DEJAN JOVOVIĆ: Priština obustavila trgovinu sa Srbijom

29/11/2018

Na osnovu  člana 92. i 93. Ustava  samoproglašene Republike  Kosovo, donesena je 6. studenog ove  godine Odluka o uspostavljanju  zaštitnih mjera od 10 posto za  proizvode, porijeklom iz Srbije i BiH.


Poslije neuspjeha samoproglašenog  Kosova da postane članica Medjunarodne policijske organizacije - Interpol, vlada tzv. Kosova uvela je novu nerazumnu naknadu  od čak  100 posto na proizvode iz Srbije i BiH, a u cilju "jačanja domaće proizvodnje, ekonomije i kosovske državnosti". Ovaj potez predstavlja „odmazdu” za ono što je zamjenik kosovskog premijera Enver Hoxhaj opisao kao „agresivnu kampanju Srbije protiv Kosova na međunarodnoj sceni”. Priština se, međutim, tu neće zasutaviti. Ako je suditi prema izjavama Hoxaja, u pripremi su i nove mjere koje će "uskoro" biti objavljene.

Odluka vlade  tzv. Kosova o uvođenju naknade na nabavke  robe iz Srbije i BiH, 21 studenog 2018. godine, utvrdila je tri  nove mjere. Prvo, uspostavlja se mjera od 100 posto naknade na proizvode koji su uvezeni i porijeklom su iz centralne Srbije i BiH. Drugo, ova mjera se ne odnosi na poznate tržišne marke i brendove ostalih zemalja, koji se proizvode na području Srbije i BiH. Treće, obavezuje se carina Kosova da zabrani  ulazak na kosovsko tržište svih proizvoda koji imaju na etiketi ili svojoj deklaraciji sadržaj za "Kosovo i Metohiju", "Kosovo-UNMIK", "Kosovo 1244", kao i za svaku deklaraciju gdje se koriste samo imena gradova, bez imena države Kosovo. Kako piše "Koha ditore" naziv  "Kosovo i  Metohija"  se  direktno  suprotstavlja  kosovskom ustavu.

U prijedlogu za povećanje naknade na robu iz centralne Srbije s 10 posto  na 100 posto, koje je izradilo kosovsko ministarstvo trgovine i industrije,  navodi se da je analizom utvrđeno da se kosovski proizvođači suočavaju sa raznim "necarinskim preprekama u Srbiji", odnosno da kosovski proizvodi ne mogu ući na srpsko tržište. "Srpske vlasti ne priznaju analizu uvoznika s Kosova i oni zahtijevaju preispitivanje kosovske robe. Osim toga, pitanje tranzita i dalje predstavlja ozbiljnu prepreku za lokalne kompanije, koje izvoze u zemlje EU i čija roba prelazi srpsko područje", navodi se u prijedlogu. Dodaje se da su "trgovinske prepreke" s Bosnom iste, kao i sa Srbijom. "Trgovinska razmjena između Kosova i Bosne jasno pokazuje da je uvoz u stalnom porastu u odnosu na izvoz. Osim toga postoji velika asimetrija u pogledu javnog nadmetanja, gdje se kosovske kompanije ne mogu legalno natjecati na javnim natječajima u Srbiji", navodi se u prijedlogu, koji  je usvojila vlada tzv. Kosova, mjera je odmah  stupila na snagu.

Predsjednik vlade privremenih institucija u Prištini Ramush Haradinaj, tvrdio je  tada da je potez Prištine, koji je suprotan CEFTA, usljedio zbog navodnog dugogodišnjeg nejednakog tretmana robe s Kosova u Srbiji i u BiH.  Nijedan proizvod s Kosova nije mogao ići u Srbiju i BiH bez financijskih prepreka. S druge strane, imamo dobru suradnju s drugim zemljama, s kojima nemamo tarifne prepreke, rekao je on. Znači odluku o uvođenju poreza na proizvode iz Srbije i BiH, u Prištini su objasnili pritiskom domaćih proizvođača, koji su se „žalili na loš tretman koji imaju od Srbije i BiH“.

Predsjednik  tzv. Republike Kosovo Hashim Thaci  je navodno bio protiv uvođenja naknade,  za koju  smatra  da nije  dobro riješenje za domaću ekonomiju.  „Očigledno da je ovo prešlo na čisto politički teren“, ocijena je pojedinih  srpskih  političara,  i da je  riječ o unutrašnjoj borbi između tzv. kosovskog premijera i tzv. predsjednika Haradinaja i Tachija, kao i da postoji drugi dio motiva, a to su mali ili lobiranje velikog interesa na Kosovu, koji su shvatili da se ovakva odluka donese, a sve sa ciljem stjecanja što većeg profita.

Šefica EU diplomacije Federica Mogerini zatražila je od Prištine da odmah ukine odluku o povećanju naknade na robu iz Srbije, te ukazala da je ta mjera kako povreda CEFTA, tako i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i Kosova. „To dodatno pogoršava situaciju nakon početnog nametanja povećanja poreza od 10 posto. Vlada Kosova mora odmah ukinuti ove odluke” , zaključila je Mogerini. Radi se o još jednom priopćenju  EU, na koje nisu  reagirale Kosovske vlasti. Jer, EU je  6. studenog  ove godine već zatražila od Kosovskih vlasti da hitno objasne odluku o povećanju naknada od tadašnjih 10 posto na uvoz robe iz Srbije i BiH,  ali  se ništa nije desilo..

Američki državni tajnik Mike Pompeo, također, je zatražio od kosovskih  vlasti  da ukinu naknade na robu  iz Srbije i BiH. Pompeo je priopćio da Priština treba povući naknade od 100 posto za robu iz Srbije i BiH i pozvao vlast u Prištini da „zajedno s Beogradom treba izbjegavati provokacije i de-eskalaciju napetosti“.On je ponovio „čvrstu američku podršku suverenom, nezavisnom Kosovu, u potpunosti integriranom u međunarodnu zajednicu“.

Činjenica je da međunarodna zajednica nije blagovremeno i oštro reagirala na dosadašnje prepreke koje su uvođene od strane Prištine.

Dana 29.studenog ove godine počela je primjena zakona o zaštiti potrošača na Kosovu i Metohiji, koji, podrazumijeva obavezu da se pored istaknute cijene, na proizvod stavi i zastavica države u kojoj je roba proizvedena. To je smišljeno da se napravi prepreka za plasman srpske robe na tržište Kosova.

Jasno je da je ovdje, u prvom redu, riječ o politici, a ne ekonomskim razlozima. Prištinske institucije prijete i da  odluku  o uvođenju  zaštitnih  mjera neće povući, dok   Beograd  ne okonča svoje  diplomatske akcije protiv priznavanja  kosovske  nezavisnosti.

Prema podacima Agencije za statistiku Kosova,  2017. godine ukupan uvoz  KiM iznosio je tri milijarde eura, a od toga iz Srbije nabavke  su bile   442 milijuna eura ili 14,5 posto. Istovremeno, devet posto ukupnog izvoza Kosova plasirano je  u Srbiji. S druge strane, značaj KiM za trgovinsku razmenu Srbije je daleko manji. Isporuke na KiM od 442 milijuna eura u prošloj godini činio je svega 2,9 posto ukupnog izvoza Srbije, dok su  nabavke od 21,8 milijuna eura bile svega 0,1 posto u ukupnom uvozu Srbije.

Srbija je u 2017. godini, prema podacima PKS, najviše isporučivala Kosovu vodu (običnu i gaziranu), bijeli šećer, jestivo ulje od suncokreta, pšenicu, bezalkoholna pića, motorni benzin, plinska ulja, preparate za pranje i čišćenje, krovne crijepove od keramike, kao i električnu energiju. NIS je bio prvi na listi prodavača iz Srbije, jer je isporučivao  robu vrijednu 46 milijuna eura, iza njih je Coca-Cola s 26 milijuna eura. (za koju ne važi odluka o povećanju  naknade, jer je američki  brand.)

U robnoj razmjeni centralne Srbije  s Kosovom sudjeluje preko 2.600 poduzeća. Prošle godine ukupan promet, koji je centralna Srbija ostvarila s AP KiM, iznosio je preko 461 milijun eura. Srbija je jedan od najvećih izvora robe koja stiže na Kosovo. Do 15. listopada ove godine, na Kosovo je iz Srbije plasirano robe u vrijednosti od oko 360 milijuna eura, dok je u suprotnom smjeru otišlo samo 23 milijuna eura.

Zabrana isporuka roba iz centralne Srbije  na KiM  na godinu dana smanjila bi srpski BDP (oko 40 milijardi eura), za oko  0,15 posto, procjena je nekih domaćih ekonomista. Ako se tome doda  da sankcije ne važe za robu desetak multinacionalnih kompanija, koje proizvode u Srbiji, šteta bi mogla biti manja. Najveću korist od ovoga imati će okolne zemlje, firme iz Makedonije, Albanije, Turske i drugih zemalja, koje mogu zamijeniti prehrambene proizvode iz Srbije. Koliki će gubitak srpske firme podnijeti zavisi od trajanja djelovanja naknada. Ako bi bile na snazi godinu dana, šteta će iznositi više stotina milijuna eura.

