Porezni dužnici ostaju bez nekretnina

Najveći broj nekretnina nad kojima država ima  založno pravo nalazi se u Zagrebu – njima je država osigurala naplatu 452 milijuna kuna. Rijeka je druga po iznosu nepodmirenog duga –  Porezna uprava založnim je pravom osigurala  naplatu 178,4 milijuna kuna.

Građani i tvrtke čija su se imena našla na listi poreznih dužnika uplatili su državi u dva i pol mjeseca 123,37 milijuna kuna.

Podaci su to Porezne uprave zaključno s petkom o uplatama obveznika koji su brisani s liste dužnika jer su dug podmirili u cijelosti ili su i dalje na listi, ali se njihov dug smanjio.

S liste su brisana imena 651 dužnika koji su državi nakon što je njihovo ime javno objavljeno uplatili 64,2 milijuna kuna, još 1.142 dužnika smanjili su svoj dug za 59,16 milijuna kuna.

Uplate su u odnosu na prije dvadesetak dana povećane za 33 milijuna kuna, jer je 24. rujna Porezna uprava objavila da su dužnici s liste uplatili 90,4 milijuna kuna.

No, Porezna uprava ne planira čekati unedogled da se dužnici sjete platiti dugove i u slučajevima u kojima je na ime duga upisala založno pravo na nekretninama, krenula je u ovrhu.

Tako je plan ovršiti nekretnine kojima su njihovi vlasnici jamčili povrat 1,28 milijarde kuna duga. Najveći broj takvih nekretnina nalazi se u Zagrebu i one su bile osiguranje da će država naplatiti 452 milijuna kuna duga.

Nakon toga slijedi Rijeka gdje se Porezna uprava založnim pravom nastojala osigurati da će naplatiti 178,4 milijuna kuna duga. Na području ispostave Porezne uprave u Slavonskom Brodu u pripremi su ovrhe nad nekretninama iza kojih se krije 106 milijuna kuna poreznog duga njihovih vlasnika, a u Bjelovaru će se oko sto milijuna kuna duga pokušati naplatiti kroz ovrhe.

Još nedavno Porezna je uprava na taj način planirala naplatiti nešto više od 700 milijuna kuna, no očito je da su odlučili aktivirati svako založno pravo koje imaju kao jamstvo da će dug biti plaćen, što država godinama nije pokušala učiniti.

Uz stotine dužnika koji su plaćanje poreznog duga jamčili svojim nekretninama, bez imovine bi mogli ostati i oni koji je nisu dali u zalog, ali su poreznici utvrdili da su u svojim tvrtkama izbjegavali plaćati poreze i doprinose, iako su novac imali, ali su ga prebacivali na privatne račune ili su iz tvrtke, preko sestrinskih poduzeća izvlačili sredstva, piše novilist.hr. (sh)

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox