Razina kretanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS) u proteklih godinu dana pokazuje da su Hrvati, unatoč lošim ekonomskim kretanjima i političkoj neizvjesnosti, još uvijek relativno sretni ljudi, rečeno je na današnjem skupu u povodu godine dana istraživanja NIS-a.

U proteklih godinu dana časopis Banka u suradnji s agencijom Hendal i osiguravajućom kućom Allianz provodili su uz pomoć stručnjaka istraživanje o sreći hrvatskih građana, a rezultati ukazuju na stabilnost NIS-a u Hrvatskoj - kroz to vrijeme došlo je tek do blagog pada razine NIS-a sa 63,8 u veljači 2010. godine na 62,6 bodova u veljači ove godine.
To pokazuje da je Hrvatska relativno sretna zemlja, istaknula je voditeljica projekta NIS-a Marina Ralašić, jer razina od 62,6 bodova znači da je opća razina sreće u pozitivnoj zoni, što je sve iznad 50 bodova. Potvrđuje to i usporedba sa svijetom, jer se u brojnim istraživanjima o kvaliteti života Hrvatska nalazi u sredini sretnih zemalja.

NIS se računa kao prosječna vrijednost devet komponenti, od kojih je u godinu dana najviše palo zadovoljstvo državom, čak za 11 bodova, a na najnižoj su razini zadovoljstvo trenutačnom životnom situacijom i ekološko ponašanje. Ralašić pritom napominje da je procjena zadovoljstva životom u budućnosti, za dvije godine, viša od ocjene trenutne situacije, što pokazuje da su hrvatski građani, unatoč teškoćama, optimisti.

Svjetska istraživanja dokazala su da s rastom BDP-a i standarda ne mora nužno rasti i razina sreće, no s obzirom na iskazano nezadovoljstvo ispitanika trenutnom situacijom, kupovnom moći i novcem kojim raspolažu, prioritet svake Vlade trebalo bi biti kreiranje radnih mjesta, kaže Ralašić. Istraživanje je također pokazalo da su najsretnije regije Zagreb, Dalmacija i Istra, Gorski kotar i Primorje, gdje je NIS znatno viši nego u Sjevernoj Hrvatskoj, Slavoniji te Lici, Kordunu i Baniji.
NIS raste s porastom veličine naselja i stupnja obrazovanja stanovništva, a pada sa starenjem ispitanika, pri čemu su muškarci ukupno sretniji od žena.

Mediji utječu na loše raspoloženje

Profil najsretnijeg Hrvata bio bi đak ili student od 15 do 24 godine iz Zagreba ili većeg dalmatinskoga grada, a najnesretnija je nezaposlena žena, umirovljenica ili kućanica starija od 55 godina, slabog obrazovanja, koja živi u malom mjestu na sjeveru Hrvatske, u Slavoniji ili Lici, Kordunu i Baniji.

Na skupu je direktorica Hendala Ines Došen predstavila najnovije istraživanje NIS-a o utjecaju medija na kvalitetu života građana, koje pokazuje da mediji loše utječu na raspoloženje građana te da su mnogo sretniji oni koji se informiraju preko interneta od onih koji gledaju televiziju.

Na televiziji građani najviše prate informativni program, pri čemu ih više zanima gospodarstvo (31,4 posto) od politike (23,7 posto). Većina građana (68 posto) također smatra da bi mediji trebali više naglašavati realno stanje stvari. (Hina/MJ)