Srbija ne može uzvratiti na mjeru uvođenja naknade od strane  kosovskih  vlasti na isti način. Naime, zbog zanemarljivih nabavki s Kosova u Srbiju od svega dvadesetak milijuna eura godišnje, kontramjera ne bi imala posebnog smisla. Radi o četiri - pet proizvoda: električnoj energiji, cijevima, kupinama, malinama, radijatorima, a dobar dio tih proizvoda kupuju srpski privrednici koji žive na sjeveru Kosova ili u enklavama. 

Postoji mogućnost da se Kosovu otežava prijevoz robe preko srpskog područja ka zemljama EU, ali ni to nije dobra opcija. Jer, u prosjeku kroz Srbiju s Kosova ka zemljama EU prođe mjesečno oko  5.000 kamiona s robom, a iz EU ka Kosovu čak oko 30.000 kamiona. Srbija bi mogla tu  raditi problem, ali onda bi bila optužena da krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.Prema tome, Srbiji nije u interesu da zaustavi tisuće kamiona koji odlaze na Kosovo.

Beograd je očekivao da Europska komisija izvrši snažan pritisak na prištinske institucije kako bi ukinule naknadu na srpsku robu. Ukoliko EK adekvatno ne reagira čitav CEFTA sporazum i sve ono što se radilo na formiranju zajedničkog ekonomskog prostora doživjeti će veliki  neuspjeh. To neće biti neuspjeh Srbije, nego prije svega EU, koja je kroz Berlinski proces promovirala kao jedan od glavnih ciljeva formiranje zajedničkog ekonomskog prostora na zapadnom Balkanu.

Nikada se, do sada, nije dešavalo da se uvede naknada na svu robu koja se prodaje iz Srbije. Osim sporadiničnih izjava i poziva na bojkot, trgovina se odvijala gotovo nesmetano, s manjim ili većim poteškoćama. Uvedene naknade su šteta za cijelo gospodarstvo u regiji, i one su proizvod političke iracionalne odluke u kojoj nema ni malo ekonomskog razmišljanja.

Vlada Srbije ne može odgovoriti kontramjerama zbog uvođenja naknade, što je suprotno CEFTA sporazumu, ali može bojkotom sastanaka u CEFTA. Dogovoreno je  da Srbija i BiH neće sudjelovati na sastancima radnih tijela CEFTA u Prištini, kao ni na ministarskom sastanku u okviru CEFTA tjedna, koji će, također, biti održan u Prištini prosincu ove  godine, ukoliko do tada Kosovo ne povuče odluku o uvođenju naknade. Odluka o nesudjelovanju na sastancima je iznuđen potez, ali se koriste svi mehanizmi da se vrši pritisak na Prištinu i međunarodnu zajednicu, kako bi se mjere povukle.

Poslije uvođenja naknade za robu iz Srbije i BiH koja dolazi na Kosovo, ovo je najveća kriza od početka funkcioniranja CEFTA sporazuma, koji  je potpisan  2006.godine. Zajednički cilj Srbije i BiH  je da se pomenute mjere uvedene od strane privremenih institucija u Prištini ukinu i da se onda započnu razgovori ne samo o ukidanju vancarinskih prepreka, već o suštinskom stvaranju zajedničkog ekonomskog prostora u ovom dijelu Europe.

Do sada se nije desilo da neko jednostrano uvodi tolike naknade, a potez Prištine se  tumači kao odgovor na "beznađe" u kome se nalazi prištinska uprava poslije poraza na međunarodnoj političkoj areni, poslije neuspjelog četvrtog pokušaja da uđe u članstvo Interpola.

Ovakva mjera potpuno besmislena i revanhistička, predstavlja neprijateljski  čin, novu  provokaciju tzv. Kosova, dalju destabilizaciju regije i potpunu obustavu trgovine između centralne Srbije i Kosova, jer će srpski prizvođači biti potpuno nekonkuretni u odnosu na druge proizvođače iz regije. Opasno prijeti ne samo da sruši regionalni sporazum o slobodnoj trgovinu - CEFTA, već da u potpunosti obesmisli i briselski dijalog sa Beogradom i izazove nove sukobe. To će nanijeti veliku štetu kosovskoj privredi i njenom stanovništvu, pošto najveći dio sirovina za njihovu prerađivačku industriju dolazi iz Srbije.Već je došlo do velikih nestašica svih roba i povećanje cijena, a zavladalo je i  "crno  tržište".

Ovo je,  moglo  bi se  reći,  najava etničkog čišćenja srpskog stanovništva na Kosovo, s pokušajem da se potpuno obesmisli njihov dalji život i opstanak u južnoj pokrajini i oni protjeraju  s KiM. Za Srbe na KiM ovo znači da robu na koju su navikli i koristili, neće  više moći da kupuju,  a i  trgovinskim lancima se  neće  isplati da drže takvu robu.

Državni  vrh Srbije došao je, kako  je priopćeno,  do informacije da je Priština  pripremala ukidanje prepreka, spremanje "izlazne strategije" (nakon neuspjeha učlanjenja u Interpol), ali oni su uprkos takvih najava donijeli takvu odluku. Smatra da Priština ima četiri cilja, koje želi da ostvari dizanjem naknada na robu na 100 posto. Prvi je da izvrši do sada najveći pritisak, koji bi vodio bezuvjetnoj „kapitulaciji” Beograda i punom priznanju nezavisnosti. Drugi cilj je apsolutna zabrana trgovine da u tišini provede najsnažnije i najbrže etničko čišćenje i protjerivanje Srba s KiM i južno i sjeverno od Ibra. Kao treću stvar, zbog koje je Priština poduzela najnovije pritisak na međunarodne organizacije i institucije, je da im učine neke ustupke po pitanju vizne liberalizacije i da pokažu da su u stanju da izazovu eskalaciju i destabilizaciju. Četvrt mogući   cilj je izbijanje  sukoba i potpune destabilizacije regije, radi nečijih tuđih interesa ili nekih svojih interesa, jer mirnim putem i dijalogom svoje interese ne mogu ispuniti u mjeri i na način na koji su željeli, prenosi Tanjug.

Ponovo  je priopćeno da Srbija neće uvoditi kontra mjere, i da neće zaustavljati kosovske kamione i putnička vozila i robni promet  s KiM.

U ovom slučaju radi se o daljoj radikalizaciji trgovinskih odnosa u regiji zapadnog Balkana  i da se na taj način privremene institucije u Prištini same isključuju iz CEFTA sporazuma i to ove  godine, kada UNMIK/Kosovo predsjedava  ovom organizacijom.

Nema sumnje da vlast u  Prištini  ovim činom praktično želi da produbi besmisleni ekonomski rat s Beogradom, i sve je u funkciji da se potpuno zaustavi prodaja proizvoda iz centralne Srbije na KiM. To praktično znači da su se vlada tzv. Kosova oglušila o sve preporuke EU i da nastavljaju još brutalnije da krše CEFTA sporazum. Ovaj  manevar Prištine neizbježno dobiva i politički kontekst, jer, teško je povjerovati da su u ovu "avanturu" ušli bez podrške pojedinih utjecajnih krugova  sa Zapada, pošto, do sada, nisu snosili nikakve posljedice. Samoproglašeno Kosovo nema svoju vanjsku politiku, jer je ona  u  Washingtonu.

Iako krši CEFTA sporazum, UNMIK/Kosovo ne može biti isključeno  iz CEFTA,  jer da bi se to dogodilo sve članice, čak i ona koja krši Sporazum, moraju glasati za takvu odluku.To je veliki nedostatak  CEFTA sporazuma, zbog  čega je  Srbija predlagala da se uvede princip "konsenzus minus  jedan".

Direktor tajništva CEFTA, navodi da ono što tajništvo može napraviti jest da poziva strane da smire strasti, da se ponašaju u okviru Sporazuma i da putem mehanizama koje daje Sporazum pokušaju prevladati novu situaciju. Strane imaju mogućnost da u okviru zajedničkog mješovitog  odboraa započnu konzultacije o ovim mjerama. Mogu koristiti medijaciju ili da idu na arbitražu, ukoliko smatraju da su njihova prava povrijeđena, koja se provode pred sudom u Hagu.

 

Strane se odnose na Prištinu, Beograd i Sarajevo, iako je potez povukla "jedna strana", odnosno Priština. U tajništvu CEFTA kažu da se, do sada, nije dogodilo da jedna strane uvede okvirne mjere za cijelu carinsku tarifu, kao što su kosovske vlasti napravile za robu koja dolazi iz Srbije i BiH.

Po pravilima CEFTA, trebalo bi da Priština obavijsetiti ovu mjeru, odnosno uvođenje naknade, ako se ona uopćte poziva na CEFTA sporazum, a druge dvije strane mogu isto tako tražiti pomoć od tajništva CEFTA, koji  bi objasnio kako mogu tražiti svoja prava u okviru Sporazuma i postojećih mehanizama za rješavanje sporova u okviru CEFTA.

Vlada Srbije se,  u skladu s CEFTA sporazumom, obratila 27.studenog 2018.godine, šest  dana  posle novog  kršenja CEFTA  i uvođenja naknada od 100 posto, tajništvo CEFTA s zahtjevom za direktne konzultacije u okviru Zajedničkog odbora. Zahtjev je poslan i UNMIK, kao potpisniku za područje  KiM,  kao i generalnom tajniku UN.

Ukoliko se ne pokrenu zajedničke konzultacije ili ne riješi problem u narednih 90 kalendarskih  dana, što je rok predviđen CEFTA sporazumu, Srbija, će u skladu sa CEFTA, pokrenuti postupak pred Arbitražnim sudom (čl. 43.CEFTA). Arbitražni sud  riješаva spor u skladu s odredbama ovog Sporazuma i drugim pogodnim pravilima međunarodnog prava. Sud će uzimati u obzir informacije prijatelja suda od strane, koja nije uključena u spor. Presuda Arbitražnog suda će biti konačna i obavezujuća po strane u sporu.

Kosovska vlast se vjerojatno neće odazvati pozivu  na direktne  konzultacije, a sama arbitraža je jedan dug i neizvjestan postupak.

Izvršavanje CEFTA sporazuma  nadgleda  i vodi Zajednički odbor, koji  djeluje po principu konsenzusa, i ima  stalni tajnik sa sjedištem u Bruxellesu (čl. 40.CEFTA).U svrhu pravilnog izvršavanja CEFTA , strane će razmjenjivati informacije i na zahtjev bilo koje strane, održati konzultacije u Zajedničkom odboru. Ovaj  odbor će stalno razmatrati mogućnosti za dalje "uklanjanje prepreka u trgovini između strana".

CEFTA nema efikasan mehanizam da kazni bilo koju članicu, pa ni Prištinu, zbog kršenja tog sporazuma, te je jedini način da se Priština prinudi da povuče odluku o podizanju naknada za robu iz centralne Srbije - politički pritisak. Koliku snagu i utjecaj na odluku Prištine će imati poziv iz Bruxellesa i  SAD da ukinu odluku o povećanju naknade  nije poznato, ali je jasno da, osim političkih, nema pravnih instrumenata da Priština pristane na povlačenje odluke. CEFTA, naime, ne raspolaže pravnim mehanizmom kojim može prisiliti Prištinu da povuče svoju odluku, već je jedini način da međunarodna zajednica izvrši pritisak na kosovske institucije.

Šef UNMIK izrazio je zabrinutost zbog odluke kosovske vlade odnosno zbog potencijalnih posljedica po stanovnike Kosova, kao i političkih implikacija po dijalog i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Pitanje je, međutim, zašto UNMIK, koji je po Rezoluciji SB OUN br.1244. najviši organ vlasti na Kosovu i Metohiji i koji je jamac prištinskih potpisa i u okviru sporazuma CEFTA, dopušta da se njegove ovlasti ne vrše.

Ne postoje pravni mehanizmi da se Priština primora da ne krši odredbe CEFTA sporazuma, jer u CEFTA ne postoji mehanizam za rješavanje sporova. Upravo zato što CEFTA nema mehanizam da kazni bilo koju članicu zbog  kršenja tog sporazuma, Srbija je proteklih godina inzistirala da se promeni način glasanja u toj organizaciji, jer po sadašnjim pravilima sve odluke koje se donose u okviru ove organizacije, moraju biti jednoglasne, te da se osnuje nova organizacija „CEFTA+”.

CEFTA kakva je sada onemogućava i da se promjene postojeća pravila, jer je dovoljan samo jedan glas „protiv” da se bilo koji prijedlog odbije, pa da ne prođe ni prijedlog za promjenu pravila. Zato je, prema mišljenju stručnjaka, jedini način da se aktualni problem s mjerama Prištine nadmaši - pritisak EU, SAD, Svjetske trgovinske organizacije, i drugih međunarodnih institucija.

Srbija  i BiH su iskazali opredeljenje da s ostalim članicama CEFTA nastave raditi na ukidanju svih prepreka i priznavanju certifikata kao i laboratorijskih analiza, s ciljem olakšavanja trgovine i povećanja robne razmjene među zemljama regije.

CEFTA, očigledno se mora redefinirati i da u njenim okvirima ostanu ekonomije koje poštuju principe slobodne trgovine.

 

 

dr sc. Dejan Jovović,

Naučni savjetnik - nekadašnji pomoćnik  saveznog  ministra i glavni pregovarač SRJ i DZSCG za sporazume o slobodnoj trgovini u regiji JIE, na osnovu kojih  je  nastala  CEFTA

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox