Ekonomska suradnja Srbije i Makedonije

Ekonomska suradnja između Republike Srbije i Republike Makedonije nedovoljno je razvijena, imajući u vidu mogućnosti kojima raspolažu dvije privrede.


Makedonija je 8. rujna 1991. godine organizirala referendum na kojem je više od 95% glasalo za nezavisnost i otcjepljenje od bivše SFRJ. Diplomatski odnosi su uspostavljeni u travnju 1996. godine. Bilateralni odnosi su provedeni pod ustavnim imenom - Republika Makedonija, a ne pod imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija. Srbija je jedna od 131 zemlje u svijetu koja priznaje Republiku Makedoniju pod njenim ustavnim imenom.

Dvije privrede  su u  dobroj mjeri komplementarne i to su prednosti koje treba više koristiti. Potencijal za daljnji razvoj bilateralne  ekonomske suradnje su u mnogim oblastima, prije svega, u infrastrukturi i enegetici, trgovini, turizmu i poljoprivredi. Zajednički interes Srbije i Makedonije je integracija u Europsku Uniju. S tim u vezi, potpisan je 2013. godine Sporazum o suradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Makedonije u okviru procesa pristupanja EU.

Robna razmjena je na zadovoljavajućem nivou, ali postoji potreba za njeno povećanje, intenziviranjem privredne suradnje. Srbija je jedan od najvećih ekonomskih partnera Makedonije. U ukupno ostvarenom izvozu Srbije u 2015. godini Makedonija je na 7. mjestu, a po visini uvoza iz zemalja svijeta, ostvareni uvoz iz Makedonije 2015. godine svrstava ovu zemlju na 24. mjesto.

Međusobna trgovina odvija se u skladu s odredbama CEFTA sporazuma, prvog jedinstvenog multilateralnog Sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi.  Članice  Sporazuma CEFTA  su: Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Crna Gora i UMNIK Kosovo. Sporazum je proširen na više oblasti, pregovara se o liberalizaciji trgovine uslugama, ali su necarinske barijere i dalje veliki izazov. Trgovina u CEFTA regionu potpuno je  liberalizirana, kao i tržište javne nabave, dok se liberalizacija trgovine uslugama očekuje do sredine 2017. godine.

Ukupna robna razmjena Srbije i Makedonije u 2015. godini iznosila je 655 mil. eura i bilježi povećanje od 1,7% u odnosu na 2014. godinu. Izvoz u Makedoniju iznosio je  472 mil. eura, a  uvoz iz Makedonije 183 mil. eura. Suficit Srbije u robnoj razmjeni iznosio je 289 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 259%.

Ukupna robna razmjena Srbije i Makedonije u periodu siječanj-lipanj 2016. godine, iznosila je 341 mil. eura i bilježi povećanje od 13% u odnosu na isti period 2015. godine. Izvoz u Makedoniju iznosio je  253 mil. eura, a uvoz iz Makedonije 88 mil. eura. Suficit u robnoj razmjeni u korist  Srbije  iznosio je 166  mil. eura, a  pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 289%.

U 2015. godini Srbija je najviše izvezla u  Makedoniju valjane proizvode, neplatirane (5,3%), ulja od nafte i minerala (3,2%), pšenicu i napolicu u zrnu (2,8%), pigmente, lakove (2,6%), proizvode od žitarica, brašna, skroba (2,4%), jestive proizvode i prerađevine (2,4%), bezalkoholna pića (2,3%), električnu energiju (2,3%), čokoladu i ostale proizvode sa kakaom (2,1%), šećer, melase i med (2,1%).

U 2015. godini Srbija je najviše uvezla iz Makedonije valjane proizvode, platirane  (7,6%), lijekove (7,2%), cijevi s šupljim profilima (6,9%), alkoholna pića (6,9%), povrće-svježe, smrznuto ili prerađeno (6,0%), voće, svježe ili suho (5,9%), valjane proizvode, neplatirane (5,4%), nerazvrstanu robu (4,2%),  povrće, korijenje, gomolje, prerađeno (3,5%), čvrste biljne masti, meka ulja (3,5%).

Trgovinu s Makedonijom, koja je prema CEFTA sporazumu u potpunosti liberalizirana, otežavaju necarinske barijere, koje su karakteristične i za razmjenu s drugim zemljama u regiji i evidentirane su na nivou CEFTA komiteta.

Neki od konkretnih primjera necarinskih barijera koje se primijenjuju u trgovini Srbije i Makedonije su: obavezno polaganje depozita od strane uvoznika voćnih sokova iz Srbije u Makedoniju za period dok traje provjera uvjerenja o porijeklu (i do šest mjeseci), što nepovoljno utječe na srpski izvoz. Također, proizvođači voćnih sokova ukazuju na problem koji imaju na graničnim prelazima s Makedonijom, gdje carinici ove zemlje traže da se u proizvođačke specifikacije, koje spadaju u poslovnu tajnu, točno unese normativ utroška materijala za ove proizvode.

Makedonski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i srpski ministar vanjske i unutarnje trgovine i telekomunikacija, dogovorili su se, da Vlada Makedonije ubuduće neće donositi nikakve uredbe kojima će biti zabranjivan i ograničavan uvoz brašna iz Srbije. Ministri su izrazili spremnost da se, u slučajevima eventualnog postojanja poremećaja u opskrbi tržišta Srbije i Makedonije, prethodno konzultiraju, prije nego što pristupe donošenju bilo kakvih restriktivnih mjera. Na taj način bi se izbjeglo narušavanje principa slobode kretanja roba i usluga na tržištima dvije zemlje, kao i kršenje načela CEFTA sporazuma. Međutim, ovaj dogovor Makedonija ne poštuje, već kratkoročno državnim mjerama ograničava uvoz brašna i pšenice u Makedoniju, uvodi kontrolne markice i dr., sve u cilju stopiranja uvoza brašna iz Srbije.

Treba nastojati da se otklone sve vancarinske barijere u trgovini s Makedonijom, jer je ta zemlja, zajedno  s BiH i  Crnom Gorom, jedna od tri najznačajnija partnera Srbije u okviru zemalja članica CEFTA sporazuma. Ramena Srbije s članicama CEFTA iznosi 3, 7 milijardi dolara.

Postoji  veliki nesrazmjer u  investicijskim ulaganjima između dvije  zemlje. Srpske investicije u Makedoniji u posljednjih 15-tak  godina iznose oko 80 mil. eura.

Srpske kompanije sve više se zanimaju za mogućnosti ulaganja na tržištu Makedonije. Do sada je ostvareno nekoliko ulaganja: SWISSLION TAKOVO, COMTRADE COMPUTERS, NELT, MATAIRWAYS-KONTIKI, VINO ŽUPA, VINARIJA ČOKA.

Makedonske investicije u  Srbiji iznose oko 2 mil. eura.

Najveća ulaganja ima ALKALOID u oblasti farmaceutske industrije. Vrijednost investicije je oko milijun i  dvjesto tisuća eura.

Makedonska firma “Pord Mašinoprojekt “ kupila je 2007. godine na aukciji poduzeće – “Miloš Dimanić” Vlasotince za 320.000 eura (proizvodnja mašina i odljeva).

Firma „Seavus group“ (iz Norveške) ima istraživačko - razvojni centar u Nišu za softvere i druge IT proizvode. Visina makedonske investicije je oko 280.000 eura.

„Brako holding“ Veles 2005. godine osniva firmu „Brako wire products doo“ Pančevo,  za proizvodnju žičanih proizvoda (kupili su pogone „Utve“ Pančevo). Blizina Luke Pančevo učinit će ih liderom na Balkanu u proizvodnji ovih proizvoda. Ulažu u modernizaciju tehnologije i zaštitu životne sredine.

Privredna komora Srbije i Privredna komora Makedonije imaju dobru bilateralnu suradnju. Privredna komora Srbije i Stopanska komora Makedonije su formirale Srpsko - makedonski Poslovni savjet. Članovi Poslovnog savjeta su svi zainteresirani privredni subjekti s jedne i druge strane. Poslovni savjet ima svoje tijelo - Izvršni komitet. Privredne komore  Srbije i  Makedonije trebaju nastaviti da potiču razmjenu poslovnih informacija, kontakte između poslovnih partnera, organiziraju susrete privrednih delegacija, sajmove, izložbe i seminare, zajedničke nastupe na trećim tržištima, poticanje zajedničkog kandidiranja mogućih projekata na prostoru Balkana, kao i druge manifestacije u dvjema zemljama. Na marginama posjeta predsjednika Republike Makedonije u listopadu 2016. godine održan je i Poslovni forum Srbija-Makedonija i potpisan Sporazum o suradnji dvije privredne  komore.

S obzirom na kretanje ponude i potražnje u budućem periodu šanse za povećanje plasmana na makedonskom tržištu imaju srpske firme koje se bave proizvodnjom i distribucijom: prehrambenih proizvoda (prije svega konditorska industrija, industrija mlječnih proizvoda, industrija šećera, mlinarska industrija), poljoprivrednih proizvoda (svježe meso, stočna hrana, žitarice, uljno sjeme), građevinskih materijala, medicinske opreme, električne energije, telekomunikacijske opreme i papira.

Srbija ima izuzetnu proizvođačku i sirovinsku bazu, pa bi srpske kompanije trebale razmotriti povoljne okolnosti koje Makedonija pruža za ulaganja u baznu poljoprivredu (proizvodnju povrća i voća), otkupne centre, prehrambenu industriju (prerada voća i povrća), proizvodnju vina, cigareta, obradu čelika i metala, kemijsku industriju (bazna kemija, sintetička vlakna, polivinil i poliuretan) i industriju automobilskih komponenti. Značajno za nastup srpske privrede na ovom tržištu bio bi i dolazak trgovinskog lanca iz Srbije, jer makedonsko tržište maloprodaje još uvijek nije dovoljno razvijeno. Primjetno je odsustvo velikih stranih trgovinskih lanaca i nedovoljna konkurencija.

Postoje solidni kapaciteti makedonskih privrednika za suradnju sa srpskim partnerima u oblastima tekstilne industrije, građevinskih materijala, autodijelova, kemijske industrije, putne infrastrukture, naftovodne mreže, izgradnje mini hidrocentrala i vjetroparkova.

Mogućnosti privredne suradnje postoje u definiranju i realizaciji zajedničkih projekata, koji se financiraju sredstvima fondova EU, kao i u zajedničkom nastupu na trećim tržištima (na granskom nivou). Također,  mogućnosti  za zajednička ulaganja  i proizvodnu kooperaciju postoje u oblastima tekstilne industrije, građevinskih materijala, autodijelova, kemijske industrije, putne infrastrukture, naftovodne mreže i  izgradnje mini hidrocentrala.

U okviru regionalne suradnje posebno se ističe dogovor o unaprijeđenju suradnje na granskom nivou: metalskog i elektrosektora i sektora građevinarstva formiranjem konzorcija i drugih oblika udruživanja, s ciljem zajedničkog nastupa na tržištu Regiona i trećim tržištima. Razgovara se i o zajedničkoj turističkoj ponudi za treća tržišta, posebno poslije izgradnje dionice autoputa Beograd-Preševo.

Sporazum o ekonomskoj suradnji Srbije i Makedonije potpisan je u  Skopju 16. veljače 2015. godine. Članom 4. Sporazuma, Ugovorne strane osnivaju Mješovitu komisiju za ekonomsku suradnju sačinjenu od predstavnika nadležnih organa. Komisija će se sastajati najmanje jednom godišnje, naizmjenično u i Srbiji i Makedoniji sa sljedećim zadacima: razmatranje pitanja razvoja bilateralnih ekonomskih odnosa;  iznalaženje novih mogućnosti za razvoj bilateralnih ekonomskih odnosa;  identificiranje problema koji ograničavaju razvoj ekonomske suradnje i predlaganje odgovarajućih mjera u cilju njihovog otklanjanja; razrada prijedloga za poboljšanje uvjeta za ekonomsku suradnju između organizacija i institucija iz država Ugovornih strana; podnošenje prijedloga u vezi s provođenjem ovog sporazuma.

Dvije  Vlade  su ocijenile da je intenziviran politički dijalog i da se bilježi rast  trgovinske  i ekonomske suradnje. Prioriteti u ekonomskoj suradnji su bolje infrastrukturno povezivanje (prije svega na prometnom Koridoru 10), utvrđivanje zajedničkih interesa u oblasti energetike, telekomunikacija, poljoprivrede, građevinarstva, veće korištenje prednosti koje nude sporazumi o slobodnoj trgovini, regionalna suradnja i projekti.                                  

 dr. sc. Dejan Jovović,
znanstveni
savjetnik i redovni  član Naučnog  društva ekonomista Srbije

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter