Sadašnja bankarska situacija poručuje da je oročena kunska štednja potpuni promašaj. Podaci HNB-a govore da je u studenom 2010. prosječna kamatna stopa na oročenu kunsku štednju iznosila samo 0,92 posto, piše Poslovni dnevnik. Kad tomu zbrojimo stopu infacije koja je viša od 1 posto, odustajemo od kunske oročene štednje.

Podatak kojeg iznosi HNB odnosi se na na čitav bankarski sektor, stoga se u pojedinim bankama još uvijek isplati štediti u kunama. Devizna štednja u Hrvata je trenutno nešto isplatljivija, za studeni je prosječna kamatna stopa  za deviznu štednju iznosila 2,2 posto, piše Poslovni dnevnik.

Visoke kamatne stope na oročenu štednju u 2009. zapravo su bile logične budući da je tada eskalirala kriza. Primjerice, fondovi u vlasništvu banaka gubili su novac i morao se naći način kako ulagače prusmjeriti u depozite. Što se tiče sadašnje vrijednosti kamtne stope na depozite treba vidjeti i koliki je udo devizne i kunske štednje u ukupnoj štednji - poručio je za Poslovni dnevnik, Drago Jakovčević s katrede za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Podsjetimo da je prije nešto više od godinu dana, odnosno u listopadu 2009. godine, kamata na oročenu kunsku štednju bila veća od 5 posto. Tako da sada bilježimo pad od preko 500% u odnosu na tadašnju stopu, piše Poslovni  dnevnik. Pozitivni rekord oboren je u veljači 2009. kada je kamtna stopa iznosila 11,38 posto.(mš)

Izvor: tiskani dnevnik Poslovni dnevnik, 25. veljače 2011., broj 1761