Istraživanje: Podjednak broj onih koji podržavaju i ne podržavaju uvođenje eura u Hrvatskoj

U posljednja tri mjeseca porastao je udio ispitanika koji podržavaju uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, s 37 na 42 posto, što je gotovo podjednako udjelu onih koji ne podržavaju uvođenje eura (41%).

Istodobno, građani više naglašavaju jednostavnije poslovanje s drugim zemljama u Eurozoni kao glavnu prednost uvođenja eura. Udio onih koji smatraju da uvođenje eura nema nikakvih prednosti za Hrvatsku je i dalje stabilan: takav stav dijeli više od četvrtine ispitanika, točnije 27%, rezultati su istraživanja koje je provela Agencija za istraživanje tržišta Improve na nacionalno reprezentativnom uzorku odrasle online populacije o tome koliko građani znaju o euru kao službenoj valuti i promjenama koje nas čekaju te kakav je njihov stav o uvođenju eura.

Iako obveza nastupa tek 5. rujna, dvojno je prikazivanje cijena već prisutno u trgovini - gotovo trećina ispitanika ne zna da je to obveza kako javnog tako i privatnog sektora, a nije im poznat ni datum otkad bi se cijene trebale obvezno početi dvojno prikazivati, pokazalo je istraživanje agencije Improve o tome koliko građani znaju o euru.

Istraživanje provedeno u dva vala, od 15. do 31. ožujka i od 15. lipnja do 4. srpnja, pokazalo je kako se povećao udio građana koji podržavaju uvođenje eura kao službene valute u RH (rast za 5 postotnih poena u odnosu na ožujak 2022). Gotovo petina građana je još uvijek neodlučna, a zanimljivo je kako se većinom radi o mladima u procesu školovanja.

Nešto više od četvrtine građana ne zna ili nije sigurno da se krediti i depoziti u bankama automatski prebacuju u eure i to bez ikakve naknade.

U odnosu na prvi val istraživanja, bolje se procjenjuje razina vlastite upoznatosti s detaljima uvođenja eura. Međutim, objektivno gledajući, rezultati ukazuju da je još uvijek velik udio građana koji ne zna osnovne i bitne detalje oko uvođenja eura, navodi se u analizi rezultata istraživanja.

Hrvatska 1. siječnja 2023. ulazi u euro područje. Prvi pozitivni učinci tog procesa postali su vidljivi već nekoliko dana nakon što je EcoFin, gospodarsko financijsko vijeće Europske unije, objavilo odluku: tri glavne svjetske rejting agencije podigle su prvi put hrvatski kreditni rejting na investicijsku razinu. Eurozona je jedna od ekonomski najjačih regija u svijetu, obuhvaća više od 340 milijuna stanovnika, a njena valuta, euro, je jedna od najlikvidnijih svjetskih valuta.

S druge pak strane, prvi put jedna zemlja ulazi u eurozonu u globalno visoko inflatornom okruženju, a građani su zabrinuti zbog rasta cijena koji bi uvođenje eura moglo dodatno potaknuti.

Ako je suditi po istraživanju, potrebno je još više kampanja i snažnijeg educiranja građana o euru i što će on značiti za gospodarstvo, ali i za svakog stanovnika. Posebno kako se ne bi dogodile situacije da su pojedinci pomislili da je niža cijena u trgovini akcijska i kupovali više proizvoda, da bi se na blagajni šokirali kako je riječ o vrijednosti i cijeni u eurima.

Sažetak rezultata istraživanja objavljuju ekskluzivno dva poslovna partnerska portala točkanai.hr  i poslovniFM.

Prednosti uvođenja eura

I dalje se glavnim prednostima uvođenja eura smatraju jednostavnost poslovanja s drugim zemljama unutar eurozone, zaobilaženje troškova konverzije (zamjene valuta), zajednička valuta s drugim članicama EU i stabilnost same valute.

U odnosu na proljetni val, građani više naglašavaju jednostavnije poslovanje s drugim zemljama u Eurozoni kao glavnu prednost uvođenja eura. Istodobno, pao je udio ispitanika koji vide prednost u stabilnosti zajedničke valute.

Segment ljudi koji podržavaju uvođenje eura najviše ističu stabilnost valute i jednostavnost poslovanja sa zemljama u Eurozoni, dok 58% onih koji ne podržavaju uvođenje eura ne vide niti jednu prednost za Hrvatsku.

Među onima koji su još uvijek neodlučni (niti podržavaju, niti ne podržavaju) značajno se rjeđe, kao prednost, navodi porast standarda građana.

Rizici uvođenja eura

Najvećim rizikom uvođenja eura smatra se i dalje porast opće razine cijena različitih proizvoda i usluga zbog zaokruživanja cijena „na više”.

Posljedično tome, građani očekuju i pad životnog standarda, njih čak dvije trećine. Ovaj strah (rizik) više ističu oni koji ne podržavaju uvođenje eura (79%). Oni u prosjeku navode i veći broj rizika / strahova zbog uvođenja eura. Tako ta skupina ljudi znatno češće ističe gubitak nacionalnog identiteta kroz gubitak vlastite valute, ali i gubitak kontrole nad nacionalnom ekonomskom politikom.

U ovom valu manji je udio onih koji kao mogući rizik ističu nesnalaženje s novom valutom. 

Porast opće razine cijena prvo je rangirani rizik kod svih skupina ljudi, bez obzira podržavaju li ili ne uvođenje eura.  Pad standarda, iako je drugo-rangirani rizik, češće ističu oni koji ne podržavaju ili su neodlučni što se tiče stava prema uvođenju eura.

„Neodlučni”, više nego u prethodnom valu istraživanja, ističu gubitak nacionalnog identiteta kao i gubitak kontrole nad nacionalnom ekonomskom politikom. Ujedno, više naglašavaju i strah od pada standarda građana.

Čak 9 od 10 ispitanika očekuje porast cijena u trgovinama kao i porast cijena raznih usluga (npr. frizeri, kozmetičari, auto mehaničari…).

Velik je udio građana (78%; rast za 4 postotna poena) koji očekuju porast raznih bankarskih naknada (npr. za vođenje računa, plaćanja po transakciji). Više je i onih koji očekuju povećanje kamatnih stopa na kredite (59%; rast za 6 postotnih poena).

Većina građana (40 ili više posto) ne očekuje da će biti promjena kamatnih stopa za štednju, plaća zaposlenika ili mirovina.

Oko trećine građana smatra da će plaće zaposlenika i mirovine biti niže. U odnosu na prethodni val, značajno je više onih koji su pesimistični glede visine mirovina (porast za 11 postotnih poena).

Znanje o euru

Ispitanici su procjenjivali točnost odnosno netočnost određenih tvrdnji. Na kraju tog mini „kviza” dobili su informaciju koliko su imali točnih odgovora. Naravno, imali su mogućnost i vidjeti sve točne odgovore, a koji su u grafičkom prikazu navedeni kao (T) / točno odnosno kao  (N) / netočno. Pomalo zabrinjavajući je podatak da je samo 3 posto od 1000 ispitanika starijih od 16 godina, točno odgovorilo na svih 9 pitanja povezanih s uvođenjem eura.

Najviše građana je upoznato s datumom uvođenja eura. Gotovo tri četvrtine ispitanika zna da se krediti i štednje automatski konvergiraju u eure bez ikakvih naknada, ali i da fiksni tečaj konverzije nije 7.9 kn za 1 euro (iako u vrijeme anketiranja nismo još raspolagali informacijom o točnom tečaju konverzije).

Gotovo 70% građana zna da se kovanice eura razlikuju od zemlje do zemlje, te da se obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosi kako na javni tako i na privatni sektor.  No manje su upoznati s datumom kada dvojno iskazivanje iznosa u eurima i kunama postaje obveza.

Zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena za sve poslovne subjekte stupa na snagu 5. rujna  ove godine. Uz pretpostavku da su ostvareni svi tehnički preduvjeti, poslovni subjekti mogu već u srpnju započeti dobrovoljno dvojno iskazivati cijene i novčane iskaze vrijednosti.