Prošlog je tjedna Inicijativa za crnomorsko žito, uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske, produžena za tri mjeseca. Zajedno sa stazama solidarnosti koje je EU uspostavio, ključno je ograničiti nesigurnost hrane na globalnoj razini, posebno u najugroženijim zemljama. Hrana se nikada ne smije koristiti kao ratno oružje.

Prije ruskog agresorskog rata, Ukrajina je bila jedan od vodećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda: prvi za suncokretovo ulje, četvrti za kukuruz i peti za pšenicu. A taj je izvoz uglavnom bio namijenjen zemljama na globalnom jugu: 2021. godine 27 % ukrajinske pšenice otišlo je u Sjevernu Afriku, a 58 % u Aziju.

Ukrajina je svjetskom tržištu svake godine isporučivala oko 45 milijuna tona žitarica, uglavnom brodovima. Od početka ruskog rata 24. veljače, ruske oružane snage sustavno su gađale usjeve, farme, silose i prometnu infrastrukturu kako bi ograničile kapacitet Ukrajine za proizvodnju i izvoz poljoprivrednih proizvoda. Ruska flota namjerno je blokirala siguran prolaz u ukrajinske crnomorske luke i iz njih.

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine značajno je pridonio stvaranju nesigurnosti hrane na globalnoj razini i doveo u opasnost živote milijuna ljudi."

To je značajno pridonijelo povećanju svjetskih cijena žitarica, stvaranju nesigurnosti hrane na globalnoj razini i dovodeći u opasnost sredstva za život milijuna ljudi. To je ozbiljno utjecalo na aktivnosti Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda, koji je prije rata kupovao polovicu svojih zaliha žitarica od Ukrajine. Nedavno sam posjetio Somaliju i iz prve sam ruke vidio ozbiljnost nesigurnosti hrane uzrokovanu kumulativnim učincima klimatskih promjena i rata u Ukrajini u tom dijelu svijeta.

Presudna uloga Staza solidarnosti

Kao odgovor na rusko neprihvatljivo naoružavanje hrane, poduzete su dvije uspješne inicijative. Prošlog svibnja Europska komisija i susjedne države članice EU-a uspostavile su Trakove solidarnosti EU-Ukrajina kako bi olakšale i ubrzale kopneni teretni promet između Ukrajine i EU-a, a u srpnju su Ujedinjeni narodi i Turska posredovali u sporazumu o otvaranju sigurnog pomorskog humanitarnog koridora u Crnom moru (Inicijativa za žito Crnog mora).

Od početka Traka solidarnosti, više od 15 milijuna tona ukrajinske poljoprivredne robe izvezeno je cestom, željeznicom i preko rumunjskih crnomorskih i dunavskih luka. Te su staze trenutno također jedina opcija za izvoz nepoljoprivredne ukrajinske robe i za uvoz robe koja je Ukrajini potrebna, poput goriva i humanitarne pomoći. Kao takvi, postali su žila kucavica ukrajinskog gospodarstva, vrativši više od 15 milijardi eura prijeko potrebnog prihoda ukrajinskim poljoprivrednicima i poduzećima.

Putevi solidarnosti EU-Ukrajina postali su žila kucavica ukrajinskog gospodarstva, vraćajući više od 15 milijardi eura prijeko potrebnog prihoda ukrajinskim poljoprivrednicima i poduzećima."

Države članice EU-a koje graniče s Ukrajinom (Poljska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska) uložile su velike napore i ulaganja kako bi olakšale te trgovačke rute. Uspostavom stabilnije povezanosti s EU, Staze solidarnosti postale su nezaobilazna poveznica s Ukrajinom i Republikom Moldavijom, što je također važno s obzirom na njihov proces pristupanja EU.

Međutim, kapacitet ovih traka je ograničen, uska grla i dalje postoje, a troškovi logistike su visoki. Europska komisija dodijelit će 250 milijuna eura bespovratnih sredstava za održavanje i daljnje povećanje njihovih kapaciteta. Kratkoročno će podržati brza poboljšanja kako bi se smanjilo vrijeme čekanja i poboljšalo kretanje kroz granične prijelaze i njihove pristupne rute. Da ide dalje, EU će mobilizirati ukupno 1 milijardu eura do kraja 2023., s Europskom investicijskom bankom (koja će posuditi 300 milijuna eura za ovaj projekt), Europskom bankom za obnovu i razvoj (300 milijuna eura) i Svjetska banka (100 milijuna USD) kako bi se osigurala likvidnost operaterima i financiranje popravaka i povećanja kapaciteta.

Inicijativa za žito Crnog mora

Štoviše, od srpnja 2022., kada je dogovorena Crnomorska inicijativa za žitarice, više od 400 brodova sa žitaricama i drugom hranom napustilo je ukrajinske luke Chornomorsk, Odesa i Yuzhny/Pivdennyi. Od 7. studenoga 2022. putem ove inicijative izvezeno je više od 10 milijuna tona. Preko 40% tereta bio je kukuruz, žitarica koja je bila najviše pogođena blokadama u ukrajinskim žitnicama početkom rata (75% od 20 milijuna tona uskladištenog žita). Moralo se brzo preseliti kako bi se napravilo mjesta za pšenicu iz ljetne žetve.

Suprotno ruskoj propagandi, polovica svih poljoprivrednih proizvoda (dvije trećine pšenice i tri četvrtine suncokretovog ulja) izvezenih kroz Crnomorsku inicijativu otišla je u zemlje u razvoju. Svjetski program za hranu ponovno je pokrenuo isporuku pšenice iz crnomorskih luka. Do sada je pet brodova s ​​ukupno preko 150.000 tona pšenice napustilo ukrajinske luke za Etiopiju, Jemen, Džibuti, Somaliju i Afganistan.

Odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu i ruske blokade izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, cijene pšenice i kukuruza naglo su porasle i zadržale su se na visokim razinama do svibnja 2022. Krajem svibnja, kada su uspostavljene Solidarity Lanes, cijene su počele padati. I staze i Inicijativa za crnomorsko žito imale su vrlo pozitivan učinak. Međutim, razine izvoza i dalje su znatno niže nego prethodnih godina, a cijene su još uvijek iznad predratnih razina. U rujnu i listopadu, zbog ruske objave o namjeri prekida Crnomorske inicijative za žito, cijene su ponovno počele rasti. Zato je bilo toliko važno da se ova inicijativa produži.

Očito je da su ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njezino namjerno ciljanje ukrajinskih poljoprivrednih objekata i izvoznih ruta pogoršali skok cijena hrane i globalnu krizu hrane. Međutim, Rusija nastavlja manipulirati informacijama i širiti propagandu optužujući naše sankcije. To su očigledne laži. Uvijek smo bili jasni da naše sankcije nisu usmjerene na trgovinu poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, uključujući žitarice i gnojiva, između Rusije i trećih zemalja.

Samo povlačenje ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i prestanak ruske agresije može omogućiti Ukrajini proizvodnju i izvoz poljoprivrednih proizvoda koji su hitno potrebni svijetu od 8 milijardi ljudi.”

Putovi solidarnosti i inicijativa za Crno more su naravno od ključne važnosti za ograničavanje rizika od globalne gladi, ali ne mogu sami riješiti krizu s hranom. Samo povlačenje ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i prestanak ruske agresije, u skladu s odlukama Opće skupštine Ujedinjenih naroda, može Ukrajini omogućiti proizvodnju i izvoz onih količina poljoprivrednih proizvoda koje su hitno potrebne svijetu od 8 milijardi ljudi. Ruska agresija nije samo zločin protiv Ukrajine i Ukrajinaca i očito kršenje temeljnih načela Povelje UN-a; također dovodi u opasnost živote milijuna ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta. Hrana se nikada ne smije koristiti kao ratno oružje.

(ps/sm)