bolesti. Uz to često se izdaju uputnice za denzitometriju (mjerenje gustoće kostiju kako bi se otkrila osteoporoza), no navodno ta pretraga nije potrebna kod žena mlađih od 65 godina i muškaraca mlađih od 70 godina bez posebnih faktora rizika.

Antibiotici

Antibiotici djeluju na bakterije, ne na viruse. Protiv virusa se bori naš imuni sustav, dok je za ubijanje bakterija djelotvoran upravo antibiotik. No, liječnici često običnu virozu liječe antibioticima, ponekad zbog inzistiranja pacijenta, a ponekad da se osiguraju. To naravno nema efekta jer antibiotik neće ubiti viruse, ali će istovremeno učiniti veliku štetu organizmu, oslabiti imunitet, stvoriti plodno tlo za razvoj gljivičnih infekcija…

Mnoge rutinske pretrage izlažu pacijenta nepotrebnim invazivnim pretragama, suvišnom liječenju i mogućnosti pogrešne dijagnoze.

Kontrola astme inhalacijom kortikosteroida

Pedijatri često preporučuju inhaliranje kortikosteroida za kontrolu astme, no, piše novilist.hr, treba se suzdržavati od toga. Na kraju krajeva kortikosteroidi, iako vrlo korisni u mnogim situacijama, ako se ne koriste pravilno mogu dovesti do ozbiljnih oštećenja.

RTG

Pacijenti, tvrde liječnici, imaju mišljenje da rendgen uvelike pomaže i radije će ići na snimanje nego popiti lijek. No, rendgen je naravno zračenje i definitivno nije preporučljiv osim ako je zaista neophodan.

Prema europskim statistikama, 75 posto antibiotika popije se nepotrebno. U Hrvatskoj dnevno antibiotike uzima oko 100.000 ljudi.

Za ovaj problem vrlo često čak nisu krivi niti liječnici, već pacijenti koji inzistiraju, a ako ne dobiju što žele, otići će drugom liječniku. Trebalo bi, piše novilist.hr, poraditi na kreiranju smjernica za liječnike kako se ponašati u kojoj situaciji, ali poraditi i na obrazovanju stanovništva.

I još jedna stvar, umjesto da liječimo sve moguće bolesti (i to pogotovo na krive načine) trebamo poraditi na tome da spriječimo njihovo pojavljivanje. Pravilnom i zdravom prehranom, kretanjem i vježbanjem te svođenjem stresa na minimum, možemo zasigurno bar prepoloviti svoje odlaske liječniku. (MJ)

 

Izvor: www.novilist.hr

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox