Analitičari Raiffeisen banke pripremili su novo, četvrto ovogodišnje izdanje RBAnaliza. Uz uobičajene makroekonomske teme i prognoze RBAnalize donese kratki pregled kretanja cijena na tržištu stambenih nekretnina, osvrt na politike ESB-a i Fed-a te naposljetku analizu dioničkih tržišta regije.  

Drugo tromjesečje donijelo je blago ubrzanje gospodarske aktivnosti, uglavnom oslonjeno na osobnu potrošnju ili sa strane ponude na djelatnosti vezane uz turizam i trgovinu. Prvi pokazatelji trećeg tromjesečja potvrđuju da dinamika rasta ostaje slična, a struktura istog gotovo nepromijenjena. U cjelini, 2018. godina donijet će blago usporavanje gospodarske aktivnosti s pozitivnim doprinosom domaće potražnje te negativnim doprinosom neto inozemne potražnje. Naime, razmjeno visoka uvozna ovisnost umanjuje pozitivne učinke izvoza roba i usluga, upozoravajući i dalje na nisku i stagnantnu konkurentnost. Navedeno zorno oslikava pad obujma industrijske proizvodnje, ali i samu strukturu izvoza roba i usluga. Kod robnog izvoza fokus bi trebao biti na jačanju proizvodnje proizvoda srednje do visoke tehnološke složenosti, dok se izvoz usluga, unatoč potencijalima, dominantno oslanja i ovisi o turizmu sugerirajući visoku osjetljivost i izloženost negativnim rizicima. Slični trendovi nastavit će se i u 2019. godini. Očekujemo usporavanje rasta osobne potrošnje, ali i veći doprinos investicija koje još uvijek čekaju na uspješnije povlačenje sredstava iz EU fondova.

Globalno okruženje polako se zaoštrava, ne samo zbog jačanja protekcionističkih trgovinskih mjera, nestabilnosti u Italiji te geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, već i zbog činjenice da se većina razvijenih ekonomija nalazi u zreloj fazi ekonomskog ciklusa koja podrazumijeva punu zaposlenost i potpunu iskoristivost kapaciteta. Stoga je sasvim izgledno polagano usporavanje, odnosno vraćanje stopa gospodarskog rasta prema nižim razinama. U takvim uvjetima postavlja se pitanje hoće li, kada i kojom dinamikom Europska središnja banaka započeti sa stezanjem monetarne politike. Povlačenje goleme količine likvidnosti ne čini se izvjesnim u kratkom roku, budući da inflacija ostaje umjerena i ispod ciljanih razina. Stoga očekujemo zadržavanje referentnih kamatnih stopa na trenutnim razinama, barem do rujna 2019. godine. Posljedično kratkoročne kamatne stope mogle bi se zadržavati ispod ili oko nule. Slične tržišne uvjete treba očekivati u Hrvatskoj, gdje kao sidro monetarne politike i dalje ostaje stabilnost tečaja kune u odnosu na euro.

„Rast temeljen na potrošnji pogoduje prihodnoj strani proračuna koja se uvelike oslanja na PDV pa su, uz obuzdavanje rashodne strane proračuna, fiskalne projekcije u osnovnom scenariju izložene pozitivnim rizicima. Međutim, događanja oko Uljanik grupe i aktivacija državnih jamstva, istopit će potencijalni višak u državnoj blagajni pritom ne ugrožavajući ostvarivanje primarnih suficita. On će, zajedno s blagim jačanjem kune u odnosu na euro, gospodarskim rastom i snažnijom inflacijom omogućavati pad omjera javnog duga i BDP-a. Takva slika ohrabruje mogućnost da se Hrvatska tijekom 2019. godine vrati u društvo država s investicijskim rejtingom, ali zasigurno ne jamči da smo stvorili preduvjete za dugoročno održiv, stabilan i otporan rast. Štoviše, dugoročni izgledi ostaju pod utegom stagnirajuće konkurentnosti, slabog institucionalnog okruženja i potrebe jačanja vladavine prava. Upravo oni nužni su za stvaranje prosperitetnog društva. Najveći izazov i prepreku snažnijem i održivijem rastu Hrvatske već sada predstavlja ljudski kapital. Stoga bi se na dugoj listi prioritetnih reformi svakako trebala zadržati reforma obrazovnog sustava, odnosno osposobljavanja mladih na suvremeno tržište rada. U cilju zadržavanja radno sposobnog stanovništva, potrebno je stvoriti poticajno poslovno okruženje kroz smanjenje birokratiziranosti sustava i povećanje efikasnosti javnih i državnih službi, što bi povoljno djelovalo na investicije i otvaranje novih radnih mjesta“, zaključuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.