DEJAN JOVOVIĆ: Prva revizija novog PCI programa suradnje

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio James Rouf, boravila je u Beogradu od 24. rujna do 4. listopada 2018.godine, u vezi s prvim razmatranjem rezultata - revizijom novog programa makroekonomskih i strukturnih reformi, podržanog Instrumentom za koordinaciju politike (PCI-Policy Coordination Instrument). Tijekom posjete misije MMF razmotrena su i analizirana aktualna ekonomska, monetarna i fiskalna kretanja u zemlji, kao i projekcije makroekonomskih pokazatelja za ovu i narednu godinu.


Također, razgovaralo se o ispunjenju ciljeva i provođenju dogovorenih mjera ekonomske politike, radi očuvanja postignute unutrašnje i vanjske ravnoteže, jačanja institucija i nastavka reformi u financijskom odjelu. Pažnja  je bila posvećena i ubrzanju započetih strukturnih reformi, koje trebaju doprinijeti rastu produktivnosti, zaposlenosti u privatnom odjelu i postizanju visokih i održivih stopa privrednog rasta.

Instrument za koordinaciju politike, popularno nazvan "čuvarkuća", koji je odobren Republici Srbiji 18. jula 2018. godine savjetodavnog je karaktera, ne predviđa korištenje financijskih sredstava MMF i nema troškove za Republiku Srbiju. Odobren je za period od 30 mjeseci, a ukupno je planirano pet polugodišnjih razmatranja rezultata programa. Cilj programa je održavanje makroekonomske i financijske stabilnosti i nastavak strukturnih i institucijskih reformi za podsticanje bržeg i sveobuhvatnog rasta, stvaranja novih radnih mesta i poboljšanja životnog standarda.

Mada PCI ne obuhvata korištenje resursa MMF, podržavane politike u okviru ovog instrumenta moraju zadovoljiti iste  standarde, kao one u okviru standardnih zajmova MMF, a neizvršenje kontrole - revizije PCI za dvanaestomjesečni period, vodio  bi njegovoj automatskoj  obustavi.

Zaključivanje novog aranžmana s MMF, Srbija  je poslala poruku stranim vjerovnicima i investitorima da nema vlastiti kapacitet za  samostalno vođenje  ekonomske politike i dalje ekonomske  reforme. Očigledno Srbija ni ubuduće neće moći bez suradnje s MMF i pored  niza slabosti koje  izražava ova institucija, jer  nije sposobna ni  ekonomski  dovoljno  jaka da sama provede ekonomske programe i   nužne reforme.

Kako se može vidjeti iz dokumenta - Pisma o  namjerama,  koji je  dostavljen izvršnoj  direktorici MMF krajem  lipnja ove godine, u vezi PCI programa, koji su potpisali guvernerka NBS, ministar financija i premijerka Srbije, tokom trajanja programa, Srbija se obavezala na niz konkretnih ciljeva, koji su vremenski oročeni.

Do sada, je MMF bio usmjeren na fiskalnu konsolidaciju i nije inzistirao toliko na ispunjavanju ostalih obaveza. Pošto je konsolidacija relativno uspješno završena,  sada  su u  fokusu ovog aranžmana strukturne reforme u kojima je bilo dosta kašnjenja. Ovaj  novi program s MMF treba biti usmjeren na sve "slabe točke" prethodnog aranžmana.

Od 2015. do 2018. u okviru ranijeg trogodišnjeg programa s MMF, cilj je bio obuzdavanje budžetskog deficita, a do 2021. će se raditi na privrednom rastu zemlje. Strukturne reforme, prije svega, rješavanje upravljanja i poslovanja javnih poduzeća, a naročito društvenih poduzeća koja godinama mijenjaju statuse, ali su stalno na neki način vezana za budžet, prvi su prioritet novog programa. U slučaju obustavljanja PCI  programa, javio bi  se tzv.  reputacijski rizik za Srbiju, što konkretno znači rast kamata na zaduživanje  na međunarodnom tržištu, pogoršanje kreditnog ocjenjivanja zemlje  i sl.

Na osnovu  preliminarnih nalaza  misije MMF tokom boravka u Beogradu, tim će pripremiti izvještaj koji će, po pribavljanju odobrenja rukovođenja, biti predstavljen Izvršnom odboru MMF, radi razmatranja i odlučivanja.

• Tim MMF i vlasti Srbije postigli su dogovor na razini tima o prvoj reviziji u okviru Programa za koordinaciju politika (PCI), koji treba odobriti Menadžment i Izvršni odbor MMF.

• Budžet za 2019. godinu će podržati rast, osiguravajući istovremeno dalje smanjenje javnog duga.

 • Reforme u okviru programa fokusirane su na poboljšanje javne administracije i poslovnog okruženja, jačanje javne infrastrukture, unapređenje financijske stabilnosti i suzbijanje sive ekonomije.

Na kraju posjete Beogradu, šef  misije MMF Rouf  izdao je sljedeće  saopćenje za štampu (IMF press release, no: 18/380, October 4, 2018.),  koje  je objavljeno  na vlastitoj stranici ove financijske istitucije:

Misija MMF  ocjenila je da se i dalje postižu dobri makroekonomski rezultati. U 2018. godini došlo je do ubrzanja rasta zahvaljujući privatnoj potrošnji i dinamičnim stranim direktnim investicijama i izvozu. Nastavljeno je poboljšanje uslova na tržištu rada, uz znatan rast zaposlenosti u formalnom odjelu, pad nezaposlenosti i stabilan rast zarada u privatnom odjelu. MMF očekuje da će realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je prošle  godine iznosio preko 39 milijardi eura, iznositi 4,2 posto u 2018. i 3,5 posto u 2019. godini. Puna implementacija programa strukturnih reformi će se dodatno pozitivno odraziti na potencijal rasta. Ukupna inflacija je porasla na 2,6 posto u kolovozu i očekuje se da će se zadržati blizu sredine ciljanog raspona od 3 posto tokom  2018. i 2019. godine.

Fiskalni rezultati su i dalje dobri i očekuje se da će u ovoj godini opća razina države zabilježiti suficit od 0,6 posto BDP, uz izvršenje kapitalne potrošnje iznad očekivanja. Javni dug bi trebao da do kraja godine padne ispod 55 posto BDP, dok su se prinosi na državne vrijednosnice od vrijednosti stabilizirale na razinama koji su blizu povjesnih minimuma. S obzirom na pozitivne fiskalne rezultate, vlada je ukinula privremena smanjenja mirovina iz vremena krize, što stupa na snagu u studenom 2018. godine, istovremeno osiguravajući da se ne poveća udio ukupnih mirovina u BDP.

Tim MMF je postigao dogovor s vlastima Srbije o ključnim parametrima budžeta za 2019. godinu, kojima se planira ukupan fiskalni deficit  od 0,5 posto BDP, što bi vodilo k daljem smanjenju javnog duga. Time bi se održala fiskalna disciplina, uz otvaranje prostora za realizaciju mjera kojima se podstiče rast, kao što su dodatno povećanje javnih investicija i umereno smanjenje poreznog opterećenja rada.

Očekuje se da će ukupni troškovi plaća i penzija rasti u skladu s nominalnim BDP. Kako bi se omogućilo da mirovinski sistem bude u većoj mjeri baziran na pravilima, vlada će ponovo uvesti indeksaciju mirovina od 2020. godine.

Indikatori finansijskog odjela nastavljaju se poboljšavati. Problematični krediti u bankarskom odjelu su nastavili padati, a ažurirana strategija za rješavanje problematičnih kredita će se fokusirati na loše kredite u državnim financijskim institucijama, uključujući Agenciju za osiguranje depozita. Novi sistem za instant plaćanja koji planira uvesti Narodna banka Srbije doprinijet će modernizaciji transakcija u ekonomiji i sniženju njihovih troškova, kao i smanjenju sive ekonomije.

Ostvaren je dalji napredak u realizaciji strukturnih reformi, ali su potrebni dodatni napori da bi se održala visoka stopa rasta u narednim godinama. Privatizacija RTB Bora i PKB predstavlja važan korak u pronalaženju trajnih riješenja za državna poduzeća. Vlasti Srbije ostaju odlučne u namjeri privatiziranja Komercijalne banke i Petrohemije i razmatraju opcije za rješavanje pitanja MSK. Ostvaren je napredak u reformi Porezne uprave uz podršku tehničke pomoći MMF i Svjetske banke. Vlasti Srbije su i dalje ostale odlučne u namjeri da provedu reformu sistema plaća, koja će omogućiti da odjeli koji to najviše zaslužuju dobiju povišice. Što se tiče narednog perioda, program organa vlasti Srbije također se fokusira na jačanje upravljanja javnim investicijama, borbu protiv sive ekonomije i jačanje korporativnog upravljanja u EPS i drugim ključnim javnim poduzećima, rečeno  je na kraju priopćenja za štampu.

Predstavnici MMF su ocijenili su da je napravljen veliki pomak u reformi plaća u Srbiji, priopćeno je poslije sastanka u Beogradu. Po ocijeni Roufa, sve mjere koje u reformi plaća preuzmu ključne uloge vlade Srbije su razumne i u interesu svih, navodi se u priopćenju Ministarstva državne uprave. Očekivanju su, kako je istaknuto, da će reforma konačno uvesti red u sistem plaća, kako bi svi zaposleni u javnoj upravi, kojih ima oko 420.000, dobivali plaću na osnovu složenosti posla koji obavljaju, odgovornosti, riziku i drugim kriterijima. Na sastanku je ocijenjeno da će novi sistem omogućavati i ravnopravnije povećanje plaće u skladu s mogućnostima republičkog budžeta.

Vlada Srbije i  misija MMF razgovarali su da ukupno povećanje plaća u javnom odjelu bude oko sedam posto, izjavio je šef misije MMF. Rekao da će vlada u narednih nekoliko nedelja priopćiti koliko će postotak povećanja biti po odjelima, a to povećanje, kaže, ide paralelno s rastom BDP.

To znači da će se plaće povećavati u fazama,  i s MMF je dogovoreno koliki je bilansni prostor za tu svrhu, a do kraja listopada biti će  izneseni konkretni podaci o tome.

„Sistem novih zarada koji Vlada predlaže, s mogućnošću da se uravnoteže plate u javnom odjelu na jedan bolji način, tako oni koji zaslužuju više plaće – obrazovani radnici, ljekari, medicinske sestre će dobiti veće povećanje i nadam se da će te reforme proći“, rekao je Rouf.

Iako je Srbija ekonomski dosta napredovala i što je njenim rezultatima MMF zadovoljan, Rouf je zaključio da uvijek postoje područja koja bi se trebala razvijati brže, te pohvalio dobru privatizaciju RTB Bora i PKB, ali zamjerio što se kasni s privatizcijom Petrokemije.

„Sve ukupno gledano, program reformi ide kako treba“, ukazao je Rouf i dodao da rast gospodarstva u Srbiji može brže rasti, ali to zavisi od rješavanja problema u njenom poslovnom okruženju, kao što su bolja porezna uprava, pravosuđe i državna uprava.

Ministar financija predstavio je  misiji MMF paket stimulativnih mjera za rastererećenje gospodarstva, podržanog Instrumentom za koordinaciju politike između Srbije i MMF, među kojima su smanjenje poreznog opterećenja rada, ukidanje pojedinih naknada i promjena načina obračuna porezne amortizacije, a kojima će se poticati dalji rast gospodarstva i nova zapošljavanja.

Donesena odluka da se smanji porezno opterećenje rada, ukidanjem doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca, a koje je iznosilo 0,75 posto. Ovom mjerom smanjuje se porezno opterećenje prosječne neto plaće s 63 posto na 62 posto. Ukidanjem pojedinih naknada, kroz usvajanje novog Zakona o naknadama do kraja listopada ove godine, biti će smanjeni parafiskalni nameti.

Za gospodarstvo značajna je i vijest da će se promijeniti način obračuna porezne amortizacije. Za sva sredstva koja se amortiziraju, obračun amortizacije će se vršiti primjenom proporcionalne metode, što će znatno ubrzati amortizaciju za sva sredstva koja podliježu amortizaciji, izuzet za nepokretnosti, za koje se i po važećim propisima obračun amortizacije vrši primjenom proporcionalne metode. Porezna amortizacija po novim pravilima obračunavaće se za sredstva koje porezni obveznici nabave u poreznoj 2019. i na dalje. Ovo je jedan od najvažnijih zahtjeva gospodarstvenika u Srbiji, a na ovaj način se podržava i podstiče kupovina nove opreme i tehnologije. U praksi to znači da će porezni obveznici imati ujednačen trošak amortizacije u svakoj godini, a krajnji efekt je da će porez na dobit biti manji.

Značajno će biti povećane javne investicije, kao i da će u narednoj budžetskoj godini, 25 milijardi dinara više biti namjenjeno infrastrukturnim projektima, što je ukupno 208,4 milijardi dinara. Osim paketa stimulativnih mjera za gospodarstvo, donijet će se i paket stimulativnih mjera za inovativne aktivnosti,  a koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2019. godine. Započet je i proces modernizacije i transformacije Porezne uprave, koja ide u dobrom pravcu, a što je također jedan od prioriteta.

Istaknuto je da je većina predviđenog u programu koji je Republika Srbija potpisala s MMF već pokrenuta, i napomenuto da je osim rješavanja statusa RTB Bor, važna i uspješna privatizacija PKB.

MMF poslije dugo vremena nije u razgovoru sa srpskim dužnosnicima sada zatražio poskupljenje električne energije, što indirektno ukazuje da do kraja godine cijena neće biti promjenjena. Tako se napokon dogodilo čudo, jer se samo tako može nazvati ponašanje dužnosnika ove organizacije, kojima su u ranijim razgovorima povećanje cijene struje i smanjenje broja zaposlenih u Elektroprivredi Srbije bile glavne teme i uvjet za nastavak pregovora oko ranijeg aranžmana s MMF.

To pokazuje da bi građani Srbije do Nove godine i dalje za utrošeni kilovat plaćali jednu od najnižih tarifa, odnosno 6,6 eurocenti po kilovatu, što je tri puta manje od europskog prosjeka u 2017. godini, koji iznosi 20,4 eurocenta. Doduše, PCI program koji je naša vlada potpisala s MMF, ne podrazumijeva njihovo eksplicitno mješanje u ovo područje, već je definira da će svoj konačan stav iznjeti na osnovu analize tarifa za 2018. godinu koji sa Svjetskom bankom treba učiniti EPS.

Prema nekim saznanjima, rukovodstvo EPS je uspelo za sada uvjeriti stručnjake Svjetske banke da proizvodni rezultati iz prošle i prvog kvartala ove godine garantiraju da i s ovakvom cijenom može ostvariti profit u ovoj godini, i da najmanje do Nove godine produžiti korekciju cijene. Šta će se događati poslije Nove godine, odlučivati će se kada budu poznati poslovni rezultati EPS. Kada je EPS bio jedna od tema u pregovorima, MMF nije imao kritike na rad te kompanije. Predstavnici MMF nisu osporili argumente srpske strane, tako da ni jednom rečju nisu spomenuli poskupljenje struje. Jasno je da EPS uspjeva postizati solidne rezultate i s aktualnom cijenom struje, međutim, treba se znati da je pitanje dokle će se uvažavati ovi argumenti EPS jer postoje lobiji, koji preko MMF i Svjetske banke, pokušavaju da nametnu poskupljenje kako bi sa svojom cijenom bili konkurentni srpskom javnom poduzeću. Drugim rečima, oni će nastaviti s pritiscima, pa je sigurno da u prvom kvartalu naredne godine dođe do poskupljenja struje.

MMF je  pozitivno  ocijenio napredak u poslovanju i rezultate Elektroprivrede Srbije, a Rouf, je objasnio da se MMF najviše bavio EPS, jer ima najviše zaposlenih.„Stanje u EPS se u odnosu na situaciju od prije tri godine značajno popravilo. MMF se najviše bavio EPS kao državnom kompanjom, jer je najvažnija i ima najviše zaposlenih. Drago nam je da vidimo unapređenje u samom EPS u smislu same efikasnosti poslovanja i napretku, koji će se nastaviti i u budućnosti“, rekao je Rouf poslije posjete EPS.

S misijom MMF razgovaralo se i o novom investicijskom ciklusu u području građevinarstva i infrastrukture, kao i rezultatima koji su postignuti u proteklom periodu. Posebna tema bila je novi investicijski ciklus, odnosno, izgradnja Moravskog koridora, dionice Preljina-Požega na Koridoru 11 koja će početi iduće godine. Zatim, tema razgovora s MMF bila je i nastavak radova na pruzi Beograd - Budimpešta, a bilo je riječi  i o novom autoputu Beograd - Sarajevo.To su bile glavne teme za koje se MMF interesirao.

Mada je PCI savjetodavnog karaktera i nema financijski dio, ipak je zanimljivo kakav je stav MMF po pitanju prijedloga vlade o promeni Zakona o mirovinskom i  invalidskom osiguranju, po kome se planira napuštanje indeksacije penzija vezane za kretanje cijena i prelazak na određivanje povećanja (ili smanjenja) mirovina u zavisnosti od stanja u budžetu.

Govoreći o penzijama, šef misije MMF  je istakao da će nakon četiri godine mirovine biti „odmrznute“, kao i da će se ravnomjerno povećavati. Prema njegovim riječima, s vladom je razgovarano i da od 2019. budu doneseni novi propisi indeksiranja mirovina, kojima bi povećanje mirovina bilo zasnovano na pravima.

Naime, poslije četiri godine, pod pritiskom  MMF, početkom listopada ove godine, ukinut je Zakon o privremenom umanjenju mirovina, kojim su sva primanja veća od 25.000 dinara, od listopada 2014. godine, umanjena 22 odnosno 25 posto. Imajući to u vidu 1,7 milijuna penzionera bi, od studenog ove godine, s mirovinskim čekom moglo da dobije penzije povećane između 7,9 i 13,3 posto u odnosu na period prije  donošenja Zakona 2014. godine, u zavisnosti od visine mirovine.

 Istovremeno su donesene i izmjene i dopune zakona o PIO. Penzije u Srbiji se  sada usklađuju s Zakonom o budžetu, što znači da će vlada ubuduće povećavati primanja najstarijih u zavisnosti od rasta budžetskih prihoda. Mirovine bi trebalo, kako obećavaju iz vlade, da budu veće od inflacije, odnosno rasta cijena na malo.

Najveći dio penzionera strahuje šta će biti ubuduće i kada će biti novog povećanja. Jer, nema više formule za izračunavanje primanja, a pitanje je šta će biti s budžetskih prihodima. Tim povodom predsjednici vlade, skupštine, ali i poslanicima, obratila su se brojna mirovinska udruženja, tražeći kakvu-takvu garanciju da će im zarađene penzije biti isplaćivane i ubuduće i da će biti veće bar za rast cijena na malo.

Dosadašnjim Zakonom o PIO (članom 80) bilo je regulirano usklađivanje mirovina na osnovu rasta cijena, inflacije i porasta BDP. Usklađivanje mirovina bilo je dva puta godišnje, što je bilo povoljno i pravedno za državne financije i za penzionere. Prijedlogom izmjena i dopuna sadašnjeg sistemskog Zakona o PIO (članom 9) predviđeno je usklađivanje mirovina na način utvrđen propisima kojima se uređuje budžet i budžetski sistem. Praktično se može dogoditi da usklađivanja i ne bude. U sistemskom zakonu o PIO trebaju se zadržati sadašnja rješenja, a budžetom omoguće potrebna sredstva za usklađivanje. S tim u vezi, potrebno je utvrditi regulativu (rast cijena i plaća) na osnovu koje bi se penzije automatski usklađivale jednom ili dva puta godišnje, zbog čega penzioneri očekuju da se razmotri ovaj prijedlog i da se donese odgovarajuće rješenje.

U Udruženju sindikata penzionera Srbije, kažu da verbalno izricanje zahvalnosti „da su penzioneri podnjeli najveći teret fiskalne konsolidacije treba potkrijepiti i vraćanjem oduzetog”. Država je dužna da pored ukidanja Zakona o privremenom smanjivanju mirovina, svim penzionerima, zakonskim nasljednicima preminulih, vrati cjelokupan iznos umanjenih mirovina, uz pripadajuće kamate.

Mirovinski sistem reguliran je ozbiljnim zakonom, po kojemu su bivši radnici stekli mirovinska prava. Nikakvim zakonom skupština, ne može izmjeniti prava stečena ranijim sistemskim zakonima i usvoji rješenja da se penzijski sistem regulira bez ikakvih kriterija i zavisi od volje izvršne vlasti.

Otvorio se i novi problem zbog toga što mirovine od listopada neće biti linearno povećane, što također urušava mirovinski sistem. Ukoliko država misli na najsiromašnije građane i penzionere onda bi bilo dobro da formira socijalni fond i isplaćuje im socijalnu pomoć, a PIO fond neka u skladu s Zakonom o PIO isplaćuje mirovine onako kako su zarađene i utvrđene rješenjima.

PIO fond nije socijalna ustanova, već neka vrsta štedionice zasnovane na međugeneracijskoj solidarnosti u koju ljudi uplaćuju doprinose isto kao što ih uplaćuju na račune u bankama. Zavisno od dužine i visine ulaganja zavisi i iznos njihove mirovine. Ako je ona nekome premala onda je takva osoba socijalni slučaj, ali to nikakve veze nema s PIO fondom, zaključuju u Udruženju penzionera.

