Jeste li se ikad upitali Tko sam ja? Što radim na ovom svijetu? Što pokušavam učiniti sa svojim životom? Ako i jeste, vjerojatno je to bilo vrlo rijetko. Sve dok stvari idu kako treba, uzimamo svoj život zdravo za gotovo.
Da bi se napravila razlika između društveno prihvatljivog smijeha i zabave i onog prostačkog, humanistički su filozofi usvojili pojam humora, ali su mu značenje ograničili samo na tolerantno i dobrohotno zabavljanje na račun ljudske, dakle i svoje vlastite, nesavršenosti samoga s
Pomislite li ponekad kako bi bilo dobro kad bi se sve stvari u vašem životu odvijale baš onako kako želite? Možda bi to bilo divno. Ali, kao što svatko od nas iz iskustva zna – to je češće izuzetak nego pravilo.
U životu se neizbježno susrećemo s brojnim problemima. Što ljudi čine u takvim situacijama? Kako ih rješavaju? Reakcije se mogu uglavnom svrstati u tri skupine: razmišljaju o problemu, pokušavaju izmijeniti situaciju, izbjegavaju se suočiti s problemom, tj.
Imamo li kontrolu nad svojim životom ili smo samo igračka u rukama sudbine? To je pitanje na koje vjerojatno nitko ne može točno odgovoriti. No, psiholozi su otkrili da se ljudi razlikuju po tome u kojoj mjeri vjeruju da imaju kontrolu nad svojim životom.
Samokontrola ili samoregulacija je sposobnost osobe da ostvari kontrolu nad svojim postupcima, mislima i emocijama kako bi ostvarila neki cilj ili živjela u skladu s nekim standardima. Ti standardi mogu biti ideali, moralne norme, kriteriji uspješnosti i očekivanja okoline.
Od malena potičemo djecu da si nakon svađe pruže ruke, da traže oproštaj i da ga znaju primiti. Općenito se čini da ljudi cijene ove osobine više nego što ih sami iskazuju. U odnosu na druge vrline, ove su ipak rijetke.
Nada predstavlja kognitivni, emocionalni i motivacijski odnos prema budućnosti. Nejasno?
U današnjem modernom društvu vrijedi zlatno pravilo: vrijeme je novac. No, često se događa da vremena uopće nemamo – dakako, vremena za sebe. Poslovna klima ugušila nas je radnim obavezama, prekratkim rokovima i novim zadacima.
