Misija MMF-a koju je predvodio James Roaf, boravila je u Beogradu od 9. do 21. lipnja radi završetka četvrtog razmatranja rezultata u provođenju aktualnog stand-by aranžmana iz predostrožnosti, ali i u vezi s narednim, petim tromjesečnim razmatranjem.

Tijekom posjeta misije razmatrana su najnovija makroekonomska i fiskalna kretanja, realizacija obveza predviđenih programom za prvo tromjesečje 2016, kao i mjere ekonomske politike za naredni period. Posebna pozornost posvećena je provođenju strukturnih reformi, koje trebaju osigurati konkurentnost privrede, rast i zaposlenost.

Ključna pitanja prilikom ovog posjeta bila su pored makroekonomske i fiskalne situacije, reforma javnog sektora, reforma javnih poduzeća i onih u restrukturiranju. Najvažnije su racionalizacija zaposlenih u javnom sektoru, restrukturisanje velikih državnih poduzeća kao što su EPS, Srbijagas i Železnice i završetak procesa privatizacije najvećih poduzeća u vlasništvu države među kojima su i RTB Bor, Resavica, Petrohemija, itd.

Poslije završetka pregovora bila je zajedničku konferenciju za novinare. Srbija je dobila pohvale za stanje javnih financija, ali je morala obrazložiti zašto kasni s otpuštanjem viška zaposlenih u javnom sektoru i s provođenjem reogranizacije velikih javnih poduzeća.

Srbija je s MMF-om zaključila u veljači 2015. trogodišnji stand-by aranžman iz predostrožnosti vrijedan 1,2 mlrd. eura, ali se vlada više puta izjasnila da je njeno opredjeljenje da ne povlači taj novac. Do sada su tri revizije aranžmana zaključene s pozitivnom ocjenom, a četvrta, koja je započeta uoči izvanrednih parlamentarnih izbora, još nije zaključena. Iz MMF-a su tada objasnili da je to uobičajena praksa pred izbore, da ta institucija otvori, ali ne zaključi reviziju, objasnivši to time što vlada u tehničkom mandatu nema ovlaštenja da primjenjuje dogovorene mjere.

Tijekom prethodnih razgovora, podsjećaju iz NBS-a, iznijete su ocjene da je inflacija niska i stabilna, fiskalni deficit od 3,7% BDP u 2015. je na najnižem nivou od 2008., a da program reformi financijskog sektora dobro napreduje.

Šef misije MMF-a za Srbiju James Roaf izjavio je na početku najnovijih pregovora da povećanje plaća i mirovina u ovoj godini ne dolazi u obzir, zbog kašnjenja racionalizacije javnog sektora, a kako je rekao, MMF ne vidi prostor za povećanje ni u 2017. Roaf je rekao da svaki razgovor o plaćama u javnom sektoru i mirovinama mora krenuti od veoma teške demografske situacije. „Javni sektor zapošljava više ljudi nego privatni, a za isti posao isplaćuje veće zarade. Uz to, na svakog radnika koji uplaćuje doprinose u mirovinski sustav dolazi umirovljenik. Zato se prvobitni program oslanjao ne samo na značajna smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, već i na potpuno zamrzavanje plaća i mirovina tijekom tri godine”, objasnio je šef misije MMF.

Povećanje plaća u javnom sektoru i mirovina će morati sačekati šestu reviziju tekućeg aranžmana Srbije sa MMF-om, poslije koje će se znati kakva će biti godina u cjelini.

Upitan da komentira ocjenu Fiskalnog savjeta da je 75.000 ljudi koje bi trebalo otpustiti previše, Roaf odgovara da vlada još nije u poziciji da s izvijesnošću kaže koji bi trebao biti konačan broj otpuštenih. „Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, Svjetska banka i drugi obavljaju važne pripremne aktivnosti, ali će nova vlada, uključujući ključna ministarstva u smislu potrošnje - kao što su zdravstvo i obrazovanje - morati to pretočiti u jasne planove za sektore u kojima se može smanjiti broj zaposlenih, kao i sektori u kojima je potrebno više zaposlenih. Od smanjenja ukupnog broja, objašnjava, još je važniji proces preraspodjele resursa da bi se osiguralo djelotvornije pružanje javnih usluga u budućnosti, a zato se i govori, istaknuo je, o „racionalizaciji” umjesto samo o otpuštanjima.

Na pitanje da li će MMF, povodom završetka četvrte revizije tekućeg aranžmana sa Srbijom, inzistirati na povećanju cijene struje, Roaf je podsjetio da je predviđeno postupno poskupljenje električne energije tijekom nekoliko godina, kao jedan od elemenata restrukturiranja Elektroprivrede Srbije.

On je istaknuo da je budžetski deficit Srbije u 2015. bio znatno bolji nego što je bilo projicirano i da se MMF nada da će i u 2016. biti niži od predviđenog. „Nerješavanje višegodišnjih strukturnih slabosti u srpskoj ekonomiji značilo bi sporiji rast, višu nezaposlenost i usporavanje približavanja zapadnoeuropskim životnim standardima. To bi na kraju ugrozilo dosadašnje fiskalno poboljšanje i vjerojatno usporilo proces pristupanja EU“, rekao je Roaf.

MMF se složio da se podigne procjena rasta BDP-a u Srbiji za 2016. sa 1,8 na 2,5%.To će pomoći da se uklapamo u mjere fiskalnog prilagođavanja, da ostanemo na putu održivog rasta u narednim godinama.

U tehničkom smislu promatrano, uprava direktora MMF-a ne može odobriti reviziju tehničkoj vladi. To u našem slučaju znači da je misija, obavila tehnički dio posla, ali da će se do zaključenja ovih revizija vlada morati formirati. Do zasjedanja uprave naša vlada će morati da ispuni i neke konkretne uvjete. Neki od uvjeta bit će vezani za racionalizaciju, odnosno za otpuštanje u javnom sektoru. Do zasjedanja uprave direktora MMF-a, naša vlada će morati da dokaže da je broj ljudi u javnom sektoru manji za 14.500.

Na kraju posjeta, misija MMF-a je izdala je sljedeće priopćenje za tisak (Press Release, June 21, 2016). Stavovi izraženi u ovom priopćenju su stavovi tima MMF-a i ne moraju predstavljati odraz stavova Izvršnog odbora MMF-a (odnosno uprave direktora):

Misija MMF-a vodila je konstruktivne razgovore s tehničkom vladom i postigla sporazum na nivou tima s vlastima o politikama potrebnim da bi se okončale četvrta i peta revizija SBA. Sporazum podliježe potvrdi od strane nove vlade, završetku aktivnosti koje se tiču ključnih strukturnih, fiskalnih i financijskih mjera, kao i odobrenju od strane rukovodstva i Izvršnog odbora MMF-a. Razmatranje od strane Izvršnog odbora je okvirno zakazano za kraj kolovoza. Okončanjem revizija dodatnih će 117 mil. SDR (oko 147 mil. eur) biti stavljeno na raspolaganje Srbiji u okviru SBA, čime će ukupan raspoloživi iznos doseći 608 milijuna SDR (762 mil. eur). Vlasti Srbije su najavile da ne namjeravaju povlačiti sredstva raspoloživa u okviru aranžmana.

Dobri rezultati ekonomskog programa Srbije se nastavljaju. Ekonomski rast jača, podržan značajnim investicijama i povećanjem neto izvoza. Inflacija je ostala na niskom i stabilnom nivou, premda ispod cilja, zbog uvoznih cijena i cijena prehrambenih proizvoda koje su bile niže od očekivanih. Eksterni deficit bilanca tekućih transakcija opada zahvaljujući značajnim izvoznim rezultatima. Sada očekujemo da će u 2016. godini realan rast BDP iznositi 2,%, a inflacija 1,3%.

Srpske vlasti nastavljaju postizati važan napredak u fiskalnoj konsolidaciji. Dobri fiskalni rezultati iz 2015. godine nastavljaju se i u 2016. godini i svi kvantitativni ciljevi izvršenja u okviru programa za kraj ožujka su realizirani, a većina u značajnoj mjeri i prebačena. Pod uvjetom da se do kraja godine nastavi bolja naplata prihoda i racionalno izvršenje budžetskih rashoda, u 2016. godini deficit općeg nivoa države bi trebalo da opadne na oko 2,5% BDP, u usporedbi s prvobitnim ciljem od 4% BDP, čime bi bila zabilježena još jedna godina fiskalnih rezultata koji su značajno bolji od projiciranih.

Međutim, i dalje postoje važni izazovi koje treba prevazići da bi se postiglo trajno poboljšanje fiskalne situacije i da bi Srbija bilježila viši rast u srednjoročnom periodu. U fiskalnom sektoru, potrebni su daljinji napori da bi visok javni dug Srbije počeo bilježiti stabilan i održiv pad, uz stvaranje prostora za neophodne javne investicije i osiguranje rezervi za potencijalne fiskalne rizike. Odluka o racionalizaciji javnog sektora iz prosinca 2015. godine je realizirana u skladu s planom i vlada je ustrajana da nastavi s reformom državne uprave na osnovu dubinskih funkcionalnih analiza koje se provode u suradnji sa Svjetskom bankom. Ta reforma će unaprijediti efikasnost javnog sektora i istovremeno doprinijeti potrebnom sniženju deficita. Neophodno je jačanje okvira za javne investicije, uključujući pažljivu analizu isplativosti svih projekata i integraciju s nacionalnim razvojnim prioritetima da bi se osiguralo efikasno korištenje javnih resursa i obuzdali s time povezani fiskalni rizici.

Potrebna je odlučnija reforma državnih poduzeća, uključujući velika javna i rudarska poduzeća. Tijekom dužeg niza godina, propust da se neefikasna i neodrživa državna poduzeća restrukturiraju predstavljao je veliku prepreku rastu u kojemu bi glavnu ulogu igrao privatni sektor i dovodio je do čestog preuzimanja obaveza državnih poduzeća u javni dug. Ostvaren je važan napredak u stvaranju ravnopravnih uvjeta za poslovanje državnih i privatnih poduzeća i rješavanju pitanja nekih od strateški važnih državnih poduzeća koja su obuhvaćena programom. Međutim, realizacija značajnijih pozitivnih efekata zahtijeva odlučnije restrukturiranje velikih državnih poduzeća, uključujući EPS, RTB Bor i Resavicu. Jedini održiv način da se zaštite radna mjesta u državnim poduzećima, a da se pritom ne poseže uvijek iznova za sredstvima poreskih obveznika da bi se poduzeća spašavala, jeste njihovo restrukturiranje da bi se osigurala njihova održivost na komercijalnim osnovama.

Misija MMF-a podržava oprezan stav NBS-a u otpuštanju monetarne politike. Prostor za daljanja snižavanja kamatnih stopa će zavisiti od kretanja inflatornih očekivanja, daljnjeg razvoja situacije u pogledu neizvjesnosti na međunarodnim finansijskim tržištima i daljeg unapređenja fiskalne pozicije.

Reforma financijskog sektora dobro napreduje i doprinijet će življoj ekonomskoj aktivnosti putem unaprijeđene financijske stabilnosti i intermedijacije. Prošlogodišnje specijalne dijagnostičke studije kvaliteta aktive banaka potvrdile su dobro finansijsko stanje svih sistemski važnih banaka i banke primenjuju preporuke da bi se pozabavile važnijim slabostima koje su studije identificirale. Plan reformi u financijskom sektoru za 2016. godinu fokusiran je na dvije oblasti: kao prvo, na reformu državnih financijskih institucija i, kao drugo, na punu implementaciju strategije za rješavanje problematičnih kredita – što već doprinosi smanjenju visokog nivoa problematične aktive u kreditnim portfeljima banaka, kaže se na kraju priopćenja misije MMF-a.

Iza pohvala MMF-a Srbiji kriju se i ozbiljni zahtijevi za rezovima, koji se od Vlade očekuju u javnim poduzećima i redovima zaposlenih u državnoj upravi. To su bile ključne točke sporova tijekom službenih razgovora Vlade i MMF-a. Prve službene izjave s obje strane bile su pune hvale i optimizma, ali u Vladi Srbije dobro znaju da će MMF biti uporan u svojim zahtijevima, prije svega u pogledu otpuštanja i smanjenja troškova u javnim poduzećima.