Evo iz koje djelatnosti državi duguju 12 milijardi kuna

Foto: Ilustracija

Trgovina na veliko i malo, građevinarstvo i prerađivačka industrija djelatnosti su s najvećim iznosima neplaćenih dospjelih obveza poslovnih subjekata, na te tri djelatnosti otpada oko 63 posto ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje, pokazuju podaci Financijske agencije. 

Krajem rujna u Hrvatskoj su 73.853 blokirana poslovna subjekta (pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost) sa ukupno 63.023 zaposlena imale dugovanja od ukupno 44,6 milijardi kuna. Gledano po djelatnostima po visini iznosa neizvršenih osnova za plaćanje prednjači trgovina na veliko i malo sa 12,2 milijardi kuna dugovanja, što je 27,3 posto od ukupnog iznosa dospjelih neplaćenih obveza poslovnih subjekata u Hrvatskoj krajem rujna. U trgovini su s blokiranim računima 19.462 poslovna subjekta.

Sa 9,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje slijedi građevinarstvo (udio od 22,3 posto), a krajem rujna u toj je djelatnosti bilo blokirano 10.890 poslovnih subjekata. Na trećem je mjestu po visini neizvršenih osnova za plaćanje prerađivačka industrija sa 5,8 milijarda kuna dugovanja (udio od 13 posto) i 7.810 blokiranih poslovnih subjekata. Slijede sa 3,3 milijardi kuna neplaćenih dospjelih računa poslovni subjekti u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane, sa 2,7 milijardi kuna stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, sa 2,1 milijardom kuna poslovanje nekretninama itd.

Najviše blokiranih tvrtki u Zagrebu 

Podaci Fine o neizvršenim nalozima za plaćanje po županijama pokazuju pak da se na poslovne subjekte u Gradu Zagrebu odnosi čak 39,5 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih plaćanja, a sjedište u Zagrebu ima 28,6 posto od ukupnog broja blokiranih pravnih i fizičkih osoba. Tako zagrebački poslovni subjekti imaju neizvršenih naloga za plaćanje u ukupnom iznosu od 17,6 milijardi kuna, a krajem rujna bilo ih je blokirano 21.169.

Sa 4,2 milijarde kuna (udio od 9,5 posto) neizvršenih osnova za plaćanje slijedi 8.550 poslovnih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije, a u Primorsko-goranskoj županiji krajem rujna ta su dugovanja iznosila 3,3 milijardi kuna (udio od 7,3 posto). Više od dvije milijarde kuna neizvršenih osnova za plaćanje imali su i poslovni subjekti u Zagrebačkoj i Istarskoj (od po 2,5 milijardi) i Osječko-baranjskoj županiji (2,1 milijarda kuna).

Slijede Šibensko-kninska sa 1,6 milijardi kuna i Zadarska županija sa 1,3 milijarde kuna, a iznos neizvršenih osnova za plaćanje premašio je milijardu kuna u Varaždinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji (po 1,1 milijarda kuna), potom u Dubrovačko-neretvanskoj (1,07 milijardi) i Brodsko-posavskoj županiji (1,04 milijardi kuna). Istodobno dospjele neplaćene obveze poslovnih subjekata u Ličko-sensjkoj županiji krajem rujna iznosile su 294,5 milijuna kuna, u Požeško-slavonskoj 325,2 milijuna, Bjelovarsko-blogorskoj županiji 383,5 milijuna kuna itd. (Hina/HT)

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox