Analitičari: Hrvatska će 2012. završiti s najmanje izravnih inozemnih investicija od 1995.

Preliminarni podaci središnje banke o Platnoj bilanci Republike Hrvatske pokazali su manji deficit nego u prvom tromjesečju. Manjak na tekućem računu iznosio je 210 mil. eura, što je za 156 mil. eura (42,7%) manje nego u istom tromjesečju prošle godine.

Promatrajući kumulativno u zadnja četiri tromjesečja, tekući račun bilježi deficit čiji udio u BDP,u iznosi 0,5%. Smanjenju deficita u drugom tromjesečju najviše su pridonijeli smanjenje deficita na računu dohotka i rast suficita na računu usluga.

Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 393 mil. eura, što je za 165 mil. eura (29,6%) manji deficit nego u drugom tromjesečju 2011.

U prvom tromjesečju na ovom je računu deficit zabilježio rast na godišnjoj razini pa su takva kretanja vjerojatno bila rezultat isplate dividendi u dva dijela zbog čega se deficit u prvom tromjesečju povećao, a u drugom smanjio na godišnjoj razini.

Na računu usluga suficit je iznosio 1,64 mlrd. eura, što je za 54 mil. eura ili 3,4% više nego u drugom tromjesečju lani.

Tome su najviše doprinijeli povećani prihodi od putovanja. Kako su pokazivali i podaci DZS,a, manjak na računu roba povećao se za 4,8% godišnje uslijed većeg smanjenja prihoda od rashoda (izvoza od uvoza) te je iznosio 1,76 mlrd. eura. Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u drugom tromjesečju iznosio je 215,7 mil. eura što je 13,6 posto manje u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bilježe daljnje smanjenje na godišnjoj razini te su od travnja do kraja lipnja iznosila svega 144 mil. eura (godišnji pad od gotovo 44%). U privih šest mjeseci FDI su dosegnuli tek 154,4 mil. eura odnosno 444 mil. eura manje (74%) u odnosu na isto razdoblje lani.

Stoga je izgledno da će 2012. godinu Hrvatska zaključiti s najmanjim priljevom izravnih inozemnih investicija od 1995. Posljedica je to globalno visoke averzije prema riziku, nepovoljnog investicijskog okruženja, ali i izostanka privatizacijskih procesa koji su uvelike pridonosila priljevu inozemnog kapitala u pretkriznim vremenima, zaključuju analitičari RBA. (jk) 

 

 


 

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox