Dugotrajna recesija, pod kojom je pokleknuo velik broj tvrtki i građana, povećat će broj loših kredita sa sadašnjih 12,7 posto na 15,5 i donijeti dodatan pritisak na banke. No postojeći zaštitni amortizeri, rezerve dobiti banaka i visina kapitala, dovoljni su da održe sustav stabilnim čak i u slučaju šok-scenarija.

U osnovnom scenariju u kojem ekonomija tone "samo" 1,6 posto na godišnjoj razini zbog neizvjesnoga međunarodnog okružja, ponajviše dužničke krize u Europi, istraživači HNB-a računaju da se tečaj domaće valute neće mijenjati.

U tom slučaju, u kojem svi problematični krediti do kraja prosinca dosežu 15,5 posto, najgora situacija je u korporativnom sektoru jer se problematični krediti tvrtkama penju na 25,5 posto, što znači da svaka četvrta zadužena tvrtka ove godine neće biti u stanju vraćati kredit banci!

Druga je, međutim, slika postane li šok-scenarij ekonomska realnost. U tom slabo vjerojatnom scenariju (svega 5 posto) kombinacije šokova pogoršanog financiranja u Europi i na domaćem tržištu BDP pada 4 posto, uz slabljenje vrijednosti kune za deset posto, i tada je udar na kvalitetu portfelja banaka osjetno veći, piše poslovni.hr.

Premda se u oba scenarija, temeljnom i šok, kvari kvaliteta portfelja banaka svim sektorima, građani će ipak urednije vraćati svoja zaduženja. (sh)