Nakon četiri kruga natječaja od odobrenih 125 milijuna eura iz fonda Ipard, hrvatski poljoprivrednici i lokalna uprava su u malo više od godinu dana uspjeli povući oko 100 milijuna kuna, odnosno mizernih 15 posto, piše Vjesnik.

Prihvaćena su 44 projekta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i lokalne samouprave. Pri tome 75 posto sredstava osigurava Europska unija, a 25 posto državni proračun. Za razliku od prethodnog Saparda čija je iskoristivost bila 50 posto, Ipard ne predviđa avansnu isplatu, a korisnik je dužan sam osigurati novac za projekt, koji će mu biti vraćen nakon ulaganja.

Najčešće pogreške

Dio projekata vraćen je na doradu, a najčešće pogreške bile su posljedica nepodudarnosti s procedurama javne nabave Europske unije, neusklađeni podaci u poslovnom planu, neriješni imovinsko-pravni odnosi, nepostojanje dokaza o podrijetlu ulaganja te o vlasničkoj povezanosti između dobavljača i podnositelja.

Prijave

Što se tiče prijava, jedinice lokalne uprave poslale su 67 prijava, a 40 ih je odmah odbijeno jer nisu imale potpunu dokumentaciju dok je jedan ponuditelj sam odustao. U igri je ostalo još 26 prijava za pokrivanje i 100 posto troškova ulaganja. Za prva tri kruga Iparda bilo je 76 prijava s vrijednošću ulaganja od 316,7 milijuna kuna. Od toga su odobrena 44 projekta koji su dobili ukupno 99,9 milijuna kuna potpore.

Za četvrti krug natječaja zaprimljene su 44 prijave vrijedne 197,1 milijuna kuna, a traži se 88,6 milijuna kuna potpore. Trenutačno je za četiri prijave isplaćeno tek 1,9 milijuna kuna.

35 kilograma dokumentacije

Među rijetkim uprava koje su dobile novac iz Iparda je Grad Biograd koje je dobio milijun eura nepovratnih sredstava za gradnju gradske kanalizacije. No, da je tome predstojao naporan rad,  govori i činjenica da je trebalo pripremiti dokumentaciju tešku 35 kilograma. (jk)

Izvor: www.vjesnik.hr