„Griješiti je ljudski“ iliti kako narodna mudrost opravdava izostanak razmišljanja

17/07/2012

"Griješiti je ljudski“, poznata je narodna mudrost i vrlo učestala racionalizacija. Kada to kažemo kao da nam je pola oprošteno. No pogreške koje činimo automatski zbog načina na koji razmišljamo mogu nas dovesti do fatalnih pogrešaka u zaključivanju.

Ljudsko mišljenje sastoji se od dvije velike kategorije misaonih procesa, automatskog i kontroliranog mišljenja. Nakon „pada“ biheviorizma i promatranja čovjeka kao crne kutije koja se ponaša isključivo u skladu s okolinskim podražajima, razvoj kognitivne znanosti kao nove paradigme donio je novi pogled na prirodu čovjeka – čovjek je postao misaono biće. Dok je kruti biheviorizam zanemarivao sve misaone procese, kognitivizam je vratio „dušu“ čovjekovoj psihologiji.

To točno znači da su se u fokusu čovjekova funkcioniranja našle percepcija, motivacija, očekivanja, stavovi i ostali konstrukti koje nosimo u svojim mozgovnim vijugama. No s vremenom i brojnim istraživanjima, prepoznalo se kako je čovjek u biti kognitivna lijenčina koja u većini slučajeva misli automatskim pilotom osim kada je u pitanju nešto osobno i važno. Tada se skida s automatskog pilota te prebacuje na kontrolirano mišljenje i ulaganje truda u razmišljanje.

Automatizam vodi do stereotipa

Poznato je kako raspolažemo s ograničenim mentalnim kapacitetom tj. energijom za percepciju, spoznaju i manipulaciju informacijama te nas ovakav mehanizam mišljenja čuva od sagorijevanja zbog previše informacija. Ipak, kako sve ima svoju cijenu, tako nas automatsko mišljenje često dovodi do stereotipnog razmišljanja, preuranjenog predviđanja i donošenja krivih zaključaka.

Jedna od fundamentalnih, što znači bazičnih pogreški u rezoniranju naziva se osnovna atribucijska pogreška. To je jedna vrsta pogreške u zaključivanju koja je toliko bazična i sveprisutna da je sukladno njenoj prirodi nazvana osnovnom ili fundamentalnom. Često ju se može načuti u razgovorima ljudi. Obično ide ovako: „I ja imam jednu takvu u firmi, ona je takva i takva, ne može to i to, ne podnosim ju…“.

 

 

Autor: Andrijana Mušura, psiholog
Cijeli članak pročitajte u novom broju časopisa Poslovni savjetnik, broj 87/88, srpanj/kolovoz 2012.

 

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox