Dejan Jovović: Štete od Prištinskih poreza na robu iz centralne Srbije i BiH

Saga o porezima se nastavlja, još uvijek im se ne nazire kraj i pored navodno velikog  međunarodnog pritiska, posebno SAD-a i Europske unije glavnih Prištinskih saveznika, da se one ukinu. Priština, ipak, neće ukidati poreze i odustati od sadašnjeg ponašanja, sve dok Amerika ne bude dovoljno tvrdo to tražila i bila spremna konkretno kazniniti Kosovske Albance, na primjer ukidanjem financijske pomoći.


Samo za 100 dana od kako su privremene institucije u Prištini 21. studenog 2018. godine uvele diskriminacijske  poreze od 100 posto na proizvode iz centralne Srbije i  Bosne i Hercegovine, prodano  je za oko 100 milijuna  eura manje srpske robe na Kosovo i Metohiju, nego u istom periodu prethodne godine (podatak vlade Srbije). Gubi se, znači, oko  milijun eura dnevno,  a realan gubitak je i veći, jer je prije uvođenja ovih poreza postojao trend porasta plasmana robe na KiM. Nesumnjivo je da će ova mjera znatno pogoditi mnoge proizvođače, ali i trgovinske firme, jer u robnoj razmjeni s KiM sudjeluje skoro 3.000 poduzeća iz Srbije.

Biti će veći gubitak ukoliko ovi porezi ostanu, jer će srpski  privrednici izgubiti to tržište. Drugi proizvođači i trgovci su iskoristili ovaj prostor, da kao alternativu, ponude svoje proizvode. Od nametnutih poreza naročito je profitirala  Albanija, koja je samo u veljači ove godine prodala preko 61 posto robe više na KiM  u odnosu na isti mjesec 2018. godine. Ukupna razmjena Srbije s KiM iznosila je 446 milijuna eura u 2018.godini  i bila je 3,3 posto manja nego u 2017. Isporuke su vrijedile 419,3 milijuna eura i bile su manje 4,6 posto. Kosovske  isporuke u centralnu  Srbiju bile su u vrednosti od 27 milijuna eura i 23,8 posto veće  nego 2017.godine. 

U siječnju ove godine na KiM je isporučeno robe u vrijednosti od samo 5,3 milijuna eura, dok je  u siječnju 2018. vrednost prodane robe iznosila 33,8 milijuna eura. Otpremanje robe na KiM je, znači, za 84,3 posto manje, pa se može reći da postoji  skoro potpuna blokada trgovine.  Prema podacima Privredne  komore Srbije, u prosincu prošle godine pad prodanih proizvoda iz centralne Srbije iznosio je 35 milijuna eura, a u studenom 21 milijuna eura.

Ukoliko bi Priština zadržala isti režim tokom čitave 2019. godine, šteta Srbiji bi mogla dostići oko 400 milijuna eura, koliko iznosi i godišnji  suficit u trgovinskoj razmjeni s KiM. Prema  procijenama, bruto domaći proizvod Srbije će 2019. godine biti smanjen od 0,5 do 0,7 posto, ako ne budu ukinuti porezi, i taj problem će ove godine biti jedan od najvećih izazova za domaću ekonomiju, a  to znači da bi izostao navedeni suficit u razmjeni.

Srbija je prije uvođenja poreza bila jedan od najvećih izvora robe koja stiže na KiM. Radi usporedbe Kosovo je iz Njemačke uvozilo  robu u vrijednosti od 300 milijuna eura, Turske 250 milijuna,  Kine 233 milijuna, Italije 162 milijuna, Albanije 152 milijuna, Makedonije 128 milijuna i Grčke 88 milijuna. Iz Srbije je odmah po uvođenju poreza upozoravano na razvijanje crnog tržišta, a sada kada se pogledaju trgovine na sjeveru i jugu vidi se da KiM ima srpske robe, koja se tamo pojavljuje raznim kanalima. Na primjer, srpska pšenica ide u Hrvatsku, iz nje se ona  transportira kao Hrvatska pšenica i prodaje na KiM. Dio robe ide tako što se, recimo, prodaje privredniku u Makedoniji, a ona je zatim ponovno izvozi i prodaje na Kosovu.

Najveću štetu imaju Srpski  privrednici, izvoznici i država, a učinjenu  štetu Srbiji  nema tko nadoknaditi. Velike kompanije koje imaju svoje ispostave u drugim zemljama regije, robu koju su  prodavale iz Srbije, sada prodaju iz tih zemalja. Druge zemlje u regiji iskoristile su činjenicu da je Srbija potisnuta s tog tržišta, tako da je Srbiji učinjena i dugoročna šteta, a to je gubitak tržišta. Proradio je  “šverc komerc” i umjesto da Srpska država prikuplja neke prihode od poreza, ta roba se sada nekim sivim kanalima pojavljuje na tržište KiM, a zbog čega trpe i Kosovske institucije, dok pojedinici imaju veliku korist.

Najveće gubitke ima Srpska prehrambena industrija, i to industrija šećera, žito-mlinska industrija, proizvodnja stočne hrane, bezalkoholnih pića. Na gubitku su i proizvođači građevinskog materijala u  Srbiji. Odluka tzv. Kosovske vlade da uvede poreze od 100 posto na Srpske i proizvode iz BiH, utjecala je na brzo smanjenje prodaje tih proizvoda na Kosovsko tržište u prosincu prošle godine, a s druge strane, omogućila je znatno povećanje isporuke robe iz Makedonije i Albanije. Prema podacima Kosovske Agencije za statistiku, ukupan uvoz robe na Kosovo iz svijeta u prosincu 2018.godine bio je blizu 303 milijuna eura. Oko 47 milijuna eura vrijednosti robe dopremljeno je iz Srbije tijek prosinac 2017, a u prosincu 2018. godine  ona je pala na svega oko 5 milijuna eura.

Uvoz robe na KiM iz zemalja CEFTA iznosio je u prosincu 2018. godine 42,3 milijuna eura, što je manje za 46,8 posto u odnosu na isti mjesec 2017. Najveće udio u uvozu imala su poduzeća iz Makedonije (5,8 posto) i Albanije (5,7 posto). U listopadu prošle godine, prije uvođenja poreza od 100 posto, ukupan uvoz KiM iz svijeta iznosio je 270 milijuna eura. Uvoz robe iz zemalja CEFTA iznosio je 86,2 milijuna eura. U tom mjesecu proizvoda iz centralne Srbije bilo je 12,3 posto, Albanije 7,4 posto, Makedonije 5,1 posto i BiH 2,6 posto u ukupnom uvozu.

Uvoz Kosovskih trgovinskih poduzeća iz zemalja EU u prosincu 2018.godine iznosio je oko 155,1 milijuna eura, što je 51,2 posto ukupnog uvoza. Najveći udio uvoza imala je Njemačka (13,1), Italija (6,3), Grčka (5,9), Slovenija (5,3), Poljska (2,9). Prodaju robe iz drugih zemalja na KiM u posljednjem mjesecu prošle godine, iznosio je 105,4 milijuna eura (34,8 posto). Zemlje s najvećim udjelom u uvozu u ovoj grupi su Turska (10,7 posto) i Kina (9,8 posto).

Neslužbene procjene privrednika govore da je na primjer, samo dvomjesečna blokada prodaja Srpskih proizvoda na tržište KiM, gospodarstvo u 13 općina Pčinjskog i Jablaničkog okruga na jugu  Srbije nanijela  štetu od preko pet milijuna eura mjesečno.

Trgovinska kompanija „Elhan komerc“ iz Bujanovca ocjenjuje da je „opasnije od trenutne financijske štete, mogućnost da porezi ostanu na snazi dođe do gubitka tržišta za Srpske proizvode“. – To je tržište od blizu dva milijuna potrošača i kompanije iz Slovenije, Hrvatske, Turske, Makedonije i Albanije, pokušavaju da prodaju svoju robu i tako trajno potisnu Srpske proizvode. Ističe se da je blizina Kosovskog tržišta bila prednost za poduzetnike s juga Srbije, u odnosu na one iz centralnog djela države ili Vojvodine zbog troškova transporta, pa su „ove sankcije utoliko teže“.

U Regionalnoj privrednoj komori u Leskovcu, rečeno je da „preciznih podataka o šteti nema, jer postoji više parametara na osnovu kojih će šteta biti utvrđena“. Komora je uputila  formular svim poduzećima i očekuje se njihov odgovor po više stavki, a vezano za plasman robe na tržište KiM. Tu se radi o otkazu ugovora, mogućim smanjenjima cijene robe zbog nametnute konkurentnosti. Tek tada će se imati precizni podaci koji će govoriti o mogućoj šteti.

Kompanija „Fluidi“ iz Preševa koja proizvodi bezalkoholne napitke, a imala je i poslovnu suradnju s kompanijom „Coka-Cola“ potpuno je blokirana za prodaju svojih proizvoda na tržište KiM. Prodaja robe na tržište centralne Srbije je zanemariv u odnosu na ono što je prodavano na području južne pokrajine. Gubitak preračunavaju i u „Simpu“, ali je izvjesno da se radi o milijunima dinara. KiM je bilo i tradicionalno tržište za prodaju građevinskog materijala, ali sada je to potpuno stopirano.

Ukoliko do početka građevinske sezone ne bude postignut dogovor o ukidanju poreza u prvom redu kompanija „Mladost“ iz Leskovca mogla bi trajno izgubiti tržište za prodaju građevinskog  materijala (cigle, crijepova i blokova).

Značajan prihod od trgovine ostvarivala su i mala poduzeća iz Preševa i Bujanovca, a prestankom prodaje robe na KiM dovedena je u pitanje likvidnost ovih poduzeća, koja ne raspolažu velikim obrtnim kapitalom.

Srbija, kako tvrde u Ministarstvu trgovine Republike  Srbije, nije primijenjivala necarinske prepreke u trgovini s KiM, a postojali su neki  konkretni slučajevi kada su zaustavljene određene isporuke zbog neposjedovanja statusno neutralnih odnosno usuglašenih dokumenata.

Nacionalno  koordinacijsko tijelo za olakšavanje trgovine skoro godinu i po dana radi na uklanjanju prepreka i ubrzavanju protoka robe između Srbije i susjeda. Formiranje ovog tijela u kojem su predstavnici nadležnih ministarstava, pomogli su Američka privredna komora i USAID. Zahvaljujući njemu je ubrzano carinjenje ekspresnih pošiljki, usuglašeno radno vrijeme fitosanitarnih službi Srbije i Makedonije, a s BiH dogovoreno priznavanje izvještaja o ispitivanju tehničke robe.

Sjenu na rezultate baca blokada prodaje Srpske robe na KiM uvođenjem poreza od 100 posto, na koje ovo tijelo ne može utjecati. Porezi su pre svega politička odluka kojom je nanešena nepovratna šteta i ovo tijelo ne može pružiti adekvatan doprinos u borbi da se one ukinu kao i što  CEFTA sporazum nema efikasan mehanizam za riješavanje sporova.

Pojedini ekonomski eksperti  na KiM rekli  su da je mjera uvođenja poreza  “neophodna i da ona s ekonomskog aspekta neće štetiti jer Kosovo navodno ima dovoljno robe koja može zamijeniti onu Srpsku”. Oni smatraju da će posljedice biti više s aspekta regionalnih integracija, nego ekonomskih posljedica za Kosovo. Za Srbiju je ovo veliki gubitak, jer su nabavke iz Srbije bile oko  440 milijuna eura i ako se uzme samo PDV koji se plaća od ovih poreza direktni gubici za budžet Srbije će (od PDV) biti preko 80 milijuna eura", navode ovi  stručnjaci.

Što se tiče BiH, prištinskim porezima najviše su  pogođene metalna, drvna industrija, proizvodnja kemijskih proizvoda, mliječna industrija, izvoznici lijekova, ulja, brašna, sokova, vode. U ukupnoj razmjeni BiH sa svijetom, oko 14 posto odnosi se na zemlje CEFTA, a od toga oko četiri posto  na KiM.

Svaki mjesec blokade izvoza robe iz  BiH na tržište samoproglašenog Kosova donosi štetu od oko 12 milijuna konvertibilnih maraka neostvarenog izvoza, pokazuje najnovija analiza vantrgovinske komore BiH.

Prije uvođenja poreza, BiH je u prosjeku godišnje ostvarivala izvoz na tržište KiM u vrijednosti od 130 do 150 milijuna  maraka, dok se godišnji uvoz u BiH kretao između 14 i 15 milijuna maraka, pa je ovo tržište do sada bilo jedno od rijetkih na kojem je BiH ostvarivala suficit. Ukupna vrijednost izvoza BiH na KiM u 2018. godinu iznosila je 142 milijuna maraka, a u 2017. godini 164  milijuna maraka. Porezi su uvedeni BiH, prije svega, zbog Srba,  odnosno  Republike Srpske.

Uvođenjem poreza na robu iz centralne Srbije i BiH,  sistematski se krši CEFTA sporazum i sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji  je 2016. godine Priština potpisala s EU. Također i svi ugovori koji se tiču regionalnog povezivanja i stabilnosti i samog Berlinskog procesa čime se ugrožava ekonomska integracija zapadnog Balkana. Negativne ekonomske posljedice pretrpiti će ne samo Srbija i BiH, već i kosovsko  gospodarstvo i gospodarstvo cijele regije.

Prištine krši i obaveza koje je preuzela i potpisala na summitu u Trstu 2017. godine, a u vezi uspostavljanja jedinstvenog ekonomskog područja na zapadnom Balkanu. Ocijenjeno je da bi stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora bez prepreka koje je za sada na "dugom štapu" privuklo više stranih investitora, a čvršće povezivanje poslovnih zajednica donijelo bi povećanju međusobne  trgovine i investicija.

Srbija nije primjenila kontramjere zbog nerazumnih Prištinskih poreza zbog relativno malih  nabavki s KiM, koje su prije uvođenja poreza iznosile  prosječno oko dvadesetak milijuna eura godišnje, pa one ne bi imale posebnog smisla. Beograd je čvrst u stavu da bez ukidanja poreza od 100 posto koje nisu samo prepreka već zabrana trgovine i ne postoje  nigdje u svijetu nema nastavka dijaloga s Prištinom, a time ni riješavanja pitanja Kosova odnosno sporazuma o normalizaciji odnosa na čemu inzistira međunarodna zajednica.

Kosovo je svjesno koji geostrateški značaj ima za Ameriku i zato ne pridaje puno važnosti kritikama i prijetnjama sadašnje Američke administracije. Kosovski Albanci čekaju “smjenu” vlasti u SAD  da bi „istjerali“ svoje odnosno da bi izbjegli pregovore sa Srbijom o bilo čemu drugom osim o priznanju  jednostrano proglašene Kosovske nezavisnosti. U isto vrijeme predstojeći  izbori u EU idu im na ruku, jer Brisel sada nema vremena ozbiljnije  baviti se Kosovom.

Politički predstavnici privremenih Kosovskih institucija uveli su poreze da bi prekinuli Briselski dijalog jer je Beograd u diplomatskim razgovorima sve više inzistirao da Priština ispuni svoju obavezu i formira zajednicu Srpskih općina. Može se reći da je  Priština koja nema samostalnu vanjsku politiku uz prešućenu dozvolu nekih zapadnih centara moći kao  unaprijed dogovorenu mjeru uvela trgovinsku prepreku na robu iz centralne Srbije da bi pokušala zaustaviti diplomatsku ofenzivu Beograda, koja je dovela do neuspjeha tzv. Kosova da postane član  UNESCO-a i  INTERPOLA.  Zapad je prilično pogodilo i to što je 13 članica UN povuklo priznanje samoproglašenog  Kosova.

U stvari, interesi Prištine i zapada se poklapaju, a to je da Beograd kako kažu, “prihvati realnost” i prizna nezavisnost tzv. Kosova. Problem najutjecajnijih zapadnih zemalja  je u tome što je Srbija to počela ozbiljno osporavati u kontaktu s drugim državama. Zato su  onda odlučili da teško oštete  Srbiju tamo  gde  je vrlo osjetljiva kao i  svaka druga zemlja, a to je na izvorima prihoda u trgovini.

 

dr sc. Dejan Jovović
Znanstveni savjetnik i redovni član znanstvenog društva ekonomista Srbije

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox