Kada govorimo ambalažnom otpadu od pića i napitaka Hrvatska se kreće u europskom prosjeku s 25 posto od ukupnog ambalažnog otpada. Međutim, ono što je velika razlika od Europe je da u pet godina postojanja Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu još ne postoji organizirano skupljanje, piše Poslovni dnevnik.

Tako se ne skupljaju boce ulja, deterdženata ili destilirane vode, kao ni kartonske ili staklene ambalaže pod izlikom da su spremnici uništeni. Međutim, proizvođači i uvoznici redovito, u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, plaćaju naknadu odlaganja za taj otpad.

Prema europskim direktivama Hrvatska bi morala osigurati se baze podataka o ambalaži i ambalažnom otpadu usklade kako bi se pratila provedba ciljeva.

Kriminalna pozadina

Vlada ni jednom nije objavila podatke po vrstama ambalaže izbačene na tržište, također ni ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić, nikad nije objavila ciljeve koliko se mora skupiti i reciklirati navedene ambalaže u godini dana, navodi Poslovni dnevnik.

U uspješnosti sustava može se samo nagađati, međutim Poslovni dnevnik iznosi brojke koje jasno daju do znanja kako postoji kriminalna pozadina.

U prvih devet mjeseci 2006. godine prikupljeno je 472 milijuna boca. Do kraja godine prikupilo se još 435 milijuna boca, pa je kao konačan podatak iznesena brojka od 972 milijuna boca. Kako je moguće da je u samo tri mjeseca prikupljeno tih 435 milijuna boca? Šverc koji je tada krenuo i nastavio se u 2007. godini donio je 500 milijuna kuna kriminialne zarade, navodi Poslovni dnevnik. (S.J.)

Izvor: Poslovni dnevnik, izdanje 26.11.2010.