Referendum o EU nakon potpisivanja pristupnog ugovora

Referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju provest će se nakon potpisivanja ugovora o pristupanju Uniji, odlučio je danas Hrvatski sabor, izmijenivši Deklaraciju o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU. Referendum će se održati u roku od 30 dana od dana potpisivanja pristupnog ugovora, a nakon referenduma, ovisno o njegovim rezultatima, Hrvatski bi sabor pristupio ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske EU.

 

Saborska je većina odbila amandman HNS-a da se u Deklaraciji striktno ne navodi rok do 30 dana za provođenje referenduma. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković prethodno je iznio stav vlade koja se protivi HNS-ovu amandmanu, ističući da bi se njegovim prihvaćanje prolongirao ulazak Hrvatske u EU.
Napomenuo je da procedura ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u zemljama članicama po dosadašnjoj praksi traje i godinu dana te da taj proces sigurno neće ni početi prije nego Hrvatska za ulazak u Uniju dobije potporu svojih građana na referendumu te dok se s istim ne usuglasi i Hrvatski sabor.

Sabor je donio i s propisima EU uskladio Zakon o elektroničkom novcu, koji propisuje da institucije za elektronički novac više nisu i kreditne institucije te da minimalni temeljni kapital institucije za elektronički novac iznosi 2,6 milijuna kuna.

 

Podrška izvješću o privatizaciji Ine

 

Izvješće o radu saborskog istražnog povjerenstva za privatizaciju Ine, ono koje su na povjerenstvu izglasali članovi iz HDZ-a i HSS-a, dobilo je potporu saborske većine, dok su oporbeni zastupnici, čiji su članovi povjerenstva tom izvješću priložili izdvojeno mišljenje, glasovali protiv. Prema prihvaćenom izvješću, sporna je prva privatizacija Ine, ona iz 2003. godine, koja, po mišljenju većine, nije bila provedena na transparentan način te je bila štetna po nacionalne interese.
Oporba, pak, u izdvojenom mišljenju, koje je saborska većina odbila, tvrdi da je za Hrvatsku štetan ugovor s Ininim strateškim partnerom MOL-om iz 2009. godine, kojim je mađarska kompanija dobila neprimjereno velika upravljačka prava u Ini.

Zastupnici su dopunili dnevni red s 15 novih točaka među kojima i sa šest SDP-ovih antirecesijskih mjera - izmjene zakona o porezu na dobit, o posebnom porezu na kamate, o doprinosima, o PDV-u i o rokovima plaćanja obveza te odluku da se iz državnog proračuna uplati više novca za HBOR. Iako je SDP tražio da se spomenuti zakoni rasprave po hitnom postupku, tome se usprotivio HDZ u čije je ime Andrija Hebrang rekao da SDP-ovi zakoni duboko zadiru u proračun koji je tek donesen te da ih stoga treba raspraviti u redovitoj proceduri. (Hina/MJ)

 

Foto: www.sabor.hr

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox