Ministar Habijan predstavio zakonske izmjene koje će ubrzati ulazak pravosudnih dužnosnika u sustav
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan održao je u srijedu, 4. veljače 2026. godine konferenciju za medije na kojoj je predstavio prijedloge izmjena i dopuna Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Ministar Habijan istaknuo je kako se radi o jednoj od važnijih promjena unutar pravosudnog sustava od njegova stupanja na dužnost u svibnju 2024. godine, a kao ključan razlog za predložene izmjene naveo je nepovoljnu dobnu strukturu pravosudnih dužnosnika.
Naime, ukupan broj pravosudnih dužnosnika smanjen je s 2.508 u 2014. godini na 2.316 u 2024. godini. Od ukupnog broja, čak 30 % pravosudnih dužnosnika nalazi se u dobnom rasponu od 60 do 70 godina, dok je zabrinjavajuće nizak udio onih u dobi od 30 do 40 godina, kojih je svega 7 %. Navedeni podaci ukazuju na starenje pravosudnog kadra i nedovoljan priljev mlađih stručnjaka u sustav.
Sličan trend vidljiv je i kod sudaca, čiji se broj u deset godina smanjio s 1.903 na 1.660. U toj skupini 35 % sudaca, odnosno njih 572, nalazi se u dobnoj skupini od 60 do 70 godina, dok svega 6 % sudaca ima između 30 i 40 godina. Dobna struktura državnih odvjetnika nešto je povoljnija, no i dalje 20 % njih pripada dobnoj skupini od 60 do 70 godina.
Govoreći o važećem normativnom okviru, ministar Habijan podsjetio je kako je trenutačno uvjet za imenovanje u pravosudnu dužnost završena Državna škola za pravosudne dužnosnike, uz složen sustav bodovanja kandidata. Savjetnici u pravosudnim tijelima mogu ostvariti najviše 200 bodova, dok ostali kandidati mogu ostvariti do 300 bodova. Savjetnicima se dodatno vrednuje ocjena rada s najviše 100 bodova te razgovor s članovima Državnog sudbenog vijeća ili Državnoodvjetničkog vijeća s najviše 20 bodova.
Kao jedan od ključnih nedostataka postojećeg sustava ističe se obveza završavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike kao uvjeta prvog imenovanja.
Ministar Habijan podsjetio je kako je Škola započela s radom 1. siječnja 2013. godine, a radilo se o preuzimanju francuskog modela, s razlikom što je takva škola u Francuskoj bila namijenjena onima koji nisu pravnici. U pretpristupnim pregovorima Republika Hrvatska također se obvezala osigurati nezavisno, nepristrano, odgovorno i profesionalno pravosuđe kroz propisivanje objektivnih i transparentnih kriterija za ulazak u pravosudne dužnosti te početak rada Državne škole za pravosudne dužnosnike.
U tom trenutku Škola je smatrana optimalnim rješenjem za ostvarenje kriterija objektivnosti i transparentnosti, koji će se zadržati i dalje, ali na način da ne predstavlja administrativnu zapreku i ne odugovlači postupak imenovanja, izjavio je ministar Habijan.
Analiza provedena kroz razgovore s obveznicima Škole i posjete pravosudnim tijelima pokazala je kako pohađanje Škole uz rad predstavlja dodatno opterećenje, dovodi do akumulacije predmeta i stvaranja zaostataka, a sadržajno se često svodi na ponavljanje već stečenih znanja.
Završni ispit također predstavlja ponovnu provjeru znanja koja su već provjerena pravosudnim ispitom, zbog čega dio savjetnika u pravosudnim tijelima u konačnici odustaje od ulaska u pravosudnu dužnost, pa i od same profesije.
Predloženim izmjenama propisuje se da će uvjet za imenovanje pravosudnih dužnosnika, odvjetnika, javnih bilježnika i javnobilježničkih predsjednika biti najmanje dvije godine rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika, kao i najmanje pet godina rada nakon položenog pravosudnog ispita na drugim pravnim poslovima.
Vrednovanje pravosudnih dužnosnika temeljit će se na ocjeni obnašanja dužnosti s najviše 200 bodova te razgovoru s članovima vijeća s najviše 20 bodova. Za ostale kandidate vrednovanje će se provoditi prema uspjehu na pravosudnom ispitu s najviše 100 bodova, ocjeni rada savjetnika u pravosudnim tijelima s najviše 100 bodova ili uspjehu na posebnoj pisanoj provjeri pred vijećem s najviše 100 bodova, kao i razgovoru s članovima vijeća s najviše 20 bodova.
Predloženim zakonskim izmjenama redefinira se i uloga Državne škole za pravosudne dužnosnike, koja ostaje unutarnja ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije, ali joj se mijenja svrha na stručno usavršavanje već imenovanih pravosudnih dužnosnika.
Uz navedeno, uvodi se i pravilo presumiranog povlačenja prijava u slučaju neodaziva pojedinim fazama postupka, kao i jasnije definiranje bitnih promjena u imovini u postupcima podnošenja imovinskih izvješća pravosudnih dužnosnika. Propisuje se i jasan cenzus u iznosu od 13.000 eura, čime se uklanjaju postojeće pravne praznine i mogućnost proizvoljnih tumačenja.
Sva tri prijedloga zakona uskoro će biti upućena u javno savjetovanje. PS/SM