Fiskalni savjet  je ispravno  predložio da se povuče iz skupštinske procedure Prijedlog izmjena i dopuna zakona o mirovinskim i invalidskom osiguranju, jer bi ukidanje formule usklađivanja mirovina, ugrozilo predvidljivost koja karakterizira europske mirovinske sisteme i degradiralo mirovinski sistem Srbije. Fiskalni savjet navodi da se članom 9.  Prijedloga zakona de facto ukida formula za usklađivanje mirovina i vladi daje diskrecijsko pravo da „propisima kojima se uređuje budžet i budžetski sistem“ odlučuje o uskladivanju mirovina „do dostizanja financijske održivosti sistema mirovinskog i invalidskog osiguranja“.„Međutim, nigdje se u Prijedlogu zakona, niti u pratećim materijalima, ne definira šta se podrazumijeva pod pojmom financijske održivosti. Mogućnost da vlada odlučuje o usklađivanju mirovina "do dostizanja financijske održivosti sistema, dakle u praksi znači davanje trajne nadležnosti vladi da diskrecijski odlučuje o usklađivanju mirovina “, smatra Fiskalni savjet. Dodaje da je dominantna europska praksa da se mirovine usklađuju prema formuli, koja predstavlja neku kombinaciju kretanja cijena, kretanja zarada i privrednog rasta, što je ustaljena praksa i u Srbiji tokom prethodnih desetljeća otkada je uspostavljen javni mirovinski sistem. „Ukoliko namjera zakonodavca nije bila da se de facto ukine formula za usklađivanje mirovina onda je neophodno amandmanima promijeniti ovu formulaciju i propisati da se, na primjer, vladi daje mogućnost da intervenira samo u slučajevima ugrožene mirovinske stabilnosti, kada su mirovine osjetno iznad 11 posto BDP i kada redovno usklađivanje prema propisanoj formuli ne bi bilo ekonomski održivo“, predlaže Fiskalni Savjet. „Ovaj prijedlog je problematičan i kontraproduktivan po više osnova“, ocjenjuje Fiskalni Savjet i dodaje da bi novčano uvećanje uz mirovinu potkopalo integritet i principe na kojima sistem mirovinskog i invalidskog osiguranja desetljećima funkcionira u Srbiji.

Prema tome, Fiskalni Savjet pravilno negativno ocjenjuje predložene izmene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju kojima se, pored ukidanja zakona o privremenom smanjenju mirovina, ukida i formula za mirovina i ugrožava predvidljivost koja karakterizira europske mirovinske sisteme. Tako bi se mirovinski sistem Srbije degradirao na razinu najnestabilnijih sistema u zemljama Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Također, prijedlog da se uvede diskrecijska mogućnost vladi da isplaćuje "novčano uvećanje“ uz mirovinu nije u skladu s principima mirovinskog osiguranja i krši principe odgovorne socijalne politike - navodi Fiskalni savjet.

Međutim, vlada nije uvažila ova važeća tumačenja Fiskalnog savjeta, iako Izmjene zakona o mirovinama degradiraju mirovinski sistem Srbije. Iz vlade je redovni  ministar rada  samo rekao: „trebali bi pažljivije pročitati to i da shvatite koliko laži je sve tu rečeno i da u suštini ništa od onoga što je Fiskalni savjet rekao nije točno.“ Čudi  da se Fiskalni savjet nije  ogradio od  ovakve nedolične izjave redovnog ministra.

Fiskalni savjet je na konferenciji za novinare 9. listopada ove  godine izjavio da je, u skladu s postojećom formulom, postojao prostor za povećanje mirovina svim penzionerima sljedeće godine za 2,5 posto. Usprkos tome, donesena je politička odluka da mirovine manje od oko 32.000 budu uvećane za pet posto, a da mirovine veće od tog iznosa ne porastu. To je razlog zašto u budžetu nema više sredstava za dodatno povećanje tokom iduće godine. Izmjene mirovinskog zakona urušavaju sisteme mirovinskog osiguranja koji postoji destljećima i generacijama i potencijalno mogu biti pravno osporene. Postojala je  budžetska mogućnost da se ispoštuje zakonska indeksacija mirovina i da se sljedeće godine usvoji nova i darežljivija formula. Financijska stabilizacija mirovinskog sistema, naročito dosljedno provođenje mirovinske reforme, omogućila je da se mirovine usklađuju na viši način nego što je bivša formula propisivala i da se tome pristupi 2020. godine. Ali, to se nije desilo, pošto se vlada opredjelila da ukine formulu i uvede sistem novčanog uvećanja uz mirovinu. Na taj način se prevladava predvidivost i integritet sistema mirovinskog osiguranja, koji pretpostavlja čvrstu vezu između iznosa uplaćenih doprinosa tokom radnog vijeka i visine mirovine. U 2019. godini bilo je moguće redovno usklađivati mirovine, jer će u budžetu biti na raspolaganju 35 milijardi dinara, pa što prije treba uvesti novu formulu za usklađivanje mirovina, ocjenjuje Fiskalni savjet. U Srbiji, inače, na 1,4 radnika dolazi jedan penzioner.

Ukidanje određenja prava penzionera po ranije utvrđenim standardima i prepuštanje na volju vladi u zavisnosti koliko para ima u budžetu, je, po  nekim  analitičarima, nova razina volonterstva.Ovo ne znači da će mirovine biti smanjene, jer su penzioneri i dalje značajan politički agregat. Ipak, da se diskrecijski određuje povećanje mirovina, je populistički i potpuno neprihvatljivo.

Svi penzioneri u Srbiji s primanjima nižim od 32.285 dinara od sljedeće godine imat će pravo na novčanu pomoć. Ovaj limit utvrđen je prema potrošačkoj košari i predstavlja u prosjeku dvije trećine njenog trenutnog iznosa. Kako se nezvanično saznaje, očekuje se da pomoć bude isplaćivana dva puta godišnje, za oko 1,3 milijuna korisnika, a koliki će biti iznos zavisi od stanja u državnoj blagajni. Misli se da će iznos biti veći od dosadašnjih, koji su bili 5.000 dinara, s obzirom na to da gotovo pola milijuna najstarijih neće biti obuhvaćeno kao ranije. U 2016. godini je za jednokratnu pomoć za sve penzionere izdvojeno oko 8,5 milijardi dinara, dok je prošle godine u ove svrhe iz državne blagajne dato 8,85 milijardi. Ukoliko bi isti iznos i sada bio izdvojen, zbog manjeg broja korisnika, moglo bi se očekivati da penzioneri dobiju oko 7.000 dinara.

U vezi  Zakona o PIO, koji isključuje usklađivanje mirovina s troškovima života, iz Svjetske banke je početkom listopada ove godine rečeno "da koliko oni razume, u pitanju je privremena mjera kojom se želi anulirati efekt ranijeg umanjenja mirovina". Navode i da im je u razgovorima s predstavnicima vlasti rečeno da će se u narednom periodu pronaći drugo riješenje za ovo pitanje.

Šef Kancelarije MMF u Beogradu Sebastijan Sosa izjavio je neposredno posle odlaska misije MMF iz Beograda,  da nije ukinuta formula po kojoj su se prije krize povećavale mirovine, već da će se sljedeće godine uvesti nova, koja će se primjenjivati od 2020. godine.

Izneo je da nakon što se mirovine sada povećaju, indeksacija je morala da bude suspendirana tokom sljedeće godine, jer  u budžetu za 2019. neće biti dovoljno novaca za još jedno povećanje u toku te godine. Da formula nije suspendirana, to bi nužno značilo još jedno povećanje sljedeće godine, a u budžetu nema novaca za to. Ova konstatacija je, inače, prešućena od strane srpske vlade.

Prije stupanja kriznih mjera na snagu, mirovine su se usklađivale u travnju i listopadu, u skladu s rastom cijena na malo i BDP većim od četiri posto. Iz MMF su najavili da će nova formula biti poboljšana i da će svako povećanje mirovina ubuduće morati biti  linearlno za sve penzionere. Primjenom ove dvije mjere rast ukupnih izdataka za mirovine tokom 2019. godine biti će u skladu s gospodarskim rastom, što znači da ukupan udio mirovina u BDP (od 11 posto) neće biti povećan, objasnio je Sosa.

MMF je podržao ukidanje kriznog zakona o smanjenju mirovina, koji je bio privremen. Međutim, ukidanjem ovog zakona, primanja bi bila veća samo onim penzionerima s najvećim mirovinama. MMF se složio da dodatne povišice dobiju oni s nižim primanjima, jer bi u suprotnom njihove mirovine i poslije ukidanja kriznog zakona ostale zamrznute – rekao je predstavnik MMF i dodao da je ova mjera ograničenog karaktera i da najniže mirovine u budućnosti više neće moći ponovo da se povećavaju.

