Ekonomski aspekt posjeta Predsjednika Srbije Hrvatskoj

Dok je robna razmjena između Srbije i Hrvatske od milijardu eura u 2017. godini relativno uravnotežena, i udvostručena u posljednjih desetak godina, postoji veliki raskorak u međusobnim investicijskim ulaganjima. Hrvatske investicije u Srbiji dostigle su oko 800 mil eura, i zapošljavaju 13.000 ljudi, a srpske u Hrvatskoj samo oko 10 mil eur.


Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji posluje preko 2.600 tvrtki s hrvatskim kapitalom. Najveće hrvatske investicije u Srbiji imaju prezaduženi „Agrokor” i „Atlantik grupa”.

Srpska industrija mesa Matijević - Novi Sad je krajem 2015. godine kupila dvije poljoprivredne zadruge nedaleko od Vukovara, s 1.500 hektara oranica za 12-15 mil eur. Ipak, nije jasno da li se ta kupovina može računati kao srpska investicija, jer je u Hrvatskoj zabranjena prodaja poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima. Matijević je kupio oranice u svom zavičaju, jer ima dvojno držaljanstvo - i hrvatsko i srpsko.

Također, nedavno je srpska "MK Grupa" kupila u Hrvatskoj turistički kompleks "Rezidencija Skiper" kod Umaga, čime su ušli u hrvatski turizam s namjerom da još više investiraju.

Investiranje u Srbiju - privlačnije

Po ocjenama ekonomskih analitičara u Hrvatskoj, srpska privreda je u ovom trenutku privlačnija za strane investitore od Hrvatske. Stranim investitorima tržište CEFTA regije i Srbije je sve atraktivnije, imajući u vidu da je Hrvatska članica EU i da za nju vrijedi zakonodavstvo i strožiji standardi EU.

Velik nesrazmjer u obujmu ulaganja ne odražava stvarnu ekonomsku snagu, kao ni privredne kapacitete u obje države.

Srpske firme uložile su više od dvije milijarde eura u poslovanje od Triglava do Vardara. Od bivših jugoslavenskih republika, za srpska poduzeća najpristupačnija je BiH (posebno Rrepublika Srpska), gdje je investirano preko milijardu eura, dok je Hrvatska i dalje najzatvorenije investicijsko tržište. Srbija je prošle godine privukla polovinu svih investicija, koje su došle u regiju zapadnog Balkana.

Uvođenjem reciprociteta u investicijskim ulaganjima s Hrvatskom, Srbija bi imala više štete nego koristi. Došlo bi do velikog pada suradnje, što nije cilj. Treba imati u vidu da hrvatske investicije imaju značaja i u povećanju zaposlenosti u Srbiji. Također, uvjeti za ulaganje kapitala su danas povoljniji u Srbiji, nego u Hrvatskoj. Znači, nije moguće postići punu ravnotežu u ekonomskim odnosima, tj. investicijama, već jedino treba nastojati da se ublaži ova velika asimetrija, tako što bi srpske tvrtke dobile pojedine poslove u Hrvatskoj.

Vlada Hrvatske treba raditi na stvaranju takve poslovne klime u kojoj će i srpske tvrtke moći ravnopravno se natjecati s drugim tvrtkama iz EU, za bolji plasman svojih roba i veće investiranje na hrvatskom tržištu.

U okviru službenog posjeta predsjednika Republike Srbije Republici Hrvatskoj, u Zagrebu je održan Hrvatsko-srpski poslovni forum, kao jedan od centralnih događaja tijekom posjeta, uz sudjelovanje službenika i poslovnih ljudi obje zemlje.

Na Forumu izrečene želje za suradnjom

Sudionicima Foruma obratili su se predsjednici Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar-Kitarović s porukom da su iskreni saveznici poslovnoj zajednici u jačanju partnerstava, privrednih veza i uklajanju barijera.

Predsjednik Srbije je izrazio uvjerenje da će jačanje političkih veza između Srbije i Hrvatske doprinijeti uklanjanju stega, barijera i birokratskih procedura u ekonomskoj suradnji, i zatražio da se ukinu prepreke poput višesatnih čekanja kamiona na hrvatskim graničnim prijelazima.

Ukazao je da danas na prijelazu u Batrovcima, kamioni čekaju između 5 i 6 sati, dok su na Horgošu čekanja u prosjeku manja od dva sata. Potrebno je procedure smanjiti, da ima više fito-sanitarnih inspektora na prijelazima i da barem na Batrovcima rade 24 sata. To bi umnogome olakšalo srpskim proizvođačima izvoz u Hrvatsku.


Marko Lukunic/PIXSELL

Podržana je želja Hrvatske da se revitalizira pruga Zagreb-Beograd, što bi doprinjelo još boljem infrastrukturnom povezivanju, ocjenjujući da bi to mogla biti najbolja prometnica u regiji, i to ne samo za putnički promet. Time neće dobiti samo Srbija, već Hrvatska, jer ako nema revitalizacije pruge željeznički promet bi se završavao u Zagrebu, a ovako bi imali najdirektniju vezu s cijelom jugoistočnom Europom, istaknuto je na skupu.

Pruga od Beograda do Zagreba duga je 412 kilometra i nalazi se na Koridoru 10. Vrijednost ovih radova iznosila bi oko 250 milona eura. Srbija i Hrvatska zajednički će aplicirati kod EU, za novac potreban da se taj projekt realizira. Ukoliko se postignu svi dogovori, očekuje se da će se naredne godine krenuti u realizaciju projekta. 

Predsjednik Srbije pozvao je još veći broj hrvatskih privrednika da ulažu u Srbiju. Naglasio je da je za sve nas regija od izuzetnog značaja, a u međusobnoj trgovini može se dostići i dvije milijarde eura trgovinske razmjene.

Predsjednica Hrvatske je u svom obraćanju pozvala srpske privrednike da više investiraju u Hrvatsku, rekavši da su "dobrodošli" i potvrdila predanost hrvatske države za izgradnju konstruktivnih odnosa sa Srbijom. Napredak u političkim odnosima između dvije zemlje važan je i za ekonomiju i može pomoći u jačanju naših odnosa u trgovini, ulaganjima i u turizma. Na svaki mogući način treba olakšati suradnju između dvije države i poslovnih zajednica.

Rekla je da pridaje veliki značaj daljnjem širenju ekonomskih odnosa i izrazila uvjerenje da će od toga velike koristi imati dva naroda. Ukazala je da brojke kako u trgovinskoj razmjeni, hrvatskim ulaganjima i sve većeg broja turista iz Srbije predstavljaju dobre vijesti, ali i da postoji potencijal za širu suradnju u sektoru industrije, trgovine, građevinarstva i energetike.

Naše ekonomije su komplementarne u mnogim područjima. Blizina i poznavanje kupaca su razlog što hrvatske firme žele izvoziti na srpsko trzište. Potpunu novu dinamiku, prema njezinim riječima, može dati suradnja u sektoru industrijske proizvodnje, a automobilska industrija je područje za razvoj te suradnje, gdje se nameće potreba za bolju povezanost proizvođača u obje države. Ona je naglasila da bi se time za nastup na trećim tržištima podigla konkurentska sposobnost.

Ukazala je na značaj aktivnosti za plasman kapitala poduzeća na oba tržišta, uz naglasak na liberalizaciju tržišnih usluga i javnih nabava, suradnji u nastupu na trećim trzištima, stvaranju zajedničke turističke ponude, te intenziviranje suradnje na europskim programima prekogranične suradnje. Ulaganja hrvatskih kompanija u Srbiju, prema njezinim riječima, pokazala su se korisnim za hrvatsku i srpsku ekonomiju.

Nada se da će Srbija biti dalje otvorena za hrvatska ulaganja, te da ćemo dodatno zajedno poboljšati ulagačku klimu u obje države. Naša želja je poticanje kretanja ulaganja u oba smjera - poručila je ona. Izrazila je punu podršku svakom obliku uzajamno korisnih ulaganja iz Srbije, dodajući da hrvatska vlada i ona osobno žele potaknuti jačanje ekonomskih odnosa dvije zemlje.

Ključno je otvaranje predstavništva Komora

Na Forumu je rečeno da poslije pet godina od zatvaranja, Hrvatska gospodarska komora ponovno otvara predstavništvo u Beogradu. Predstavništvo HGK u Srbiji osnovano je 2002. godine u Beogradu, a zatvoreno 2013. godine. U skladu sa studijom opravdanosti otvaranja predstavništva HGK, utvrđeno je da je tržište Srbije jedno od najznačajnijih tržišta Hrvatske, promatrajući sa stajališta izvoza, kao i direktnih investicija, koje predstavljaju 13% ukupnih ulaganja Hrvatske u inozemstvo.

Privredna komora Srbije imala je predstavništvo u Zagrebu 2012.-2013. godine. HGK je spremna ustupiti svoj prostor da i PKS ponovo otvori svoje predstavništvo u Zagrebu, što bi bilo od koristi za poslovnu zajednicu i dobivanje konkretnih poslova. Pri uspostavljanju boljih poslovnih veza između privrednika dvije zemlje, vrlo značajnu ulogu trebaju imati upravo privredne komore Srbije i Hrvatske.


Marko Lukunic/PIXSELL

Privrednici Hrvatske i Srbije imaju interes za boljom ekonomskom suradnjom, a Poslovni forum u Zagrebu, koji je opravdao očekivanja privrednika, veliki je korak za srpsko-hrvatske odnose i prilika da dvije zemlje budu značajni partneri, ocijenili su predstavnici privrede.

Veoma je važno što su Predsjednica Hrvatske i Predsednik Srbije postavili ekonomiju u težište bilateralnih odnosa, i da podaci pokazuju da robna razmjena između dvije zemlje raste te da su trgovinske veze jake, ocijenjeno je na Forumu u Zagrebu, na kome je bilo prisutno oko 40 poslovnih tvrtki iz obje zemlje.

Iz Srbije su na Forumu sudjelovali vlasnici i manageri 17 uspješnih poslovnih tvrtki i pojedinačnih kompanija iz proizvodnih i uslužnih sektora koji posluju u zemlji, regiji i svijetu. U okviru ovih sistema posluje 120 tvrtki, zapošljavaju skoro 40.000 ljudi, a izvoze oko milijardu eura, priopćila je PKS.

Poslije ovog posjeta, gdje je jedna od ključnih poruka da je ekonomske odnose neophodno na međudržavnom nivou dalje razvijati, moguće je da će doći do određenih pomaka u pravcu unaprjeđenja suradnje, posebno one u sferi investicija.

dr.sc. Dejan Jovović
znanstveni savjetnik i redovni član NDES – bivši pomoćnik saveznog ministra i dopredsjednik Mješovitog međuvladinog komiteta za ekonomsku suradnju s Hrvatskom

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox