Mijenjaju se štedne navike hrvatskih građana
U financijskoj imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti iako se nastavlja trend smanjenja njihovog udjela jer se građani sve više okreću drugim mogućnostima ulaganja na tržištu kapitala. Pokazuje to najnovija analiza HGK o depozitima hrvatskih građana, predstavljena na okruglom stolu koji se povodom Svjetskog dana štednje održao u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Raste imovina te broj građana koji ulažu u UCITS fondove, kao i u državne vrijednosne papire. Također više od 500 tisuća građana štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove.
Predstavljajući najnoviju analizu HGK o depozitima kućanstava po županijama Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva HGK, navela je da, kao i ranijih godina, na sedam jadranskih županija otpada najveći udio, 41 posto svih depozita.
U Gradu Zagrebu koncentrirano je 28 posto svih depozita, a preostalih 31 posto depozita nalazi se u 13 ostalih županija. Prosječni depoziti po stanovniku na razini Hrvatske iznose 11.048 eura, što je 3,5 posto više nego u lipnju prošle godine, kada je provedena prethodna analiza.
Najveće depozite po stanovniku ima Grad Zagreb - 15.539 eura, a potom slijedi Istarska županija s 15.522 eura, dok Vukovarsko-srijemska županija i ove godine bilježi najmanji depozit po stanovniku - 5.666 eura. U odnosu na lipanj prošle godine, depoziti kućanstava rasli su u svim županijama, a prosječan rast na razini Hrvatske je 5,4 posto. Najviše su realno rasli depoziti u Požeško-slavonskoj županiji (7,5%), a najmanja promjena je zabilježena u Primorsko-goranskoj županiji (3,4%), iznijela je Dominović podatke iz analize.
Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić osvrnula se na velik interes građana za državne vrijednosne papire, kroz čija su 23 izdanja građani sudjelovali s više od 538 tisuća ponuda u ukupnoj vrijednosti većoj od 20 milijardi eura.
S ciljem daljnje aktivacije štednje, povećanja likvidnosti domaćeg tržišta kapitala i usmjeravanja privatnog kapitala u gospodarstvo, u 2027. uvodi se hrvatski investicijski račun. Riječ je o posebnom računu za ulaganje fizičkih osoba u financijske instrumente uz povoljniji porezni tretman i manje administrativno opterećenje čime se želi omogućiti jednostavnije dugoročno ulaganje na tržištu kapitala, kazala je Rogić Lugarić.
Hrvatski su građani razmjerno nisko zaduženi, no zaduženost raste zbog višegodišnjeg brzog rasta kredita. Zbog toga je HNB od sredine 2025. u dva navrata pooštrio kriterije kreditiranja, što je smanjilo rizičnost novoodobrenih kredita i ublažilo rast rizičnijih, nestambenih kredita. Istodobno, raste i štednja.
Stopa štednje u Hrvatskoj raste, upućujući na oprez građana u neizvjesnim globalnim uvjetima. Relativno se malo ulaže u osiguranja, investicijske fondove i obveznice. Sklonost ulaganju u nekretnine stvara dodatni pritisak na rast njihovih cijena i smanjuje priuštivost, uključujući priuštivost kupnje na kredit, kazala je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke.
U fokusu prvog panela Štednja i ulaganja – Kako se mijenjaju navike građana? bili su stanje, trendovi, izazovi i očekivanja po pitanju pojedinih oblika štednje, ulaganja i osiguranja iz perspektive različitih financijskih institucija. U panelu su sudjelovali Tadija Vrdoljak, predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK i član Uprave HPB-a, Marin Hrešić, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK i predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatia, Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja te Vladimir Potočki, član Uprave Auro Domusa.
O uvođenju hrvatskog investicijskog računa te njegovom značaju za razvoj hrvatskog tržišta kapitala, iz perspektive regulatora i industrije razgovarali su Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e i Tamas Nagy, predsjednik Grupacije tržišta kapitala HGK i voditelj tima upravljanja investicijskim proizvodima u Erste&Steiermarkische banku.
Hrvatski investicijski račun predstavlja priliku da se taj početni interes pretvori u dugoročnije sudjelovanje građana na tržištu kapitala. Njegov cilj nije potaknuti kratkoročno trgovanje, već stvoriti jednostavniji okvir za dugoročnu štednju i ulaganje te pridonijeti razvoju investicijske kulture u Hrvatskoj, naglasila je Staničić.
Svaki građanin moći će imati samo jedan investicijski račun, a ukupan iznos svih uplata na taj račun tijekom života iznosi 200.000 eura odnosno 250.000 uz ispunjenje određenih zakonskih uvjeta. Putem HIR-a moći će se ulagati u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca te udjele u UCITS fondovima uključujući ETF-ove.
Na okruglom stolu istaknuta je važnost financijske pismenosti i kontinuiranog financijskog opismenjavanja građana, posebice mladih. HGK na tome intenzivno radi više od 11 godina, u suradnji s financijskim institucijama i regulatorima. Od početka ove godine kroz aktivnosti HGK obuhvaćeno je više do 1.400 srednjoškolaca i studenata u 14 gradova, a aktivnosti se nastavljaju i u nadolazećem razdoblju. PS/SM