Po pitanju modaliteta povećanja mirovina, izgleda da stvari nisu do kraja razjašnjene, jer vlada govori da će se mirovine povećavati  u zavisnosti od stanja budžetskih  prihoda, a MMF  prema utvrđenoj poboljšanoj  formuli. Zato bi neko od vladinih pregovarača s MMF morao objasniti  penzionerima ove razlike u gledištu, šta se dogodilo u  međuvremenu  i šta  je ustvari točno. Kako stvari sada stoje, MMF je izgleda uspio uvjeriti  vladu  da nije u pravu da treba izbaciti formulu za mirovine, i da ima diskreciju odlučivanja o uskladivanju mirovina.

Misija MMF vodila je tokom  desetodnevnog boravka u Beogradu detaljne razgovore s vlastima Srbije i postigla dogovor na razini tima o politikama, koje je neophodno realizirati radi okončanja prve revizije aranžmana u okviru instrumenta za koordinaciju politika. Znači, što se tiče misije MMF, Srbija je prošla "uspješno" prvi reviziju PCI aranžmana. Očekuje se da će kvantitativni ciljevi za kraj studenog 2018. biti ispunjeni, i nastavljeno je s provođenjem reformi u okviru programa, mada uz kašnjenje u nekim područjima. Sporazum zavisi od realizacije ključnih mjera, kao i odobrenja rukovodstva i Izvršnog odbora MMF. Razmatranje na ovom Odboru  orijentacijski je zakazano za sredinu prosinca ove godine.

MMF je  službeno povećao prognozu privrednog rasta Srbije za 2018. godinu s ranijih 3,5 posto na 4,0 posto u najnovijem, jesenjem izveštaju "Perspektive svjetske ekonomije". MMF je zadržao projekciju rasta srpskog BDP za narednu godinu na 3,5 posto, dok za 2023. godinu prognozira ubrzanje na 4,0 posto, prema publikaciji objavljenoj na stranici MMF povodom godišnje  skupštine MMF i Svjetske banke u Indoneziji, od 9. do 14. listopada. 2018. Zvanična prognoza MMF o ovogodišnjem gospodarskom rastu Srbije neznatno je niža od projekcije koju je 4. listopada u Beogradu iznio šef misije MMF za Srbiju Rouf, koji je na konferenciji za novinare rekao da se očekuje rast BDP Srbije od 4,2 posto. U novom izvještaju MMF, također se procenjuje da će inflacija u Srbiji u ovoj godini iznositi 2,1 posto, a iduće godine 2,3 posto. Pored toga, predviđa se da će deficit bilanca tekućih plaćanja Srbije u ovoj godini biti na prošlogodišnjoj razini da će iznositi 5,7 posto, da će u 2019. godini biti smanjen na 5,6 posto,  uz tendenciju daljeg pada na 4,1 posto 2023. godine. Prema projekciji MMF, stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosiće 13,8 posto u ovoj godini, a za iduću godinu se predviđa njen blagi pad na 13,5 posto.

Fiskalni savjet očekuje povećanje BDP od 4,4 posto u 2018.godini, što je relativno visoko i nešto više od procjene MMF. Ocijenio da su na povećanje BDP utjecali jednokratni čimbenici, kao što su rast poljoprivrede zbog usporedbe s prošlogodišnjom sušom i normalizacija proizvodnje u Elektroprivredi Srbije. Kada se uklone ti jednokratni čimbenici, stvarno povećanje BDP je 3,2 posto, uz konstataciju da Srbija raste sporije od usporedivih zemalja Centralne i Istočne Europe.

Na kraju, može se  konstatirati da MMF već više od pet godina podržava i  hvali ekonomske mjere vlade, iako je, uglavnom, jedino vidljivo da je u tom periodu urađeno smanjivanje budžetskog deficita, i to  na račun građana Srbije, prije  svega, penzionera. MMF, uglavnom, ćuti na činjenice da  nije provedena reforma javnih poduzeća, da izgradnja infrastrukture kasni godinama i da se netransparentnim subvencijama dovode strani investitori, koji isplaćuju minimalne zarade domaćim  radnicima. Pohvalio je  vladu zbog privatizacije RTB Bor i PKB, jer se tako navodno definitivno rješava problem ovih državnih poduzeća, iako su oba aranžmana, uglavnom, uradjena na štetu građana i države Srbije.

dr sc. Dejan Jovović,

Naučni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox