Nema razloga za temeljitu izbornu reformu, dakle za zamjenu razmjernog izbornog sustava većinskim ili kombiniranim, smatra profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Mirjana Kasapović, koja je početkom mjeseca u HAZU-u trebala sudjelovati na okruglome stolu "Izbori zastupnika u Hrvatski sabor i referendum", ali je bila spriječena.

"Zašto je hrvatski izborni sustav dobar?"

Kasapović ističe da je "postojeći izborni sustav dobar zato što u velikoj mjeri udovoljava normativnim mjerilima reprezentativnosti, koncentriranosti, participativnosti, jednostavnosti i legitimnosti". Po njezinim riječima, Hrvatska je socijalno, kulturno, regionalno, a u manjoj mjeri i vjerski i etnički heterogeno društvo pa se sve te interesne i vrijednosne razlike ne mogu 'sabiti' u institucionalni aranžman koji potiče preferenciju samo dviju stranaka.

Kasapović smatra kako je najslabija dimenzija postojećeg izbornog sustava participativnost

Riječ je ponajprije o nemogućnosti glasovanja za pojedine kandidate, a taj bi se problem, kako navodi, mogao riješiti "deblokiranjem zatvorenih lista i uvođenjem obvezatnoga ili opcijskoga preferencijskog glasovanja". Birači bi i dalje mogli glasovati samo za jednu izbornu listu, ali bi unutar nje dobili mogućnost da glasuju za najmanje jednog kandidata i on bi se istodobno računao kao glas dan stranci, napominje.

Smanjenje broja mjesta u Saboru zacijelo bi povećalo izbornu kompetetivnost

Ako bi se, primjerice, kako navodi, broj zastupnika iz 'redovitog' sastava smanjio sa 140 na 120, promijenio bi se odnos snaga između zastupnika općega biračkog tijela na jednoj strani i zastupnika nacionalnih manjina i 'dijaspore' na drugoj strani. Uvođenje razmjernog izbornog sustava nije se poklopilo s nekontroliranom fragmentacijom parlamenta, čega su se neki pribojavali, nego je rezultiralo institucionalizacijom umjerenog pluralizma kao najpoželjnijeg oblika višestranačkog sustava - ocjenjuje Kasapović. (Hina/DK)