Daryl Upsall: Ništa ne može zamijeniti ljudski odnos između donatora i humanitarnih organizacija

Više od četiri desetljeća Daryl Upsall oblikuje način na koji neprofitne organizacije diljem svijeta prikupljaju sredstva i grade dugoročne odnose s donatorima. Kao jedan od pionira digitalnog fundraisinga te jedan od kreatora modela prikupljanja donacija „licem u lice” u suradnji s Greenpeace Internationalom tijekom 1990-ih, savjetovao je vodeće svjetske humanitarne organizacije i nevladine udruge o strategiji, rastu i dugoročnoj održivosti.

Kao predsjednik tvrtke Upsall International i jedan od najutjecajnijih stručnjaka u području fundraisinga, Daryl je održao predavanja na konferencijama u više od 35 zemalja te i danas mentorira izvršne direktore, predsjednike upravnih odbora i vodeće stručnjake za prikupljanje sredstava diljem svijeta.

Ove će jeseni biti jedan od glavnih govornika na konferenciji Every Fundraiser Matters u Zagrebu, gdje će sudionicima predstaviti svoje viđenje budućnosti fundraisinga, liderstva, inovacija i razvoja odnosa između organizacija i njihovih donatora.

Uoči konferencije razgovarali smo za medijska izdanja Business Media Group, Poslovni Savjetnik i Udruga.hr, o njegovoj impresivnoj karijeri, najvećim promjenama kojima je svjedočio tijekom posljednjih četrdeset godina te izazovima i prilikama koje očekuju stručnjake za prikupljanje sredstava u budućnosti.

Poslovni savjetnik: Proveli ste više od četiri desetljeća u području fundraisinga. Što Vas i danas nadahnjuje i motivira?

Daryl Upsall: Ono što me danas najviše inspirira upravo su događaji poput ovoga u Hrvatskoj. Posebno me veseli vidjeti mlade, entuzijastične stručnjake za fundraising kako se okupljaju, često po prvi put kao zajednica, grade međusobne veze i zajedno uče kako uspješno prikupljati sredstva u okruženju u kojem djeluju.

Kada sam početkom osamdesetih godina započeo svoju karijeru, riječ fundraising rijetko se koristila čak i na engleskom jeziku. Kad bih roditeljima ili prijateljima pokušao objasniti čime se bavim, jedva su razumjeli da takvo zanimanje uopće postoji, a kamoli da netko za taj posao može biti plaćen.

U to je vrijeme fundraising bio mnogo jednostavniji nego danas. Koristili smo pisma poslana poštom kojima smo ljude pozivali na donacije, a oni su nam odgovarali slanjem čeka u omotnici. Potencijalni donatori informacije su dobivali uglavnom putem televizije, radija i tiskanih novina. Mediji su tada vrlo pozitivno i često izvještavali o radu humanitarnih i neprofitnih organizacija te o problemima kojima su se bavile. Organizacije poput Oxfama, Save the Children-a, WWF-a i Greenpeacea bile su iznimno vidljive zahvaljujući medijskom prostoru, novinskim oglasima i billboard kampanjama.

Danas živimo u potpuno drukčijem svijetu – složenom, digitalnom i prepunom informacija. Uz klimatske promjene, političke i gospodarske napetosti te sve veće društvene nejednakosti, fundraising se suočava s dosad neviđenim izazovima. Upravo zato me nadahnjuje promatrati kako se nove generacije stručnjaka nose s tim promjenama.

Najviše me motiviraju energija, kreativnost i entuzijazam koje mladi ljudi donose u ovaj sektor. 

Danas svoju ulogu vidim u tome da ih inspiriram, motiviram, mentoriram i podijelim praktične savjete koji proizlaze iz više od četrdeset godina iskustva.

Poslovni savjetnik: Smatraju Vas jednim od pionira digitalnog fundraisinga. Kako biste opisali razvoj ovog područja tijekom posljednjih četrdeset godina?

Daryl Upsall: Danas je digitalni fundraising jedan od najvažnijih alata kojima raspolažu organizacije. Međutim, kada sam započeo karijeru početkom osamdesetih godina, raspolagali smo tek izravnom poštom, novinskim oglasima, osobnim sastancima s velikim donatorima, humanitarnim koncertima i sponzoriranim događanjima, barem u anglosaksonskom svijetu.

Sredinom osamdesetih počeli su se pojavljivati novi alati. Telefonski fundraising stigao je u Europu iz Sjedinjenih Američkih Država, a predstavili su ga takozvani televizijski evangelisti na Međunarodnom kongresu fundraisinga u Nizozemskoj. Fasciniralo me da se ljude može profesionalno nazvati kod kuće i zamoliti ih za donaciju. Još je zanimljivije bilo to što su pristajali, davali svoje podatke telefonom te potom potpisivali dokument kojim su potvrđivali mjesečnu donaciju. Taj sam model 1987. godine prvi uveo u Ujedinjenom Kraljevstvu za humanitarnu organizaciju u kojoj sam radio, a ubrzo je potpuno promijenio način prikupljanja sredstava u Velikoj Britaniji i ostatku Europe.

Digitalni fundraising pojavio se mnogo kasnije. Kada sam 1993. godine postao međunarodni direktor fundraisinga u Greenpeace Internationalu, nijedna organizacija osim Greenpeacea nije prikupljala sredstva putem interneta. Sjećam se da su mi rekli kako internetska stranica organizacije svakoga mjeseca prikupi i do 50.000 američkih dolara od ljudi iz cijelog svijeta koji novac šalju bankovnim putem ili čekom u sjedište u Amsterdamu.

Kada sam to detaljnije istražio, shvatio sam da je internetska stranica Greenpeacea tada bila jedna od najposjećenijih na svijetu. Jedina koja joj je donekle mogla konkurirati bila je internetska stranica Bijele kuće iz vremena potpredsjednika Ala Gorea, no izgledala je vrlo zastarjelo u usporedbi s našom.

Godine 1994. dvojica kanadskih kolega i ja održali smo prvo predavanje o digitalnom fundraisingu pred tristotinjak direktora i voditelja fundraisinga najvećih britanskih neprofitnih organizacija. Na početku sam ih pitao zna li itko što znači kratica „WWW“. Nitko nije podigao ruku. Zatim sam pitao jesu li ikada čuli za internet. Opet nitko. Na kraju sam ih pitao ima li netko e-mail adresu. Zavladala je potpuna tišina.

Danas to zvuči gotovo nevjerojatno, ali upravo smo tada bili uvjereni da internet predstavlja budućnost fundraisinga. Pokazalo se da smo bili u pravu, iako je razvoj tekao znatno sporije nego što smo očekivali.

Poslovni savjetnik: Pomogli ste razviti model prikupljanja donacija „licem u lice” u Greenpeace Internationalu. Jeste li ikada mogli zamisliti da će postati jedan od najuspješnijih modela fundraisinga na svijetu?

Daryl Upsall: Dok sam bio međunarodni direktor fundraisinga u Greenpeace Internationalu, moj tadašnji nadređeni, glavni direktor organizacije Thilo Bode, jednog mi je dana rekao: „Daryl, postajemo Greypeace.” Pogledao sam ga začuđeno i upitao što time misli. Odgovorio mi je: „Naši donatori stare. Većina ih ima više od 65 godina. To više nisu mladi i energični ljudi kakvima ih zamišljamo. Postajemo 'sivi', a tvoj je zadatak pronaći mlađe donatore.”

Bio je potpuno u pravu. Analiza naših baza podataka iz gotovo četrdeset zemalja pokazala je da su donatori u većini država bili starije životne dobi. Sjećam se božićnog druženja u Greenpeaceu Švedska, gdje sam bio član upravnog odbora. Pozvali smo naše donatore u urede organizacije na kuhano vino. Dolazili su sa svojim unucima i upravo njima objašnjavali što je Greenpeace. Tada smo shvatili da hitno moramo pronaći nove načine kako doprijeti do mlađih generacija.

Digitalni fundraising tada je još bio u povojima i nije mogao postati masovni kanal prikupljanja sredstava. Bio je izvrstan za Greenpeace International i tehnološki osviještene donatore, ali ne i za širu javnost.

Tada su naše kolege iz Greenpeace Austria, predvođene Jasnom Sonnom, zajedno s agencijom Dialogue Direct i uz moju podršku, osmislile vrlo jednostavnu ideju – izaći na ulice i razgovarati s ljudima. Opremljeni tek informacijskim karticama i prijavnim obrascima, prolaznike su pozivali da postanu redoviti donatori Greenpeacea putem trajnog naloga ili kreditne kartice.

U to je vrijeme taj pristup djelovao revolucionarno. Kasnije smo, međutim, otkrili da su slični modeli postojali još početkom prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji.

To me naučilo da se u fundraisingu mnoge ideje ciklički vraćaju. Često ponovno otkrivamo stare metode, prilagođavamo ih novim okolnostima i činimo ih učinkovitijima.

Danas je suvremeni model prikupljanja donacija „licem u lice”, razvijen u Greenpeaceu Austrija, najveći pojedinačni izvor novih mjesečnih donatora za velike neprofitne organizacije diljem svijeta. Izuzetno sam ponosan što smo mogli razviti i podijeliti taj model sa svjetskom zajednicom.

Svake dvije godine u Beču održava se Međunarodna konferencija o fundraisingu licem u lice, na kojoj se predstavljaju nove ideje i inovacije. Posebno sam zahvalan svima koji su zajedno s Greenpeaceom imali hrabrosti riskirati i stvoriti nešto potpuno novo.

Danas se ovaj model koristi u Kini, Latinskoj Americi, Aziji, gotovo svim europskim zemljama i Sjevernoj Americi. Postao je globalni standard u prikupljanju sredstava jer omogućuje jednostavnu razmjenu znanja među državama i vrlo učinkovito privlači nove generacije donatora.

Najveća pogreška organizacija je kratkoročno razmišljanje

Poslovni savjetnik: Savjetovali ste brojne izvršne direktore i upravne odbore međunarodnih nevladinih organizacija. Koje su najčešće strateške pogreške koje organizacije rade kada žele povećati prihode od fundraisinga?

Daryl Upsall: Najčešća pogreška jest uvjerenje da će glavnina prihoda doći iz korporativnog sektora. Mnogi izvršni direktori i članovi upravnih odbora očekuju da će velike multinacionalne kompanije i poznati brendovi financirati njihove organizacije velikim donacijama.

Kada im objasnim da korporativne donacije već četrdeset godina čine tek između pet i sedam posto ukupnih prihoda neprofitnog sektora te da njihov udio čak i pada, obično budu vrlo iznenađeni.

Druga velika pogreška jest opsjednutost najnovijim trendovima i tehnologijama. Danas je to umjetna inteligencija. Ljudi često vjeruju da će upravo najnoviji alat čudesno riješiti sve njihove probleme u fundraisingu i zato ulažu sredstva u pogrešne prioritete.

Treća pogreška događa se kada upravni odbori angažiraju vrhunske menadžere iz korporativnog marketinga misleći da će oni automatski biti uspješni i u fundraisingu.

Nažalost, praksa pokazuje da takve odluke vrlo često završavaju neuspjehom. Organizacije ulažu mnogo novca u zapošljavanje takvih ljudi, isplaćuju visoke plaće, a nakon godinu dana shvate da je odjel oslabljen, prihodi nisu povećani, a raskid ugovora dodatno ih financijski opterećuje.

Još jedna česta zabluda jest uvjerenje da organizacija mora potrošiti velike iznose na izgradnju vlastitog brenda.

Istina je sasvim drukčija. Nijedna neprofitna organizacija nije ostvarila značajan rast prihoda samo zato što je mnogo novca potrošila na marketing ili rebranding. Daleko je važnije pronaći pametne i učinkovite načine za prenošenje vlastite poruke nego ulagati milijune u kampanje koje će javnost vrlo brzo zaboraviti.

Najvažnija poruka koju uvijek upućujem upravama jest da razmišljaju dugoročno.

Fundraising nije sprint nego maraton. Organizacije moraju ulagati danas kako bi ostvarile rezultate za nekoliko godina. Redoviti mjesečni donatori možda neće vratiti početnu investiciju u prvih šest ili dvanaest mjeseci, ali upravo će oni financirati rad organizacije godinama, pa i desetljećima.

Nemojte razmišljati kratkoročno. Razmišljajte dugoročno.

Poslovni savjetnik: Koje osobine danas definiraju vrhunskog stručnjaka za fundraising?

Daryl Upsall: Prije svega, potreban je jasan cilj i vizija. Morate znati gdje želite stići i kakvu promjenu želite ostvariti – za organizaciju, ali i za sebe.

Jednako je važan optimizam. Fundraising je posao u kojem ljudima nudite vjeru da mogu promijeniti svijet. Ako sami ne vjerujete da je promjena moguća, teško ćete inspirirati druge.

Ambicija je također neizostavna. Nemojte razmišljati o malim pomacima. Postavite velike ciljeve i pokušajte ostvariti stvaran utjecaj.

Inovativnost je još jedna ključna osobina. Lako je ponavljati ono što ste radili prošle godine ili kopirati druge organizacije. Pravi fundraiser uvijek razmišlja kako nešto može napraviti bolje, drukčije ili potpuno novo.

Prije nekoliko godina proveo sam istraživanje među čelnicima najvećih svjetskih neprofitnih organizacija i pitao ih što najviše traže od direktora fundraisinga. Njihov najčešći odgovor bio je – poduzetnički način razmišljanja.

Tražili su ljude koji razmišljaju poput poduzetnika, ali pritom ostaju profesionalni, odgovorni i spremni stvarati promjene.

Fundraising je spoj srca i razuma. Potrebna vam je iskrena emocionalna povezanost s misijom organizacije, ali i sposobnost analize podataka, planiranja i donošenja racionalnih odluka. Jedno bez drugoga nije dovoljno.

Uz to, potrebni su ustrajnost, strast i smisao za humor.

Ovaj posao postaje sve zahtjevniji i zato je važno ostati uporan, vjerovati u ono što radite i pritom ne izgubiti sposobnost da se nasmijete – sebi, izazovima i životu općenito.

Budućnost prikupljanja sredstava (fundraisinga)
 

Poslovni savjetnik: Umjetna inteligencija transformira gotovo svaku industriju. Kako vjerujete da će ona preoblikovati prikupljanje sredstava?
 

Daryl Upsall: Umjetna inteligencija doista transformira svaku industriju. Mislim da prikupljanje sredstava nipošto nije iznimka. Svakako nisam stručnjak u ovom području i nadam se da ćemo na ovoj konferenciji u Zagrebu imati ljude koji se u to doista razumiju.
 

Sve što mogu reći jest da ona mijenja način na koji možemo analizirati podatke i informacije. Može nam pomoći da saznamo više o našim donatorima – od njihovog ponašanja kada tek počnu pokazivati interes za naše organizacije na internetu, pa sve do njihovih donacija.
 

AI nam može pomoći da ponovno procijenimo svoje troškove i povrat investicije. Također nam do određene mjere može pomoći s kreativnošću, iako mislim da ona nikada neće biti potpuno zamijenjena umjetnom inteligencijom.

Bolje je da znamo više o AI-ju jer će on biti ključan u budućnosti. Neće zamijeniti stručnjake za prikupljanje sredstava (fundraisere), ali može zamijeniti i zamijenit će mnoge vrlo mehaničke poslove koje smo kao fundraiseri morali raditi u prošlosti.
 

Mislim da će nam, više od svega ostalog, pomoći da bolje razumijemo naše trenutne donatore, tko će biti naši budući donatori te kako im pristupiti i s njima učinkovito komunicirati.
 

Poslovni savjetnik: Može li tehnologija ikada zamijeniti ljudsku povezanost između donatora i dobrotvorne organizacije?
 

Daryl Upsall: Tehnologija će igrati sve važniju ulogu u mnogim aspektima odnosa između donatora i dobrotvorne organizacije. Mislim da će nam pomoći u stvaranju i slanju prilagođenijih poruka, bilo putem e-pošte, društvenih mreža ili čak glasa, uključujući telefon. To će moći činiti jer će nam, kroz AI, omogućiti da analiziramo puno više o tonu, namjeri i ponašanju, a zatim predstavimo poruku na način koji rezonira s donatorom.
 

To je sasvim u redu ako imamo posla s ljudima koji nam daju darove putem banke, kreditne kartice ili bilo kojeg drugog platnog kanala na mjesečnoj ili jednokratnoj bazi.
 

Međutim, kada je riječ o izgradnji odnosa s ljudima značajnog bogatstva, ljudima za koje želimo da postanu glavni donatori, ili čak s korporativnim liderima koje želimo uvjeriti da postanu dio našeg putovanja – ništa neće zamijeniti taj ljudski razgovor. Taj kontakt licem u lice, gledanje u oči, slušanje i čuvanje priče koju netko ima za ispričati.
 

Ipak, taj se razgovor može snimiti, ako se dobije dopuštenje. Uz naše osobne dojmove, AI nam može pomoći da dublje analiziramo što je potencijalni podupiratelj doista rekao, kao i sve skrivene poruke, nade i snove koje je dijelio dok smo mi svoju pažnju usmjeravali na samu osobu.
 

Dakle, odgovor je ne, tehnologija neće zamijeniti ljudsku povezanost, ali mislim da će na mnogo novih načina poboljšati razumijevanje između donatora i organizacije koju možda želi podržati.

Poslovni savjetnik: Donatori postaju sve informiraniji i selektivniji. Kako organizacije mogu izgraditi dugoročno povjerenje i lojalnost?
 

Daryl Upsall: Povratak i lojalnost grade se djelovanjem, ispunjavanjem onoga što ste obećali i činjenjem opipljive razlike koju ste obećali. Riječ je o pokazivanju poštenja i integriteta. Neprofitne organizacije prečesto navode da ćete doniranjem "samo 10 dolara mjesečno okončati siromaštvo u svijetu, zaustaviti klimatske promjene ili spasiti kitove", kada to jednostavno nije tako! Moramo biti bolji u govorenju teške istine, omogućiti da se stvarni glasovi onih kojima je potrebna naša pomoć jasno čuju i ostati vjerni svojim obećanjima.
 

Poslovni savjetnik: Mlađe generacije pristupaju dobrotvornim organizacijama na vrlo različit način. Kako bi se organizacije trebale prilagoditi da inspiriraju milenijalce i generaciju Z?
 

Daryl Upsall: Svaka generacija kroz stoljeća darivala je drugačije, osjećala se drugačije i drugačije se postavljala prema konceptu filantropije.
 

Ja sam na samom kraju "baby boom" generacije. Osjećam veliku društvenu odgovornost, poštovanje prema kolektivnoj odgovornosti. Inspiriralo me dobro koje sam vidio da čine neprofitne organizacije diljem svijeta i pod velikim sam utjecajem obrazovanja koje sam stekao kao dijete i kroz sveučilište. Uvijek sam želio promijeniti svijet na bolje, a to sam mogao činiti davanjem i djelovanjem.
 

Ono što je sada izazovno jest to što mi – odnosno moja generacija – ne razumijemo u potpunosti što je to što inspirira milenijalce i generaciju Z u onome što žele učiniti kako bi ispunili svoje živote, ili kako i žele li uopće učiniti svijet boljim mjestom. Ili možda to nije njihova vizija.
 

O tome tek treba provesti mnoga istraživanja, a vani je mnogo stručnjaka koji proučavaju zašto tradicionalne neprofitne organizacije nisu toliko privlačne ovim mlađim generacijama. Možda bi oni, gledajući svijet kakav je danas, s pravom mogli tvrditi da smo mi kolektivno podbacili.
 

Ja bih tvrdio da bez obzira pod koju generaciju vas kategorizirali, osnovna ljudska želja da se čini dobro, da se pomaže drugima i da se svijet učini boljim mjestom postoji od početka vremena. Ne vjerujem da milenijalci, generacija Z ili bilo tko drugi nemaju tu želju u nekom obliku. Mislim da je velika razlika u tome što oni možda ne vide naše tradicionalne, neprofitne dobrotvorne organizacije kao sredstvo za postizanje promjene kakvu žele vidjeti, i to je naš veliki izazov.
 

Poslovni savjetnik: Po Vašem mišljenju, što odvaja organizacije koje dosljedno rastu od onih koje se muče iz godine u godinu?
 

Daryl Upsall: Zapravo, malo organizacija raste dosljedno iz godine u godinu. Većina organizacija ima trenutke procvata i trenutke, recimo to tako, mirnog, stabilnog rasta ili čak stabilnog pada.
 

Po mom mišljenju, najveći pojedinačni čimbenik koji odlučuje hoće li organizacija značajno, brzo i dugoročno rasti svodi se na jednu jedinu osobinu, a to je vodstvo (leadership). To je vodstvo koje može pružiti upravni odbor; vodstvo koje može pružiti predsjednik odbora; izvršni direktor (CEO) te njihovo povjerenje i vjera u ulaganje u kvalitetno prikupljanje sredstava.
 

Često me pitaju zašto su organizacije odjednom otišle s gotovo nule na milijun, na 10 milijuna, na 100 milijuna, pa u nekim slučajevima i na gotovo milijardu?
 

Uvijek je stvar u tome da imate pravog, ozbiljno kvalificiranog, iskusnog i dinamičnog lidera koji vodi fundraising, kao i pravo vodstvo na poziciji izvršnog direktora i odbora koje će to podržati i ulagati u rast. Vodstvo je jedini dosljedan čimbenik u rastu. Molim vas, razmislite o kvaliteti vodstva od vrha organizacije prema dolje. To je ključ uspjeha.
 

Poslovni savjetnik: Što Vas je potaknulo da prihvatite poziv za govor na konferenciji "Every Fundraiser Matters" u Zagrebu?
 

Daryl Upsall: Bila mi je čast što sam pozvan i nisam dvojio niti sekunde oko prihvaćanja poziva jer sam u potpunosti svjestan transformacijskog učinka koji donosi okupljanje fundraiseri na istom mjestu. Tijekom posljednjih 40 godina posjećivao sam i govorio na takvim događanjima u 34 zemlje, često na prvoj takvoj konferenciji u toj zemlji. Godinama kasnije iz prve sam ruke vidio kako je sektor narastao, kako su se pojavili lideri u prikupljanju sredstava i kako su prikupljena značajna sredstva, a to se može pratiti unatrag do tog prvog događaja gdje su pioniri fundraisinga bili inspirirani, motivirani, informirani, educirani i gdje su izgradili zajednicu koja će transformirati njihovo društvo na bolje.
 

Poslovni savjetnik: Koje su ključne poruke koje želite da sudionici ponesu s Vašeg uvodnog predavanja?
 

Daryl Upsall: "Ništa nije nemoguće", što je moj osobni moto još od djetinjstva. Želim da fundraiseri odu s nadom, optimizmom, strašću i predanošću te da se vrate s čvrstim uvjerenjem da "da, ja to mogu!"
 

Poslovni savjetnik: Zašto je ova konferencija posebno relevantna za profesionalce u prikupljanju sredstava u ovom trenutku?
 

Daryl Upsall: Ovo su najizazovnija vremena koja sam vidio u svojih 65 godina na ovom planetu. Suočavamo se s egzistencijalnim prijetnjama od klimatskih promjena te društvenih, političkih, ekonomskih i vojnih napetosti. Društvo i svijet trebaju snažno i napredno civilno društvo kako bi se stvorila protuteža tim prijetnjama. Civilnom društvu su potrebna sredstva i resursi kako bi moglo u potpunosti funkcionirati i ostati snažno neovisno. Fundraiseri su pokretači i omogućitelji promjena i trebamo ih sada više nego ikada.
 

Poslovni savjetnik: Koje su najveće prilike i izazovi u prikupljanju sredstava s kojima se suočavaju organizacije u Srednjoj i Istočnoj Europi?
 

Daryl Upsall: Idem u Zagreb kako bih i sam nešto naučio. Međutim, radeći diljem Srednje i Istočne Europe više od 30 godina, smatram da je sada vrijeme golemih prilika za prikupljanje sredstava jer su tehnike i tehnologija fundraisinga svugdje u svijetu iste i dostupne na gotovo svim tržištima. Bankovni sustavi, CRM-ovi, društvene mreže itd. ne razlikuju se toliko u regiji Srednje i Istočne Europe u usporedbi s nordijskim zemljama ili Latinskom Amerikom. Izazovi su također isti – rastuća ekonomska nejednakost, starenje stanovništva, sve veći zdravstveni teret za države, jačanje nacionalizma i sklonost politici "čvrste ruke" te napadi na civilno društvo. Zato moramo surađivati unutar zemalja i među njima te podržati zajedničku potrebu za izgradnjom većeg i boljeg prikupljanja sredstava i filantropije u našem svijetu.
 

Poslovni savjetnik: Kada bi svatko tko prisustvuje Vašoj prezentaciji mogao zapamtiti samo jednu lekciju iz Vašeg govora, koja bi to poruka bila?
 

Daryl Upsall: "Vi ste budućnost – budite jaki, budite ambiciozni, budite odvažni, budite kreativni, budite strastveni, budite pametni, budite ustrajni... budite onaj pokretač promjena u fundraisingu za kojeg znate da možete biti!"
 

Za Poslovni savjetnik razgovarao novinar mr.sc. Goran Jungvirth
 

Fotografije: Upsall International