Intervju: Ivana Jakir-Bajo, Načelnica Sektora za izvršavanje državnog proračuna u Državnoj riznici

Kao načelnici Sektora za izvršavanje državnog proračuna u Državnoj riznici Ivani Jakir-Bajo značajan je dio svakodnevnih aktivnosti vezan je uz obavljanje plaćanja iz sredstava državnog proračuna te planiranje likvidnosti. Ovaj, kako kaže, izvrsno razvijen sustav ostavlja joj prostora da se bavi i razvojem drugih područja, kao što je sustav fiskalne odgovornosti. U posljednje dvije godine dosta vremena posvećuje i unapređenju metodološkog okvira proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja zbog sve većih zahtjeva europske statistike, dok se uređenjem sustava financijskog poslovanja neprofitnih organizacija počela ozbiljnije baviti 2008. godine.


|Udruga.hr| Kolika sredstva se godišnje izdvajaju iz državnog budžeta za civilni sektor? Jesu li to u startu raspoređena sredstva ili se udruge prijavljuju putem natječaja?
U 2014. godini ukupno je dodijeljeno 652.491.986,14 kn za programe i projekte organizacija civilnog društva iz državnog proračuna. Sredstva državnog proračuna namijenjena organizacijama civilnog društva povećavaju se iz godine u godinu. Tako je u 2014. godini ovaj iznos povećan za 16,4% u odnosu na 2014. godinu. U uvjetima u kojima je ključni cilj fiskalne politike – fiskalna konsolidacija, odnosno racionalizacija troškova na svim razinama, ovo je vrlo respektabilan iznos povećanja sredstava namijenjen ovom sektoru. On zasigurno ukazuje na činjenicu da su se organizacije civilnog društva nametnule državnim tijelima kao nezaobilazan partner u provedbi reformi, pružanju javnih potreba, ali i ublažavanju posljedica krize među najosjetljivijim i najugroženijim skupinama u društvu.

Za dodjelu bespovratnih sredstava koristi se više modela. Pojedini davatelji bespovratnih sredstava nerijetko istodobno koriste više modela. U 2014. godini više od polovice bespovratnih sredstava državnog proračuna dodijeljeno je putem javnog natječaja (335.313.347,89 kn). Slijede sredstva dodijeljena za realizaciju javnih potreba RH na temelju zakona (167.611.728,70 kn), a putem javnog poziva za iskaz interesa za suradnju u 2014. godini dodijeljeno je 58.946.442,31 kn (9,03%). Odlukom čelnika tijela dodijeljeno je 5.651.659,19 kn, odnosno 0,87% ukupno dodijeljenog iznosa.

Na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini puno je značajniji postotak bespovratnih sredstava koji se dodjeljuje isključivo temeljem odluke čelnika. Nadam se da će primjena nove Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge povećati kvalitetu postupaka financiranja udruga na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Financiranjem programa i projekata putem javnog natječaja osigurava se, ne samo veća transparentnost dodjele financijskih sredstava, već i odabir najkvalitetnijih programa i projekata.

|Udruga.hr| Jesu li po Vašem iskustvu djelatnici civilnog sektora dovoljno upoznati s mogućnostima ovakve vrste financiranja? Imate li kakve konkretne primjere, recimo iz ove godine?
Organizacije civilnog društva dobro su upoznate s mogućnostima i načinima ostvarivanja bespovratnih sredstava iz državnog proračuna. U 2014. godini većina natječaja objavljena je na internetskim stranicama (90 objava, odnosno 78,3%). U dnevnom tisku, uz objavu cjelovitog teksta na internetskoj stranici davatelja bespovratnih financijskih sredstava, objavljeno je 12 natječaja, dok je u sredstvima javnog priopćavanja objavljeno 9 natječaja. Vidimo da još ima prostora za poboljšanja. Ono što svakako nedostaje je vodič za potencijalne domaće i inozemne izvore financiranja, u kojima državni proračun zauzima važnu ulogu, što bi naročito pomoglo manjim i novoosnovanim organizacijama.

|Udruga.hr| Od predviđenih sredstava za financiranje ovog sektora, koliko se zaista iskoristi (što se događa u slučaju da se sva sredstva ne iskoriste)?
Nešto više od 0,5% od ukupno bespovratno dodijeljenih sredstava iz državnog proračuna vrate organizacije civilnoga društva u proračun. Tijekom 2014. godine ukupno je vraćeno 4.423.149,90 kn. Većina (3.245.940,73 kn) se odnosila na povrat dijela neutrošenih sredstava. U 10,47% slučajeva zabilježen je povrat zbog činjenice da je udruga uspješno realizirala projekt s iznosom manjim od dodijeljenog (445.815,26 kn), dok se u 9,77% slučajeva radilo o povratu nenamjenski utrošenih sredstava (309.642,51 kn). U 4,4% slučajeva dogodio se povrat cjelokupnih sredstava jer se s projektom ili programom nije ni započelo (421.748,40 kn). Treba istaknuti da se praćenje rezultata programa i projekata većinom provodi pregledom završnih godišnjih izvješća i završnih financijskih izvješća neprofitnih organizacija – korisnika sredstava, a i terenskim posjetama udrugama tijekom provedbe projekta, odnosno programa i to na više od polovice natječaja.

|Udruga.hr| Koliko često nailazite na zloupotrebu statusa udruge i na što se ona najčešće odnosi?
Teško mi je odgovoriti na to pitanje. U Ministarstvo financija obično dolaze predstavke kada je taj status zloupotrebljen. To je kao i kod liječnika koji puno češće vide bolesne nego zdrave pacijente.

Prisutne su situacije da se tijekom kontrole poslovanja udruge utvrdi kako je cjelokupna djelatnost kojom se bavi organizacija – gospodarska. Temeljni cilj takve organizacije nije neprofitnog karaktera, već isključivo stjecanje dobiti, a što najčešće nije vidljivo prilikom same registracije. Međutim, u većini slučajeva, neprofitne organizacije najčešće nisu dovoljno upoznate s poreznim propisima i propisima iz područja računovodstva i izvještavanja. Vrlo je veliki broj „malih“ organizacija koje svoje aktivnosti temelje isključivo na volonterskom angažmanu. Računovodstvo im učestalo vode vanjski računovodstveni servisi, a organizacije nemaju administrativnog kapaciteta ulaziti u „tajne“ dobrog financijskog upravljanja.

|Udruga.hr| Kakve su sankcije za to i provode li se kod nas dovoljno temeljito?
Do 2015. godine u dijelu poduzimanja radnji temeljem utvrđenih nepravilnosti u vođenju računovodstva i izvještavanja nije se moglo puno napraviti. To je područje bilo regulirano podzakonskim aktom u kojem nisu mogle biti izravno propisane prekršajne i kaznene odredbe, što je svakako utjecalo na činjenicu da jedan dio organizacija nije primjerice sastavljao financijske izvještaje, a imao je obvezu, ili ih nije predavao u utvrđenim rokovima. Stupanjem na snagu novoga Zakona situacija se bitno promijenila, kako za neprofitne organizacije, tako i za davatelja bespovratnih sredstava iz proračunskih izvora. Tek se Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, a istodobno i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu u 2015. godini, po prvi puta, propisuje za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini (sve javne davatelje) obveza kontrole korištenja namjenski isplaćenih proračunskih sredstava neprofitnim organizacijama.

Mislim da će uvođenje ove obveze značajnije utjecati na davatelje proračunskih sredstava. To se posebice odnosi na lokalnu i područnu (regionalnu) razinu u smislu unapređenja praćenja rezultata programa i projekata koje provode organizacije civilnog društva iz javnih sredstava. Treba uzeti u obzir da su predviđene i velike novčane kazne u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za čelnika jedinice lokalne i područme (regionalne) samouprave i ostale javne davatelje za isplate neprofitnim organizacijama za koje se nije provjerilo, odnosno kontroliralo zakonito i namjensko korištenje.

|Udruga.hr| Iako smo trenutno zaokupljeni promjenama na političkoj sceni, postoje li već ranije postavljeni ciljevi ili planirani noviteti u poslovanju udruga u narednom periodu?
Kao što sam već istaknula, od početka ove godine na snazi je novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji je donio dosta novina u sustav financijskog poslovanja neprofitnih organizacija, a tu je također i novi Zakon o udrugama. Svjesna sam situacije da će biti potrebno vrijeme da se neprofitni sektor u cjelini prilagodi novom zakonodavnom okviru. Također razumijem da je sve to veliki izazov manjim i novijim organizacijama, posebice onim s volonterskim kadrom, s malim proračunima i neformalnim upravljačkim tijelima, sastavljenima od nekolicine prijatelja. Međutim, kvaliteta financijskog poslovanja i upravljenja svjedoči o integritetu nevladinog sektora u cjelini i stoga mislim da u tom dijelu ne bi smjelo biti kompromisa.

|Udruga.hr| Postoje li neki primjeri jako dobre prakse među hrvatskim udrugama koje biste voljeli istaknuti?
Sigurno ne bih mogla tako potkrijepljeno i pregledno izdvojiti primjere jako dobre prakse među hrvatskim udrugama, kao što je to napravio Ured za udruge u svom Izvješću o financiranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2014. godini. Smatram da takvi primjeri trebaju biti više medijski pokriveni, a i posebno nagrađivani. Svi mi volimo priznanja i pohvale. Dobar su motivator onima koji su priznanje ostvarili da nastave s dosadašnjom praksom, ali ono što smatram još značajnijim, primjer i mladim neprofitnim organizacijama koji ulaze u svoje prve projekte.

|Udruga.hr| Za kraj, kako biste ocijenili stanje civilnog sektora u Hrvatskoj?
Na civilni sektor ponekad se gleda kao na opoziciju aktualnoj vlasti, što se u javnosti negativno doživljava. Međutim, očigledno je da je razvoj civilnog društva ključan, posebice za zemlje kao što je naša – zemlju mlade demokracije. Takav civilni sektor sa snažnim i angažiranim neprofitnim organizacijama koji usmjeravaju i guraju vladu ka realizaciji postavljenih ciljeva i ispunjavanju obećanja, još uvijek nije dostatno razvijen.

Nedostaju nam i „specijalizirane“ neprofitne organizacije, kao primjerice organizacije koje imaju duboko razumijevanje proračunskog i fiskalnog sustava. I s aspekta razvijenosti sustava financijskog upravljanja i kontrola unutar samih organizacija, ima još dosta posla ispred nas. To je iznimno važno jer rano uspostavljeno dobro financijsko upravljanje usmjerava razvoj neprofitne organizacije kroz godine, pružajući podršku organizacijskoj stabilnosti i uravnoteženom donošenju odluka.

Maja Jurković

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox