Ova će godina biti još jedna godina snažnih ograničenja, prema prognozama HNB-a u 2012. očekuje se pad BDP-a za 1 posto, no iako predviđanja nisu blistava, prognoze nisu tako loše ako konačno iskoristimo ovu godinu i stvorimo uvjete da ekonomija u 2013. ponovno raste, rekao je u Opatiji guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.

Govoreći na na početku dvodnevne znanstveno-stručne konferencije "Hrvatsko novčano tržište", Rohatinski je poručio kako kretanju sredstava na pokretanje proizvodnje i zapošljavanja ne može pomoći "nikakvo bacanje novca iz helikoptera ili revolucionarne ideje o izravnom kreditiranju proizvodnih programa iz središnje banke", nego "samo bolne reforme i strukturne promjene u funkcioniranju ekonomije".

Iznio je prognoze HNB-a o očekivanom padu BDP-a u ovoj godini za 1 posto, domaća potrošnja past će za 0,8 posto, izvoz roba i usluga za 1,2 posto, a očekuje se i stagnacija ulaganja. Tekuća inflacija ubrzat će s prošlogodišnjih 2,1 posto na oko 3,5 posto u ovoj godini.

"Nije tako loše"

Deficit platne bilance povećat će se s 1 na 2 posto BDP-a, inozemni dug na oko 102 posto BDP-a, ali će se, ako se zadrži kreditni rejting, on moći refinancirati po postojećim uvjetima. Očekuje se da će se plasmani banaka povećati za oko 5 posto.

Ističe i da će se, ako se ostvare najavljene mjere, deficit konsolidirane opće države smanjiti s 5,8 na oko 5 posto BDP-a, a javni dug dostići 56 posto BDP-a. Naglašava kako treba nastaviti s fiskalnom konsolidacijom.

Iako predviđanja nisu blistava s aspekta socijalnih očekivanja i političkih obećanja, Rohatinski kaže kako prognoze nisu tako loše, ako konačno iskoristimo ovu godinu, posložimo kockice i stvorimo uvjete da ekonomija u 2013. ponovno raste. Napomenuo je kako će 2012. biti još jedna godina snažnih ograničenja i izazova suočavanja s tim ograničenjima.

Pad investicija

Obrazlažući osnovna ograničenja, uz ona vanjska (povratak recesije u EZ), naveo je da su investicije u Hrvatskoj zadnje tri godine smanjene za 28 posto te da je priljev inozemnog kapitala s 9,5 posto BDP-a u 2008. pao na 1,1 posto u 2011. godini.

Inozemni dug je na razini od oko 100 posto BDP-a, pa se zemlja mora svake godine financirati inozemnim zaduženjem od oko 18 milijarda eura, a fiskalna konsolidacija, koja uključuje povećanje cijena i usluga javnog sektora, znači daljnje smanjenje dohotka stanovništva.

Imajući na umu ta ograničenja, predvidjeli smo da će u 2012. biti teško zadržati razinu proizvodnje i zaposlenosti iz 2011. (Hina/jk) 

Foto: Zarko Basic/PIXSELL