Rast SIE regije pokreće snažne operativne performanse

Erste Group zabilježio povećanje operativnog rezultata od 8,7%, na 2,97 milijarde eura u 2019.;  predložena povećana dividenda od 1,50 eura po dionici


„Naš godišnji operativni rezultat od gotovo 3 milijarde eura, što je značajno povećanje od 8,7 posto, dokazuje da je Erste zaista u dobrom stanju. Trenutačno je to prilično rijetko u europskom bankarstvu – i daje nam snažne temelje za budući rast“, kaže Bernhard Spalt, glavni izvršni direktor Erste Group Banka AG.

„Zahvaljujući našem otisku, aktivni smo u gospodarski najdinamičnijoj regiji u Europi, pri čemu su zemlje Srednje i Istočne Europe zabilježile više nego dvostruko veći rast BDP-a od prosjeka eurozone. Ono što je važno jest da se rast najviše generira domaćom potražnjom, zahvaljujući niskim stopama nezaposlenosti i rastu realnih plaća. S obzirom rast regije, opseg naše franšize i snagu našeg branda, uspjeli smo postići povećanje volumena i depozita i kredita od 7 posto. Naš operativni prihod rastao je dvostruko brže od operativnih rashoda uz povećanje svih vrsta prihoda.

Nastavak povoljnog okruženja rizika doprinio je daljnjem smanjenju omjera nenaplativih kredita na 2,5 posto, odražavajući temeljno zdravlje naše imovine.

Zadovoljni smo svojom likvidnošću, kao i svojim kapitalom: naša stopa osnovnog redovnog kapitala iznosila je 13,7 posto, što je značajno iznad regulatornih zahtjeva.

Želimo podijeliti svoje dobre rezultate u 2019. godini sa svojim dioničarima te ćemo stoga na godišnjoj skupštini predložiti povećanje dividende na 1,50 eura po dionici.“


Račun dobiti i gubitka u 2019. uspoređen s 2018.; stanje bilance od 31. prosinca 2019. uspoređeno sa stanjem od 31. prosinca 2018.

Neto prihod od kamata povećan je – uglavnom u Češkoj, ali i u Rumunjskoj i Mađarskoj – na 4.746,8 milijuna eura (+3,6%; 4.582,0 milijuna eura). Neto prihod od naknada i provizija povećan je na 2.000,1 milijun eura (+4,8%; 1.908,4 milijuna eura), uglavnom kao posljedica viših naknada po platnom prometu, naknada za posredovanje u osiguranju i naknada za upravljanje imovinom. Dok se neto rezultat od trgovanja značajno popravio na 318,3 milijuna eura (‑1,7 milijuna eura), stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak smanjila se na ‑24,5 milijuna eura (195,4 milijuna eura). Razvoj obje stavke potaknut je učincima vrednovanja zbog promjenjivosti tržišnih kamatnih stopa. Operativni prihod povećan je na 7.255,9 milijuna eura (+4,9%; 6.915,6 milijuna eura). Povećanje općih administrativnih troškova na 4.283,3 milijuna eura (+2,4%; 4.181,1 milijun eura) uglavnom se može pripisati povećanju troškova osoblja na 2.537,1 milijun eura (+2,5%; 2.474,2 milijuna eura). Plaćanja za osiguranje štednih depozita uključena u ostale administrativne troškove povećana su na 104,8 milijuna eura (88,6 milijuna eura). Povećanje amortizacije i deprecijacije na 541,0 milijun eura (472,0 milijuna eura) može se pripisati primjeni novih standarda financijskog izvještavanja o najmovima (IFRS 16) od 1. siječnja 2019, dok je pozitivan učinak u istom iznosu zabilježen u drugim administrativnim troškovima. Ukupno se operativni rezultat povećao na 2.972,7 milijuna eura (+8,7%; 2.734,6 milijuna eura) a omjer troškova i prihoda popravio se na 59,0% (60,5%).

Zbog ispravaka vrijednosti u Austriji i Slovačkoj, i u segmentu građanstva i u korporativnom segmentu, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata iznosio je -39,2 milijuna eura ili, prilagođeno za neto alokacije rezervacija za obveze i dana jamstva, 7 baznih bodova prosječnog bruto kredita klijentima (neto otpuštanja od 59,3 milijuna eura ili ‑3 bazna boda). Pozitivni učinci rezultat su značajnog prihoda od naplate od već otpisanih kredita, prvenstveno u Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, kao i od otpuštanja rezervacija za obveze i jamstva dana u Austriji, Češkoj i Rumunjskoj. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima ponovno se poboljšao na 2,5% (3,2%), a pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama na 77,1% (73,4%).

Ostali operativni rezultat iznosio je -628,2 milijuna eura (EUR ‑304,5 milijuna eura). Pogoršanje se može pripisati rezervacijama u iznosu od 153,3 milijuna eura izdvojenima za gubitke koji se očekuju nakon odluke vrhovnog suda vezano uz poslovne aktivnosti rumunjske podružnice, kao i ispravak vrijednosti goodwilla u Slovačkoj, u iznosu od 165,0 milijuna eura. Troškovi godišnjih doprinosa za sanacijske fondove uključeni u ovu stavku povećali su se – osobito u Češkoj – na 75,3 milijuna eura (70,3 milijuna eura). Bankarski i transakcijski porezi povećali su se na 128,0 milijuna eura (112,2 milijuna eura), uključujući 11,0 milijuna eura bankarskog poreza u Rumunjskoj, po prvi puta ove godine.

Manjinski udio povećan je zbog značajno boljih rezultata štedionica, na 440,9 milijuna eura (369,1 milijun eura). Neto dobit pripisiva vlasnicima matice smanjila se na 1.470,1 milijun eura (‑18,0%; 1.793,4 milijuna eura) zbog jednokratnih učinaka.

Ukupni kapital, ne uključujući instrumente osnovnog dodatnog kapitala (AT1), povećan je na 19,0 milijardi eura (17,9 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i u skladu sa CRR-om, redovni osnovni kapital (CET1, konačni CRR) iznosio je 16,3 milijarde eura (+4,9%; 15.5 milijardi eura), ukupni regulatorni kapital (konačni CRR) iznosila su 22,0 milijardi eura (20,9 milijardi eura). Ukupni rizik (rizikom ponderirana aktiva koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik, konačni CRR) povećao se na 118,6 milijardi eura (115,4 milijarde eura). Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET 1, konačni CRR) bila je stabilna na 13,7% (13,5%), a stopa ukupnog kapitala na 18,5% (18,1%).

Vrijednost ukupne imovine povećana je na 245,7 milijardi eura (236,8 milijardi eura). Što se tiče aktive, gotovina i saldo gotovine smanjili su se značajno na 10.7 milijardi eura (17,5 milijardi eura), dok su se krediti i potraživanja od kreditnih institucija povećali na 23,1 milijardu eura (19,1 milijarda eura). Potaknuti stalnim rastom kredita na svim ključnim tržištima, krediti i potraživanja od klijenata porasli su na 160,3 milijarde eura (+7,3%; 149,3 milijarde eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka smanjili su se na 13,1 milijardu eura (17,7 milijardi eura) dok su depoziti klijenata ponovno značajno porasli – na svim tržištima Erste Groupa – na 173,8 milijardi eura (+6,9%; 162,6 milijardi eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 92,2% (91,8%).

PREDVIĐANJA

Cilj Erste Groupa je povrat na kapital umanjen za nematerijalnu imovinu (ROTE) iznad 10% u 2020. godini. Očekivani pozitivan, ali umjeren makroekonomski razvoj na ključnim tržištima, u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Austriji, kao i poboljšanje u ostalom operativnom rezultatu, na koji su u 2019. negativno utjecali jednokratni učinci, trebaju biti čimbenici podrške u postizanju ovog cilja. S druge strane, globalno ili regionalno usporavanje gospodarskog rasta, kao i potencijalni – i još uvijek nemjerljivi – politički ili regulatorni rizici mogu ugroziti postizanje cilja.

U 2020. godini pozitivan razvoj gospodarstva trebao bi se odraziti na stope rasta (realni rast BDP-a) od 2% do 4% na glavnim tržištima Erste Groupa u Srednjoj i Istočnoj Europi. Trenutačno se očekuje da će svi ostali ekonomski parametri biti jednako pozitivni. Stope nezaposlenosti trebale bi ostati na povijesno niskim razinama – u Češkoj i Mađarskoj one su već među najnižima u Europskoj uniji. Predviđa se da će inflacija ostati stabilna. Snažne konkurentne pozicije trebale bi ponovno dovesti do viškova na tekućem računu u većini zemalja. Također se predviđa da će fiskalna situacija i razine javnog duga ostati stabilni. U Austriji bi trebao biti vidljiv dinamički gospodarski rast po stopi od 1,3%. Ukupno, rast i dalje pokreće domaća potražnja u svim gospodarstvima. Procjenjuje se da je doprinos izvoza neutralan.

U tom kontekstu, Erste Group očekuje srednji jednoznamenkasti rast neto kredita. Unatoč negativnim kamatnim stopama u eurozoni, ali uz potporu umjerenog povećanja kratkoročnih tržišnih stopa u Češkoj i Mađarskoj, neto prihod od kamata trebao bi se dodatno povećati u 2020. godini. Očekuje se da će se povećati i druga ključna komponenta prihoda, neto prihod od naknada i provizija. Kao i u 2019. godini, pozitivni zamah ponovno bi trebao doći iz upravljanja imovinom, posredovanja u osiguranju i usluga platnog prometa. Očekuje se da će većina ostalih komponenti prihoda uglavnom ostati stabilna. S obzirom na dobre rezultate u 2019. godini, očekuje se da će rezultati neto trgovanja i fer vrijednosti biti manji. Općenito bi operativni prihodi trebali nastaviti rasti u 2020. godini. Očekuje se da će operativni troškovi porasti tijekom 2020. godine, djelomično zbog očekivanog daljnjeg povećanja plaća zaposlenika na svim ključnim tržištima Erste Groupa. Međutim, Erste Group će i dalje ulagati u IT, a time i u svoju buduću konkurentnost u 2020. godini. Fokus će biti na progresivnoj modernizaciji IT-a, digitalizaciji back officea, kao i na implementaciji i proširenju digitalne platforme George na razini cijele grupe. Uvođenje Georgea nastavit će se u Mađarskoj i Hrvatskoj u 2020. godini. Cilj za 2020. godinu je veći bruto rast prihod od bruto rasta rashoda, iako će to biti teže postići nego 2019. godine jer se povećavaju pritisci na prihode. Općenito se predviđa da će operativni rezultat rasti u 2020.

Troškovi rizika trebali bi ostati niski u 2020. godini zahvaljujući okruženju s niskim kamatama. Iako su precizne prognoze teške u trenutnom okruženju, Erste Group za 2020. godinu predviđa troškove rizika od manje od 20 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima. Solidno, iako usporavajuće, makro okruženje trebalo bi podržavati kvalitetu imovine, kao i dobro uravnotežen raznoliki kreditni portfelj.

Očekujemo poboljšanje ostalog operativnog rezultata zbog izostajanja značajnih jednokratnih negativnih učinaka iz 2019. Uz pretpostavku porezne stope od manje od 20% i slično visoku razinu manjinskih udjela, Erste Group želi postići povrat na kapital umanjen za nematerijalnu imovinu (ROTE) iznad 10%.

Potencijalni rizici su trendovi kamatnih stopa koji se razlikuju od očekivanja, političke ili regulatorne mjere usmjerene na banke, geopolitička i globalna gospodarska kretanja, kao i potencijalni ekonomski efekti širenja corona virusa. (A.Č/PS)

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox