Istraživanje: građani raspolažu s više novca nego lani, a sve više izdvajaju za štednju i ulaganja

Građani Hrvatske u 2026. godini raspolažu s prosječno 1.295 eura mjesečno, što je 141 euro više nego lani, pokazuje novo izdanje istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve. 

Istodobno, trećina ispitanika kaže da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego prije godinu dana, dok njih 38% očekuje dodatno poboljšanje u sljedećih 12 mjeseci. Iako su troškovi i dalje pod pritiskom inflacije i šire gospodarske neizvjesnosti, rezultati pokazuju i sve izraženiju prilagodbu kućnih budžeta te rast izdvajanja za štednju i ulaganja.

Rastu prihodi, ali i potreba za opreznijim planiranjem

Istraživanje pokazuje da su kućanstva i dalje pod snažnim troškovnim pritiskom: čak 81% ispitanika navodi da su im tržišni poremećaji, inflacija i energetska kriza povećali mjesečnu potrošnju kućanstva. Pritom 34% kaže da su im troškovi znatno veći, a 47% da su malo veći. Za 17% su troškovi ostali isti u odnosu na prošlu godinu, dok 2% kaže da troši manje. 

Razlike među dobnim skupinama jasno se vide u visini raspoloživih mjesečnih sredstava i ukupne potrošnje. Građani od 18 do 29 godina raspolažu s prosječno 976 eura mjesečno, ispitanici od 30 do 39 godina s 1.421 eurom, oni od 40 do 49 godina s 1.510 eura, a građani od 50 do 55 godina s 1.524 eura. 

Prosječna ukupna mjesečna potrošnja iznosi 976 eura, a najveću imaju ispitanici od 50 do 55 godina, 1.186 eura, dok mladi od 18 do 29 godina troše prosječno 744 eura. 

Najviše se troši na hranu i piće, a najviše rastu štednja i ulaganja

Najveći dio osobnih prihoda građani i dalje izdvajaju za hranu i piće – u prosjeku 185 eura mjesečno, što čini oko 19% ukupnih troškova. Slijede odjeća i obuća sa 160 eura, štednja i ulaganja sa 114 eura te kreditne obveze s 91 eurom mjesečno. I dok se potrošnja na hranu i piće zadržala na razini prošle godine, najveći relativni rast bilježe štednja i ulaganja, za 37%. Snažno su porasla i izdvajanja za elektroničke uređaje i tehnologiju, za 34%, osobnu njegu, za 31%, te odjeću i obuću, za 29%, što pokazuje da građani, uz osnovne troškove, sve više novca usmjeravaju i na kvalitetu života, osobni razvoj i financijsku sigurnost.

Pritom je posebno zanimljivo da najveći rast izdvajanja za štednju i ulaganja dolazi iz mlađih dobnih skupina. Kod građana od 18 do 29 godina ta je kategorija porasla za 46%, a kod onih od 30 do 39 godina za 52% u odnosu na prošlu godinu. 

Među mladima od 18 do 29 godina najviše su porasla izdvajanja za prijevoz, za 72%, te za elektroničke uređaje i tehnologiju, za 55% u odnosu na prošlu godinu. Građani od 30 do 39 godina najviše su povećali izdvajanja za štednju i ulaganja, za 52%, te za odjeću i obuću, za 39%, dok su ispitanici od 40 do 49 godina najveći rast zabilježili u kategorijama edukacije i obrazovanja, za 52%, te elektroničkih uređaja i tehnologije, za 42%.

Mladi više izdvajaju za stil života i tehnologiju, stariji za osnovne troškove i obveze

Kada se pogleda struktura troškova, vidljivo je da mlađi veći dio svojih prihoda od prosjeka usmjeravaju na odjeću i obuću, edukaciju te elektroničke uređaje i tehnologiju. Građani od 18 do 29 godina tako na odjeću i obuću izdvajaju 20% ukupnih troškova, dok na elektroničke uređaje i tehnologiju izdvajaju 8%, što je iznad prosjeka ukupnog uzorka. Istodobno, na hranu i piće troše 11% budžeta, osjetno manje od ukupnog prosjeka.

S druge strane, građani od 50 do 55 godina najveći dio budžeta usmjeravaju na osnovne životne troškove i financijske obveze. Na hranu i piće otpada čak 28% njihove ukupne mjesečne potrošnje, što je znatno iznad prosjeka, dok na kreditne obveze izdvajaju 11%. U toj dobnoj skupini se manje od prosjeka troši na odjeću i obuću, osobnu njegu te elektroničke uređaje i tehnologiju.

Najmlađi imaju najmanje, ali pokazuju najveći optimizam

Iako raspolažu s najmanje novca, upravo mladi češće od ostalih kažu da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego lani – njih 42%, što ih čini najoptimističnijom skupinom u istraživanju. Istodobno, gotovo petina građana od 18 do 29 godina navodi da uopće nema vlastita raspoloživa sredstva na mjesečnoj razini.

Ovogodišnji nalazi potvrđuju da se mijenjaju i prioriteti građana i obrasci potrošnje, a to je važna poruka za cijelo tržište. Kada potrošači pažljivije biraju kako i na što troše, još više dolaze do izražaja sigurnost, jednostavnost i kvaliteta korisničkog iskustva. Mastercard zato kroz inovacije i partnerstva radi na tome da plaćanja budu što jednostavnija i pouzdanija za građane, ali i da trgovcima i malim poduzetnicima pomognu bolje odgovoriti na nova očekivanja potrošača, izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

PS/SM