Hrvatski jezik postaje ključ za produljenje radnih dozvola
Ako danas imamo 100 tisuća stranih radnika koji ne govore hrvatski, što će biti za pet godina? Integracija više ne može biti pitanje dobre volje, nego odgovornost svih nas.
Hrvatsko tržište rada sve više ovisi o stranim radnicima, no njihovo zapošljavanje dobiva novu dimenziju. Izmjene Zakona o strancima, koje su stupile na snagu 4. lipnja 2026., donose obvezu učenja hrvatskog jezika, a od 4. lipnja 2027. položen ispit na razini A1.1 postaje uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad za obuhvaćene kategorije radnika. Poslodavci zato već sada trebaju razmišljati o organizaciji nastave, rokovima i troškovima.
O tome što nove zakonske odredbe znače u praksi, kako će utjecati na poslodavce i zašto je učenje hrvatskog jezika mnogo više od administrativnog uvjeta, govori Slobodan Matić, direktor zagrebačkog Centra za poduke i prevoditeljstvo SPES, koji se već više od dvije godine bavi organizacijom integracijskih tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike.
Ako danas procjenjujemo da u Hrvatskoj imamo oko 100 tisuća stranih radnika koji ne govore hrvatski jezik, ne treba biti posebno vidovit da bismo zaključili kako bi taj broj mogao biti znatno veći u sljedećih pet do deset godina. Mogli bismo doći do čak 300 tisuća ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj, a ne poznaju naš jezik. Zato je iznimno važno da strani radnici što prije nauče hrvatski, jer je to jedan od ključnih preduvjeta njihove uspješne integracije. Time ne pomažu samo sebi, nego i svojim obiteljima, kolegama, poslodavcima i cijeloj zajednici. Želimo da postanu samostalni, aktivni i korisni članovi hrvatskog društva, a poznavanje jezika prvi je korak prema tome.
Hrvatska se mijenja, što će biti za 5 ili 10 godina?
Prema procjenama, u Hrvatskoj trenutačno radi više od 200 tisuća stranih radnika. Nešto manje od polovice dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i s Kosova, dok ostatak čine radnici iz Nepala, Indije, Filipina, Pakistana, Uzbekistana, Egipta i drugih zemalja.
“Integracija stranih radnika više se ne može promatrati samo kao pitanje zapošljavanja. Radnik koji ne razumije jezik teško se snalazi u svakodnevnim situacijama, od odlaska liječniku i komunikacije s institucijama do razumijevanja radnih uputa i vlastitih prava.” naglašava Matić.
Hrvatski jezik nije samo gramatika i vokabular. To je alat koji čovjeku omogućuje samostalnost. Kada radnik može razumjeti što mu govori nadređeni, razgovarati s kolegama, otići liječniku ili sam obaviti administrativni posao, tada počinje prava integracija. Ne želimo da ljudi u Hrvatskoj godinama žive, a da ostanu izolirani u vlastitim jezičnim zajednicama.
Što poslodavci moraju znati o novim pravilima?
Izmjene Zakona o strancima stupile su na snagu 4. lipnja 2026., dok se obveza polaganja ispita hrvatskog jezika primjenjuje od 4. lipnja 2027. Za obuhvaćene državljane trećih zemalja poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1 postaje uvjet povezan s produljenjem dozvole za boravak i rad.
Poslodavci su do sada često postavljali pitanje: moramo li organizirati tečaj hrvatskog jezika? Sada je jasno da se više ne radi o tome žele li ili ne žele ulagati u jezično obrazovanje. Potrebno je pravodobno organizirati učenje i osigurati da radnici ispune zakonsku obvezu. Ako to ne učine, mogu se suočiti s problemima prilikom produljenja dozvola, ističe Matić.
Važno je naglasiti da se obveza ne odnosi na sve strane radnike jednako. Zakonom su predviđena i izuzeća, među ostalim za osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Hrvatskoj te za osobe koje govore jezikom iz podskupine južnoslavenskih jezika.
Za poslodavce koji zapošljavaju veći broj radnika iz udaljenih zemalja, poput Nepala, Indije ili Filipina, organizacija tečajeva postaje posebno važna.
Vaučeri pokrivaju do 70 posto troška, ali sustav ima i prepreke
Jedna od važnih mogućnosti za poslodavce i radnike jest korištenje vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za sufinanciranje integracijskih tečajeva hrvatskog jezika. Ovisno o uvjetima i veličini poslodavca, sufinanciranje može iznositi od 30 do 70 posto troškova.
No, Matić upozorava kako mogućnost sufinanciranja ne znači da svi radnici i poslodavci automatski imaju pravo na vaučer.
Sustav vaučera ima jasno propisane uvjete. Programi su definirani brojem školskih sati, načinom izvođenja nastave, evidencijom i drugim pravilima. Problem nastaje kada poslodavci pretpostave da pravo na vaučer imaju svi strani radnici, a onda se pokaže da postoje ograničenja. Primjerice, radnici zaposleni preko agencija za ustupanje radnika u određenim situacijama ne mogu ostvariti sufinanciranje, iako rade u djelatnosti za koju je program predviđen. To su pitanja koja bi trebalo dodatno razmotriti i unaprijediti.
Matić smatra da bi sustav trebao biti što jednostavniji i dostupniji, jer je cilj zakonske obveze da što veći broj stranih radnika zaista nauči hrvatski jezik.
Ako želimo da radnici nauče jezik, moramo im omogućiti da ga uče. Nije dovoljno propisati obvezu. Potrebno je osigurati dostupne programe, razumne troškove i organizaciju koja odgovara njihovim radnim obvezama.
Tečajevi na radnom mjestu: kako riješiti najveći problem poslodavaca?
Jedan od najvećih izazova u organizaciji nastave jest činjenica da strani radnici često rade u smjenama, na različitim lokacijama i s vrlo zahtjevnim rasporedima. Zbog toga klasična nastava u fiksnim terminima nije uvijek praktična.
SPES od sredine 2024. godine provodi integracijske tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike, a do sada je kroz programe prošlo više stotina polaznika. Tečajevi su prilagođeni djelatnostima poput građevinarstva, ugostiteljstva, prehrambene i prerađivačke industrije, prometa, telekomunikacija te zdravstvene i socijalne skrbi.
Poslodavcima je najvažnije da im organizacija tečaja ne stvara dodatne probleme u poslovanju. Zato nastavu organiziramo u njihovim prostorima, u terminima koje dogovorimo, bez obzira na to gdje se nalaze u Hrvatskoj. Naš tim pomaže i oko administracije, provjere uvjeta za vaučere i pripreme dokumentacije. Poslodavac ne mora sam prolaziti kroz cijeli postupak, objašnjava Matić.
SPES je nedavno otvorio i Centar za integracijske tečajeve u poslovnom tornju Zagrepčanka, namijenjen poslodavcima iz Zagreba i Zagrebačke županije koji nemaju odgovarajući prostor za nastavu ili nemaju dovoljan broj radnika za organizaciju tečaja u vlastitim prostorijama.
Za kraj Matić zaključuje: Uspješna integracija zahtijeva suradnju države, poslodavaca, obrazovnih institucija i samih radnika. Jezik bi trebao postati dio poslovne strategije kompanija koje zapošljavaju strane državljane, a ne samo zakonska obveza koju treba ispuniti u posljednji trenutak.
PS/IČ
